The measure is available in the following languages:
Ustavni sud Federacije Bosne iHercegovine, odlučujuci o zahtjevu Premijera Kantona Sarajevo za utvrdivanje ustavnosti člana 3. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o osnovnom odgoju i obrazovanju, koji je donijela Skupština Kantona Sarajevo, na osnovu člana IV.C.1O. Ustava Federacije Bosne i Hercegovine, nakon javne rasprave, na sjednici održanoj 06.11.2012. godine, donio je
PRESUDU
1. Utvrduje se da član 3. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o osnovnom odgoju i obrazovanju ("Službene novine Kantona Sarajevo", broj 31111), kojim se mijenja član 8. stav 1., u dijelu koji glasi: "škola ce omoguciti pohadanje drugog srodnog nastavnog predmeta o etici ilili religiji", nije u saglasnosti sa Ustavom Federacije Bosne i Hercegovine.
2. Sag1asno članu IV.C.12.b) Ustava Federacije Bosne i Hercegovine daje se kao prijelazno rješenje mogucnost Skupštini Kantona Sarajevo da u roku od šest mjeseci od dana objavljivanja ove presude u "Službenim novinama Federacije BiH" i "Službenim novinama Kantona Sarajevo" usaglasi osporeni dio odredbe iz tačke 1. izreke ove presude sa Ustavom Federacije Bosne i Hercegovine.
3. Presudu objaviti u "Službenim novinama Federacije BiH" islužbenim glasilima svih kantona.
Obrazloženje
1. Predmet zahtjeva
Premijer Kantona Sarajevo (u daljem tekstu: podnosilac zahtjeva) podnio je Ustavnom sudu Federacije Bosne i Hercegovine (u daljem tekstu: Ustavni sud Federacije) 29.12.2011. godine zahtjev za utvrdivanje ustavnosti člana 3. Zakona o izmjenama idopunama Zakona o osnovnom odgoju i obrazovanju (u daljem tekstu: osporeni član Zakona), koji je donijela Skupština Kantona Sarajevo.
2.Bitni navodi zahtjeva
Osporenim članom Zakona je propisano da je škola dužna osigurati da učenici pohadaju nastavni predmet vjeronauku, a da ce onim učenicima koji ne pohadaju vjeronauku škola omoguCiti pohadanje drugog srodnog nastavnog predmeta o etici i/iii religiji, a čiji nastavni plan i program donosi Ministarstvo. Podnosilac zahtjeva smatra da osporeni član Zakona dovodi u neravnopravan položaj one učenike koji ne žele pohadati vjeronauku iii drugi nastavni predmet srodan vjeronauci, jer im nije data mogucnost da ne pohadaju ni jedan od ponudenih predmeta. Navodi da ovim učenicima treba omoguciti izbor slobodnih aktivnosti pod nadzorom nastavnika, što je bio prvobitni prijedlog Ministarstva za obrazovanje, nauku i mlade Kantona Sarajevo (u daljem tekstu: Ministarstvo) i Vlade Kantona Sarajevo. Posebno ukazuje na djecu sa invaliditetom, ističuCi da ova djeca zbog svojih psihofizičkih sposobnosti nisu u mogucnosti da shvate značaj vjeronauke, odnosno predmeta srodnog vjeronauci. Podsjeca da su prihvatanjem Konvencije o pravima lica sa invaliditetom države potpisnice preuzele obavezu da osiguraju licima sa invaliditetom jednak pristup opcem tercijarnom obrazovanju, profesionalnom osposobljavanju i edukaciji. Podnosilac zahtjeva napominje da je na području Kantona Sarajevo provedeno anketiranje roditelja učenika nakon čega je utvrdeno da postoje opredjeljenja za donošenje zakonskih rješenja za učenike kojine žele pohadati vjeronauku odnosno nastavni predmet srodan vjeronauci. Na osnovu izloženog, podnosilac zahtjeva smatra da su osporenim članom Zakona, povrijedene odredbe člana II.A.2.(1) c), d), j),l) i m) Ustava Federacije Bosne i Hercegovine, Evropska konvencija o zaštiti ljudskih prava i osnovnih sloboda, Evropska konvencija o pravima djeteta i Evropska konvencija o pravima lica sa invaliditetom. Predlaže da Ustavni sud Federacije donese presudu kojom se utvrduje da osporeni član Zakona nije u saglasnosti sa Ustavom Federacije Bosne i Hercegovine.
3. Ovlaštenje za podnošenje zahtjeva za utvrdivanje ustavnosti
U skladu sa članom IV.C.lO. (2) b) Ustava Federacije Bosne i Hercegovine podnosilac zahtjeva je ovlašten za podnošenje zahtjeva za utvrdivanje ustavnosti osporenog člana Zakona.
4. Bitni navodi odgovora na zahtjev
Ustavni sud Federacije je u skladu sa članom 16. Zakona o postupku pred Ustavnim sudom Federacije Bosne i Hercegovine (" Službene novine Federacije BiH", broj:6/95 i 37/03) 23.01.2012. godine zatražio od Skupštine Kantona Sarajevo da kao stranka u postupku odgovori na navode zahtjeva u roku od 20 dana.
U odgovoru na zahtjev koji je Skupština Kantona Sarajevo dostavila 22.02.2012. godine, izmedu ostalog navodi se da osporeni član Zakona ne dovodi do diskriminacije učenika, jer daje mogucnost izbora drugog nastavnog predmeta srodnog vjeronauci. Sa aspekta prava roditelja i djece ističu da izučavanje vjeronauke kao redovnog iii altemativnog predmeta dovodi do jačanja moralnog integriteta djeteta, a da je izučavanje vjere osnovno ljudsko pravo garantovano Ustavom Federacije Bosne i Hercegovine. Predlažu da Ustavni sud Federacije odbije zahtjev podnosioca kao neosnovan.
5. Mišljenje Venecijanske komisije
Ustavni sud Federacije je 02.02.2012. godine zatražio mišljenje o podnesenom zahtjevu od Venecijanske komisije, kao amicus curiae, koje je dostavljeno 25.07.2012. godine. U navedenom mišljenju, izmedu ostalog istaknuto je da član 8. Zakona o osnovnom odgoju i obrazovanju sa izmjenama i dopunama ostavlja učenicima i njihovim roditeljima izbor izmedu nastavnog predmeta vjeronauke i altemativnog predmeta o "etici i /iii religiji". Venecijanska komisija smatra da se saglasnost sa članom 2. Protokola broj 1. može postici tarno gdje se u jednoj školi osigurava nastavni predmet iz konfesionalne religije tako što učenicima dozvoljava slobodu izbora da pohadaju iii ne pohadaju takvu nastavu. Kao alternativu nastavi iz konfesionalne religije, država može ustanoviti neutralni nastavni predmet bilo o religiji, o etici iii o oba predmeta. Iz navedenih razloga mišljenja su da državi nije zabranjeno da zahtijeva prisustvo učenika, bez mogucnosti izuzetka, na nastavnom predmetu iz etike/ili religije tarno gdje učenik ne pohada nastavni predmet iz konfesionalne religije. Medutim, obavezno prisustvo na nastavnom predmetu iz etike i/iii religije je kompatibilno sa Evropskom konvencijom samo onda kada je nastavni predmet iz etike i/iii religije neutralan i ne nastoji da indoktrinira. Mora se prenositi na objektivan, kritički i pluralistički način. Navode da takva rješenja štite s jedne strane vjerska i filozofska uvjerenja roditelja koji žele da njihova djeca pohadaju nastavni predmet iz konfesionalne religije, a s druge strane štite vjerska i filozofska uvjerenja onih koji to ne žele.
6.Sjednica Suda sa javnom raspravom
U ovom ustavno-sudskom predmetu održana je javna rasprava 09.10.2012. godine. Raspravi su pristupili ovlašteni punomocnici podnosioca zahtjeva i gospodin Emir Suljagic, kao amicus curiae. lspred Skupštine Kantona Sarajevo nije pristupio niko, iako su uredno pozvani.
Punomocnici podnosioca zahtjeva su ostali kod navoda zahtjeva iu cijelosti osporili navode iz odgovora na zahtjev. Obrazložili su svoje navode koji se odnose na diskriminaciju učenika koji nemaju izbor u slučaju da ne žele pohadati vjeronauku ili altemativni predmet o etici iii religiji, koji su srodni vjeronauci. Istakli su da je prijedlog Vlade ovog kantona, koji nije usvojen u postupku izmjena i dopuna Zakona o osnovnom odgoju i obrazovanju, bio u skladu sa Ustavnim principima i medunarodnim standardima. Prema navedenom prijedlogu škole bi bile obavezne da osiguraju slobodne aktivnosti i sadržaj istih, nadzor nastavnika i stavljanje školskih resursa na raspolaganje onim učenicima koji ne žele da pohadaju ni jedan predmet iz osporenog člana Zakona. Istakli su da je u septembru 2011. godine provedeno anketiranje učenika osnovnih i srednjih škola, koje je ukazalo da primjena osporenog člana Zakona kroz donesene nastavne planove i programe dovodi do odredenih problema u praksi, što su elaborirali sa sigurnosnog aspekta učenika koji nisu prisutni na času vjeronauke, zatim sa aspekta diskriminacije ovih učenika prilikom upisa u srednje škote, u odnosu na učenike kojima ocjena iz vjeronauke ulazi u prosjek ocjena (ova ocjena je dovodila do razlike u ukupnom broju bodova na listi kandidata od 2 do 2,5, što ponekad može biti razlika izmedu prvog i posljednjeg na listi). Dalje, navode da je došlo do diskriminacije učenika osnovnih škola u udnosu na učenike srednjih škola. Naime, dok se učenici osnovnih škola mogu izjasniti samo o pohadanju vjeronauke, odnosno alternativnog predmeta sličnog vjeronauci, učenici srednjih škola imaju i trecu mogucnost, tako dau ovom trenutku postoji 50% populacije koja je u povoljnijem položaju. Kao suštinski problem u konkretnom slučaju navode, spomo je to, što prema osporenom članu Zakona, altemativni predmet treba biti" srodan" vjeronauci. U takvoj situaciji nadležno ministarstvo nema mogucnost da izradi plan i program za neki predmet koji bi bio altemativa vjeronauci. Zbog navedenih problema, Ministarstvo je predložilo izmjenu kriterija za upis u srednju školu, kako bi se ublažila diskriminacija do koje je dovodio dosadašnji jedini kriterij "prosjek ocjena". Sada su kriteriji "relevantna grupa predmeta" i rezultati prijemnog ispita. Na taj način je pomenuta razlika izmedu učenika svedena na razumnu mjeru. Takoder, diskriminacija ce ubuduce biti otklonjena i kroz polaganje ispita državne mature, te ce na navedeni način dosadašnji kriterij "opci prosjek " biti eliminisan. Polaganje državne mature ce biti propisano aktom nadležnog ministra.
7.Relevantni propisi za donošenje presude
A. Ustavne odredbe
Član II. A. 2. (1) c) d) j) I) i m)
Federacija če osigurati primjenu najvišeg nivoa medunarodno priznatih prava i sloboda utvrdenih u dokumentima navedenim u Aneksu ovog ustava.Posebno
(1) Sva lica na teritoriji Federacije uživaju pravo na:
c) jednakost pred zakonom;
d) zabranu svake diskriminacije zasnovane na rasi, boji kože, polu, jeziku, religiji iii vjerovanju, političkim i!i drugim uvjerenjima, nacionalnom i!i socijalnom porijeklu;
j) zaštitu porodice i djece;
l) osnovne slobode; slobodu govora i štampe; slobodu mišljenja, savjesti i uvjerenja;slobodu religije, uključujuči privatno i javno vjeroispovijedanje;...
m) obrazovanje
Član III. 4.b)
Kantoni imaju sve nadležnosti koje nisu izričito povjerene federalnoj vlasti. Posebno su nadležni za:
b) utvrdivanje obrazovne politike, uključujuči donošenje propisa o obrazovanju i osiguranje obrazovanja;
B.Protokol uz Evropsku konvenciju o zaštiti /judskih prava i osnovnih sloboda (,,Prvi protokol" od 20.III.1952. godine)
Član 2.
,,Niko ne može biti lišen prava na obrazovanje. U vršenju svojih funkcija u oblasti obrazovanja i nastave država poštuje pravo roditelja da osiguraju takvo obrazovanje i nastavu u skladu sa njihovim vlastitim vjerskim i filozofskim uvjerenjima ".
c) Konvencija o zaštiti ljudskih prava i osnovnih sloboda
Član 9.
"Svako ima pravo na slobodu mis/i, savjesti i vjere: ovo uključuje slobodu da promijeni vjeru iii uvjerenje i slobodu sam iii zajedno sa drugima i javno i/i privatno, da manifestuje svoju vjeru i/i uvjerenje, obredom, propovijedanjem i vršenjem vjerskih dužnosti i rituala.
Sloboda manifestiranja svoje vjere iii svojih uvjerenja če podlijegati samo onim ograničenjima predvidenim zakonom i koja su neophodna u demokratskom društvu u interesu javne sigurnosti, zaštite javnog poretka, zdravlja iii morala iii zaštite prava i sloboda drugih ".
Član 14.
Zabrana diskriminacije
" Uživanje prava i sloboda predvidenih ovom konvencijom osigurava se bez diskriminacije po bilo kojoj osnovi, kao što su spol, rasa, boja kože, jezik, vjeroispovijest, političko iii drugo mišljenje nacionalno iii socijalno porijeklo, veza sa nekom nacionalnom manjinom, imovno stanje, rodenje i/i drugi status H.
D.Konvencija o pravima djeteta
Član 3.
“U svim aktivnostima koja se tiču djece od primarnog značaja su interesi djeteta bez obzira na to da li ih provode javne ili privatne institucije za socijalnu zaštitu, sudovi, administrativni organ i/i zakonodavna tijela H.
Član 12.
1. Države članice osiguravaju djetetu koje je sposobno formirati vlastito mišljenje pravo s/obodnog izražavanja tog mišljenja o svim pitanjima koja se tiču djeteta, s tim što se mišljenju djeteta posvecuje dužna pažnja u skladu sa godinama života i zrelošcu djeteta.”
Član 14.
" 1. Države članice poštuju pravo djeteta na slobodu mišljenja, savjesti i vjeroispovijesti.
2. Države članice poštuju prava i dužnosti roditelja i, akoje takav slučaj, zakonitih staratelja da usmjeravaju dijete u ostvarivanju njegovog prava na način koji je u skladu sa razvojem njegovih sposobnosti.
3. Sloboda ispoljavanja vjeroispovijesti, iii uvjerenja može da podliježe samo onim ograničenjima koja su propisana zakonom i koja su prijeko potrebna radi zaštite javne sigurnosti, reda, zdravlja ili morala iii osnovnih prava i sloboda drugih”.
Član 18.
1. Države članice uložit ce sve napore kako bise uvažavao princip da oba roditelja imaju zajedničku odgovornost u podizanju i razvoju djeteta. Roditelji iii, u zavisnosti od slučaja, zakoniti staratelji imaju glavnu odgovornost za podizanje i razvoj djeteta. Interesi djeteta su njihova osnovna briga.
2. Radi garantiranja i unapredivanja prava sadržanih u ovoj konvenciji, države
članice pružaju roditeljima i zakonitim starateljima odgovarajucu pomoc u obavljanju dužnosti odgajanja djeteta i osiguravaju razvoj institucija, objekata i službi za brigu o djeci.
Član 28.
1. Države članice priznaju pravo djeteta na obrazovanje i, radi postepenog ostvarenja tog prava na osnovu jednakih mogucnosti, posebno:
a) proglašavaju osnovno obrazovanje obaveznim i besplatnim za sve;
b) podstiču razvoj različitih oblika srednjoškolskog obrazovanja, uključujuci opce i stručno obrazovanje, koje je dostupno svoj djeci i preuzimaju odgovarajuce mjere kao što su uvodenje besplatnog obrazovanja i pružanje finansijske pomoCi u slučaju potrebe;
c) svima omogucavaju sticanje visokog obrazovanja na osnovu sposobnosti, koristeci prikladna sredstva;
d) svoj djeci stavljaju na raspolaganje obrazovne i stručne informacije i usluge profesionalne orijentacije;
e) preduzimaju mjere za podsticanje redovnog pohadanja škole i smanjenje ispisivanja iz škole.
2. Države članice preuzimaju sve odgovarajuce mjere kako bi se disciplina u školama mogla provoditi na način koji je u skladu sa ljudskim dostojanstvom djeteta i ovom konvencijom.
3. Države članice unapreduju i podstiču medunarodnu saradnju o pitanjima koja se odnose na obrazovanje, posebno radi doprinosa eliminaciji neznanja i nepismenosti u svijetu
i olakšanja pristupa nauci, tehničkom znanju i savremenim metodama nastave. U tom pog/edu, posebna pažnja se poklanja zemljama u razvoju
Član 29.
1. Države članice saglasne su da obrazovanje djeteta treba da bude usmjereno na:
a) razvoj ličnosti djeteta i razvoj obdarenosti i mentalnih i fizičkih sposobnosti do krajnjih granica;
b) razvoj poštovanja prava čovjeka i osnovnih sloboda, kao i poštovanje principa sadržanih u Pove/ji Ujedinjenih narada;
c) razvoj poštovanja roditelja djeteta, njegovog kulturnog identiteta, jezika i vrijednosti, nacionalnih vrijednosti zemlje u kojoj dijete živi i zemlje iz koje ono potiče, kao i civilizacija koje su različite od njegove;
d) pripremanju djeteta za odgovoran život u slobodnom društvu, u duhu razumijevanja, mira tolerancije, jednakosti polova i prijateljstva medu svim narodima, etničkim, nacionalnim i vjerskim grupama i licima autohtonog porijekla;
e) razvoj poštovanja prirodne sredine.
2. Ni jedna odredba ovog člana kao ni člana 28. ne smije se tumačiti tako da se ograničava sloboda pojedinca i tijela da osnivaju i upravljaju obrazovnim ustanovama, imajuCi uvijek u vidu poštovanje principa izloženih u slavu 1. ovog člana i pod uslovom da je obrazovanje u takvim institucijama u skladu sa minimalnim standardima koje može propisati država.
E.Konvencija o pravima lica sa invaliditetom
Član 24.
Obrazovanje
1. Države potpisnice priznaju pravo svih lica sa invaliditetom na obrazovanje. Sa ciljem da ostvare uživanje ovog prava bez diskriminacije i na osnovu jednakosti sa drugima, države potpisnice osigurace inkluzivni sistem obrazovanja na svim nivoima i učenje tokom
čitavog života usmjereno na:
a) Pun razvoj ljudskih potencija/a i osjecanja dostojanstva i samovrijednosti, kao i jačanje poštovanja ljudskih prava, osnovnih s/oboda i ljudske raznovrsnosti,
b) Razvijanje ličnosti, talenta i mentalnih i fizičkih sposobnosti lica sa invaliditetom do najvece moguce mjere.
c) Omogucavanje da sva lica sa invaliditetom efektivno učestvuju u s/obodnom društvu.
2. Države potpisnice ce osigurati:
a) da lica sa invaliditetom ne budu isključena iz opceg sistema obrazovanja na osnovu svog invaliditeta, te da djeca s inva/iditetom ne budu isključena iz besplatnog i obrazovnog osnovnog obrazovanja i/i iz srednjeg obrazovanja na osnovu invaliditeta,
b) da lica sa invaliditetom imaju pristup inkluzivnom kvalitetnom i besplatnom.osnovnom obrazovanju i srednjem obrazovanju, na ravnopravnoj osnovi sa drugima u zajednicama u kojima žive;
c) da bude obezbijedeno razumno zadovoljenje htijenja pojedinca;
d) da /ica sa invaliditetom dobiju potrebnu podršku, unutar opceg sistema obrazovanja, kako bise o/akšalo njihovo djelotvorno obrazovanje,
e) pružanje djelotvornih individua/izovanih mjera podrške u okruženjima koja maksima/no doprinose akademskom i društvenom razvoju, u saglasnosti sa ciljem potpunog uključivanja.
(..)
5. Države potpisnice te licima sa invaliditetom osigurati pristup opcem tercijarnom obrazovanju, stručnom usavršavanju, obrazovanju odraslih i cjeloživotnom učenju bez diskriminacije i na ravnopravnoj osnovi s drugima. U tu svrhu, države potpisnice ce osigurati razumnu prilagodbu za lica sa invaliditetom. "
F. Zakonske odredbe
1. Okvirni Zakon o osnovnom i srednjem obrazovanju u Bosni i Hercegovini
Član 4.
"Svako dijete ima jednako pravo pristupa i jednake mogućnosti učešća u odgovarajucem obrazovanju, bez diskriminacije na bilo kojoj osnovi.
Jednak pristup i jednake mogucnosti podrazumijevaju osiguravanje jednakih uslova i prilika za sve, za početak i nastavak daljeg obrazovanja.
Odgovarajuce obrazovanje podrazumijeva obrazovanje koje u skladu sa utvrilenim standardima osigurava djetetu da na najbolji način razvije svoje uroilene i potencija/ne
umne, fizičke i mora/ne sposobnosti, na svim nivoima obrazovanja{(.
Član 5.
"”Prava djeteta koja se odnose na obrazovanje, ispravna briga za dobrobit njegovog fizičkog i menta/nog razvoja i sigurnosti, u školama i na svim mjestima gdje se obrazuje, imaju prvenstvo nad svim drugim pravima.
U slučaju sukoba prava, prednost se daje onom pravu, tumačenju i/i djelovanju, koje ce najviše koristiti interesu djeteta”.
Član 6.
"”Skola ima odgovornost da, u vlastitoj i u sredini u kojoj djeluje, doprinese stvaranju
takve ku/ture koja poštuje ljudska prava i osnovne slobode svih graaana, kako je to zasnovano Ustavom i ostalim meaunarodnim dokumentima iz oblasti ljudskih prava koje je potpisala Bosna i Hercegovina”.
Član 9.
"Skola ce unapreilivati i štitit vjerske slobode, toleranciju i ku/turu dijaloga.
Imajuci na umu različitost ubjeaenja/vjerovanja u BiH, učenici ce pohailati časove vjeronauke samo ako su u skladu sa njihovim ubjeaenjem iii ubjeaenjima njihovih roditelja.
Skola ne može preduzimati bito kakve mjere i aktivnosti kojima bise ograničavala sloboda izražavanja sopstvenih i upoznavanja drugih i drugačijih vjerskih uvjerenja.
Učenici koji ne žele pohaaati vjeronauku nece ni na koji način biti dovedeni u nepovoljan položaj u odnosu na druge učenike ".
2. Zakon o osnovnom odgoju i obrazovanju
Član 8.
”Škola je dužna osigurati uslove da učenici/učenice pohadaju vjeronauku, ali samo uz saglasnost roditelja ili staratelja.
Škola ne smije preduzimati bito kakve aktivnosti koje bi se mogle shvatiti kao nepoštovanje iii davanje prednosti bilo kojoj vjeroispovijesti.
Škola osigurava da učeniklučenica ne trpi bilo kakvu diskriminaciju iii štetu na osnovu vjeroispovijesti, na osnovu toga da nema vjeroispovijesti, na osnovu činjenice da ne pohada vjeronauku neke odredene vjeroispovijesti i!i je ne pohada uopce.
Učenicima se obezbjeduje da izučavaju o drugim vjerama i vjerovanjima, kao i o drugim tradicijama i ku/turama”.
3. Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o osnovnom odgoju i obrazovanju
Član 3.
“Član 8. mijenja se i glasi:
“Član 8.
Skola je dužna osigurati uslove da učenici pohatlaju nastavni predmet vjeronauku, a onim učenicima koji vjeronauku ne pohatlaju škola ce omoguciti pohatlanje drugog srodnog nastavnog predmeta o eticilili religiji, a čiji nastavni plan i program donosi Ministarstvo.
Učenici se, uz saglasnost roditelja, na početku školovanja opredjeljuju za pohatlanje jednog od nastavnih predmeta iz stava 1. ovog člana, uz mogucnost promjene opredjeljenja na početku svake školske godine.
Predmeti iz stava 1. imaju status izbornog predmeta i ulaze u opci prosjek ocjena. "
8.Cinjenično stanje
Ustavni sud Federacije konstatuje da je u isključivoj nadležnosti kantona utvrdivanje obrazovne politike, donošenje propisa o obrazovanju i osiguranju obrazovanja. Uvažavajuci nadležnosti Skupštine Kantona Sarajevo u oblasti zakonodavne politike, Ustavni sud Federacije ukazuje da je osporeni član Zakona u dijelu koji glasi: "škola ce omogučiti pohactanje drugog srodnog nastavnog predmeta o etici i/iii religiji", nejasan, neprecizan i da ostavlja mogucnost proizvoljnog tumačenja, kao i čestog mijenjanja sadržaja ovih predmeta u praksi. Suštinski problem u konkretnom slučaju, odnosi se na obavezivanje nadležnog Ministarstva na donošenje nastavnog plana i programa altemativnog predmeta koji bi bio "srodan" vjeronauci. Tako koncipirana odredba Zakona ne ostavlja dovoljno prostora i ne daje jasna ovlaštenja Ministarstvu da izradi sadržaje, planove i programe za alternativni predmet, za koji bi se opredijelili učenici koji ne žele pohadati vjeronauku. Iz navedenih razloga, po ocjeni Ustavnog suda Federacije osporena odredba Zakona ne daje garancije da učenici kojine žele pohadati nastavni predmet vjeronauku, nece biti diskriminirani. Osporena odredba Zakona, ovim učenicima ne omogucava da se na jasan i precizan način upoznaju sa svojim pravima, obavezama i odgovomostima pri izboru altemativnih predmeta.
9. Stav Ustavnog suda Federacije
Ustavni sud Federacije utvrduje da bi Skupština Kantona Sarajevo uredujuci oblast obrazovanja jasnim i preciznim zakonskim rješenjima, umjesto osporene odredbe trebala utvrditi alternativni odnosno altemativne predmete, pa nadležnom ministarstvu dati ovlaštenja, koja mu omogucavaju da se kroz utvrdivanje sadržaja, planova i programa alternativnog odnosno altemativnih predmeta omoguci realizaciju prava roditelja i djece garantovana:
a) Ustavom Federacije Bosne i Hercegovine, kao što su jednakost pred zakonom, zabrana svake diskriminacije, zaštita porodice i djece, sloboda govora, mišljenja, savjesti i uvjerenja, sloboda religije i obrazovanje (član II.A.2.(1) c), d), j), l) i m).
b) Konvencijom o pravima djeteta, kao što su pravo djeteta na slobodu mišljenja, savjesti i vjeroispovijesti {član 14. ove Konvencije}, osiguranje da pruženo obrazovanje bude u najboljem interesu djeteta, da u potpunosti poštuje prava i dužnosti roditelja i da osigura potpuni razvoj identiteta djeteta (čl. 18., 28. i 29.).
c) Evropskom konvencijom o ljudskim pravima i osnovnim slobodama, kao što su sloboda vjeroispovijesti (član 9.), sloboda izražavanja (član 10.), zabrana diskriminacije (član 14.) i pravo na obrazovanje (član 2. Protokola broj 1. uz Evropsku konvenciju).
d) Konvencije o pravima lica sa invaliditetom, kao što je pravo lica sa invaliditetom na obrazovanje (član 24.), prilagodavajuci sadržaje nastavnih planova i programa iz ove oblasti specifičnim potrebama ove djece, u cilju njihovog potpunog uključivanja u obrazovni sistem.
Nadležno ministarstvo u oblasti obrazovanja bi na ovaj način imalo mogucnost utvrdivati sadržaje nastavnog odnosno nastavnih predmeta, planove i programe za njihovu realizaciju u skladu sa principima demokratskog društva. Prenošenjem znanja iz ove oblasti obrazovanja na objektivan, kritički i pluralistički način, spriječila bi se indoktrinacija, koja ne poštuje vjerska i filozofska uvjerenja roditelja. Time bi nadležno ministarstvo ispunilo svoju obavezu iz člana 2. Protokola broj 1. uz Evropsku konvenciju o zaštiti ljudskih prava i osnovnih sloboda, u smislu poštovanja roditelja da osiguraju obrazovanje i podučavanje njihove djece u skladu sa njihovim vlastitim vjerskim i filozofskim uvjerenjima.
10. Tačkom 2. izreke presude je saglasno članu IV.C.l2.b) Ustava Federacije Bosne i Hercegovine data kao prijelazno rješenje, mogucnost Skupštini Kantona Sarajevo dau roku od šest mjeseci od dana objavljivanja ove presude u "Službenim novinama Federacije BiH" i "Službenim novinama Kantona Sarajevo" usaglasi osporeni dio odredbe iz tačke 1. izreke ove presude sa Ustavom Federacije Bosne i Hercegovine.
Ovu presudu Ustavni sud Federacije donio je jednoglasno u sastavu: dr. Kata Senjak, predsjednica Suda, Sead Bahtijarevic, mr. Ranka Cvijic, Domin Malbašic, Aleksandra Martinovic i mr. Faris Vehabovic, sudije Suda.
Broj: U-39/11
06.11.2012. godine
Sarajevo
Predsiednica
Ustavnog suda Federacije
Bosne i Hercegovine
dr. Kata Senjak
KANTON SARAJEVO
Sltupština Kantona
Na osnovu člana 12. stav 1. Tačka b) i člana 18. stav 1. tačka b) UstavaKantona Sarajevo ("Službene novine Kantona Sarajevo", br. 1/96, 2/96, 3/96, 16/97, 14/00, 4/01 i 28,ų4), Skupština Kantona Sarajevo, na sjednici održanoj dana 23.novembra 2011. godine, donijela je
ZAKON
O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O
OSNOVNOM ODGOJU I OBRAZOVANJU
Član 1.
U Za konu o osnovnom odgoju i obrazovanju {"Službene novine Kantona Sarajevo", br.:10/04, 21106 i 26/08), u članu 4. stav 1. riječi: "Agencija za nastavne planove i programe" zamjenjuju se riječima: "Agencija za predškolsko, osnovno i sred nje obrazovanje".
Član 2.
Iza člana 6. dodaju se čl. 6a. i 6b., koji glase:
" Član 6a.
Osnovno obrazovanje u Kantonu Sarajevo zasniva se na sljedečim o im
- Jednako pravo na kvalitetno obavemo obrazovanje
- Uvaf.avanje individualnih razlika i jednakih obrazovnih mogučnosti
Naučna i etička utemeljenost
- Afinnacija ljudskih prava i demokratskih vrijednosti
- Cjeloživotno učenje
Razvoj cjelovite ličnosti
- Razvijanje životnih kompetencija
- Partnerstvo svih sudionika u procesu učenja i poučavanja
- Profesionalna autonomija i odgovomost.
Član 6b.
Ciljevi osnovnog obrazovanja u Kantonu Sarajevo su sljedeči:
- Osigurati da svako dijete uživa jednako pravo i mogučnosti za obrazovanje bez obzira na spol, rasu, nacionalnost, socijalno i kulturno porijeklo, ekonomski status, vjeroispovijest isposobnost
- Osigurati horizonta1nu i vertikalnu prohodnost unutar bosansko-hercegovačkog obrazovnog sistema i fleksibinost u okvirima medunarodnih obrazovnih sistema
- Osposobljavati djecu da razmnijevajuči i primjenjujuči savremena naučna dostignuča doprinose izgradnji društva manja potrebama i intcresovanjima
- Razvijati državotvomu svijest i patriotizam, očuvanje kultumo-istorijske i duhovne baltine
- Razvijati kod djece osječaj identiteta i integrite poštovanja za civilizacijske i kultume tekovine kao i univerzalne ljudske vrijednosti
- Afmnisati poštivanje ljudskih prava i osnovnih sloboda i pripremati svako dijete za život u drultvu zasnovanom na vladavini prava i vrijednostima demokratskog dru!tva. socijalne pravde i uzajamnog uvažavanja
- Podsticati djecu da odgovomo učestvuju u aktivnostima zajednice i očuvanju prirode
- Osposobiti svako dijete da razvije sposobnost samostalnog učenja i da uči tokom cijelog života
- Omogučiti učen icima da upomaju sebe i da samostalno, promišljeno i odgovoxno donose odluke koje se tiču njihovog razvoja i budučeg života
- Poticati razvoj djeteta u cjelini, uzimajuči u obzir sve njegove potrebe i posmatrajuči ga lcao jedinstveno i komplelcsno biče
- Razvijati kod djece kompetencije koje se odnose na jezičku, naučnu, tehnološlru, infonnacijslru i interkulturalnu pismenost, te vjdtine vezane za obavljanje poslova i saradnju u zajednici
- Razvijati partnerstvo izmedu roditelja, nastavnika i drugih uposlenika i saradnika radi dobrobiti djeteta
- Otvoriti škotu za potrebe i interese lokalne zajednice s ciljem unapredenja obrazovnog procesa
- Obezbijediti visok kvalitet i osposobljenost prosvjetnih radnika i obrazovnih institucija
- Osigurati kontinuirano unapredenje kvaliteta obrazovanja zasnovano na samovrednovanju i vanjskom vrednovanju, a u sldadu sa medunarodnim standardima kvalitete obrazovanja.
U nastavnim planovima i programima za osnovno obrazovanje iodgoj biti če definisani specifični principi i ciljevi za sve nastavne predmete i osiguranje njihove medusobne povezanosti."
Oko svih pitanja iz predmeta Vjeronauke, zbog specifičnosti materije, Ministarstvo obrazovanja i nauke Kantona Sarajevo če održavati redovne sastanke sa ovlaštenim predstavnicima nadležnih crkava i vjerskih zajednica, a u cilju osiguranja i unapredenja realizacije nastave ovog predmeta, uz puno poštovanje Ustava Bosne i Hercegovine, najviših medunarodnih standarda ljudskih prava sadržanih u medunarodnim deklaracijama i konvencijama o slobodi savjesti i vjere koji su sastavni dio Ustava i pravnog sistema Bosne i Hercegovine."
Član 3.
Član 8. mijenja se i glasi:
"Član 8
"Škola je dužna osigurati uvjete da učenici pohadaju nastavni predmet vjeronau.ku, a onim učenicima koji vjeronau.ku ne pohadaju šfola ce omogučiti pohadanje drugog srodnog nastavnog predmeta o etici i/itireligiji, a čiji nastavni plan i program donosi Ministarstvo.
Učenici se, uz sag asnost roditelja, na početku školovanja opredjeljuju za pohadanje jednog od nastavnih predmeta iz stava
1. ovog člana, uz mogucnost promjene opredjeljenja na početku svake školske godine.
Predmeti iz stava 1. imaju status izbornog predmeta i ulaze u opci prosjek ocjena.
Član 4.
U članu 9. stav 2. mijenja se i glasi:
"Državljanima Bosne i Hercegovine koji su dio osnovnog obrazovanja stekli u inostranstvu, te stranim državljanima, apatridima ill licima bez državljanstva, omogucit ce se obrazovanje u osnovnoj školi uz obavezu provodenja ekvivalencije svjedodžbi na osnovu kojih se upisuju, u skladu sa zakonom."
Iza stava 3. dodaje se stav 4. koji glasi:
"Ekvivalenciju svjedodžbi iz stava 2. ovog člana vrši Ministarstvo u skladu sa posebnim pravilnikom koji donosi ministar.
Član 5.
Član 18. mijenja se i glasi:
"Član 18
Odluke o statusnim promjenama osnovne škole kao javne ustanove čiji je osnivač itisuosnivač Kanton donosi Skupština na prijedlog Vlade.
Odluke o statusnim promjenama osnovne škole čiji osnivač nije Kanton donosi osnivač uz prethodnu saglasnost Ministarstva.
Odluka o statusnoj promjeni osnovne škole može se donositi najkasnije tri mjeseca prije početka primjene, a primjenjuje se od početka naredne školske godine."
Član 6.
Član 20. mijenja se i glasi:
"Član 20.
obezbijediti prostor i druge uslove za izvodenje dodatne nastave, kao ištampanje udžbenika na jezicima nacionalnih manjina.
Ministarstvo donosi nastavni plan i program za nastavu i dodatnu nastavu i osigurava nastavni materijai za takvo obrazovanje uz prethodnu saglasnost Vijeea nacionalnih manjina Kantona Sarajevo. Nastavni materijai odgovara potrebama date manjine i uključuje sadržaje iz jezika, književnosti, historije, i kulture te nacionalne manjine."
Član 7.
Član 22. mijenja se i glasi:
"Član 22.
Osnovnaškolaprestajesaradomakoneispunjavauvjeteine izvršavazadatkeradikojihjeosnovana,iliakoprestanepotteba zanjenimradom.
Ministarstvo redovno vrši provjeru ispunjenosti uvjeta rada škole, a svake četiri godine vrši reverifikaciju uvjeta rada, u skladu sa propisom iz člana 14. stav 2. ovog zakona.
Ako se prili.k:om kontrole ustanovi da osnovna škola ne obavlja djelatnost na način utvrden zakonom iii ne ispunjava uvjete propisane zakonom, Ministarstvo ce utvrditi rok za otklanjanje nepravilnosti kojine može biti duži od šest mjeseci.
Dok traje rok za otklanjanje utvrdenih nepravilnosti iz stava 3. ovog člana i dok ne dobije rješenje kojim se potvrduje da su utvrdene nepravilnosti otklonjene, osnovna škola ne može vršiti prijem i upis učenika niti obavljati druge aktivnosti koje su uvjetovane otklanjanjem utvrdenih nedostataka.
Ako škola u roku iz stava 3. ovog člana ne otkloni nepravilnosti, ministar obavezno donosi rješenje o zabrani radai nalaže brisanje osnovne škole iz Registra Ministarstva, a što se ureduje posebnim pravilnikom.
Osnovna škola prestaje sa radom na osnovu odluke osnivača.
Ukoliko osnovna škola ne ispunjava uvjete predvidene zakonom, ili ukoliko osnivač podnese zahtjev za prestanak rada škole, ministar donosi rješenje o imenovanju tijela koje ce provesti navedeni postupak.
Aletom o prestanku rada osnovne škole odredit ee se prestanak rada osnovne škole sa završetkom tekuce školske godine.
U slučaju prestanka rada škole, osnivač je dužan da zatečenim učenicima omoguci nastavak započetog odgoja i obrazovanja.
Učenike privatne škole koja je prestala sa radom, obavezne su primiti javne ustanove osnovne škole u skladu sa školskim područjem.
Donošenjem akta iz stava 8. ovog člana, nakon završetka tekuce školske godine, briše se škola iz Registra koji vodi Ministarstvo i sudskog registra.
Prestanak rada i brisanje škole iz Registra Ministarstva objavljuje se u "Službenim novinama Kantona Sarajevo".
Član 8.
U članu. 24. iza stava 2 dodaju se st. 3., 4. i 5. Koji glase:
“Školsky odbor na prijedlog nastavničkog vijeca škole donosi pravilnik o kućnom redu sa etićkimkodeksom koji je usaglaš sa instrukcijom koju donosi ministar.
Osnovna škola, pored akata iz st. 1. I 3. Ovog člana ima i druga opća akta kojima se reguliraju pitanja bitna za rad osnovne škole a koja nisu regulirana pravilima. Ova akta donose se u skladu sa propisima relevantnim za oblast koju reguliraju.
Sva opća akta iz ovog člana, uključujući budzet škole su javna i uposlenici imaju nesporno pravo uvida u iste.”
Član 9.
Član 25. mijenja se i glasi:
"Član 25.
Odgojno-obrazovni rad ostvaruje se na osnovu nastavnog plana i programa za osnovni odgoj i obrazovanje (u daljem tekstu: nastavni plan i program).