Print Friendly, PDF & Email

Il provvedimento è disponibile nelle seguenti lingue:

KANTON SARAJEVO

Skupština Kantona

 

Na osnov u člana 1 2. stav 1. tačka b) i člana 18.stav 1 .tačka b) Ustava Kantona Sarajevo ("Slbene novine Kantona Sarajevo", br. 1/96, 2/96, 3/96, 16/97, 14/00, 4/01 i 28/04), Skupština Kantona Sarajevo, na sjed nici održanoj dana 23. novembra 2011. godine, donijela je

 

ZAKON

O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O OSNOVNOM ODGOJU I OBRAZOVANJU

 

Član 1.

U Zakonu o osnovnom odgoju i obrazovanju („Službene novine Kantona Sarajevo“, br.: 10/04, 21/06 i 26/08), u članu 4. stav 1. riječi: „Agencija za nastavne planove i programe“ zamjenjuju se riječima: „Agencija za predškolsko, osnovno i srednje obrazovanje“.

 

Član 2.

Iza člana 6. dodaju se čl. 6a. i 6b., koji glase:

“Član 6a.

Osnovno obrazovanje u Kantonu Sarajevo zasniva se na sljedećim općim principima:

- Jednako pravo na kvalitetno obavezno obrazovanje

- Uvažavanje individualnih razlika i jednakih obrazovnih mogućnosti

- Naučna i etička utemeljenost

- Afirmacija ljudskih prava i demokratskih vrijednosti

- Cjeloživotno učenje

- Razvoj cjelovite ličnosti

- Razvijanje životnih kompetencija

- Partnerstvo svih sudionika u procesu učenja i poučavanja

- Profesionalna autonomija i odgovornost

Član 6b.

Ciljevi osnovnog obrazovanja u Kantonu Sarajevo su sljedeći:

- Osigurati da svako dijete uživa jednako pravo i mogućnosti za obrazovanje bez obzira na spol, rasu, nacionalnost, socijalno i kulturno porijeklo, ekonomski status, vjeroispovijest i sposobnost

- Osigurati horizontalnu i vertikalnu prohodnost unutar bh. obrazovnog sistema i fleksibinost u okvirima međunarodnih obrazovnih sistema

- Omogućiti da svako dijete ostvari razvoj punih potencijala u skladu sa vlastitim sposobnostima, potrebama i interesovanjima

- Osposobljavati djecu da razmijevajući i primjenjujući savremena naučna dostignuća doprinose izgradnji društva znanja

- Razvijati državotvornu svijest i patriotizam, očuvanje kulturno-istorijske i duhovne baštine;

- Razvijati kod djece osjećaj identiteta i integriteta, poštovanja za civilizacijske i kulturne tekovine kao i univerzalne ljudske vrijednosti

- Afirmisati poštivanje ljudskih prava i osnovnih sloboda, i pripremati svako dijete za život u društvu zasnovanom na vladavini prava i vrijednostima demokratskog društva, socijalne pravde i uzajamnog uvažavanja

- Podsticati djecu da odgovorno učestvuju u aktivnostima zajednice i očuvanju prirode

- Osposobiti svako dijete da razvije sposobnost samostalnog učenja i da uči tokom cijelog života

- Omogućiti učenicma da upoznaju sebe i da samostalno, promišljeno i odgovorno donose odluke koje se tiču njihovog razvoja i budućeg života

- Poticati razvoj djeteta u cjelini, uzimajući u obzir sve njegove potrebe i posmatrajući ga kao jedinstveno i kompleksno biće

- Razvijati kod djece kompetencije koje se odnose na jezičku, naučnu, tehnološku, informacijsku i interkulturalnu pismenost, te vještine vezane za obavljanje poslova i saradnju u zajednici.

- Razvijati partnerstvo između roditelja, nastavnika i drugih uposlenika i saradnika radi dobrobiti djeteta

- Otvoriti školu za potrebe i interese lokalne zajednice s ciljem unapređenja obrazovnog procesa

- Obezbijediti visok kvalitet i osposobljenost prosvjetnih radnika i obrazovnih institucija

- Osigurati kontinuirano unapređenje kvaliteta obrazovanja zasnovano na samovrednovanju i vanjskom vrednovanju, a u skladu sa međunarodnim standardima kvalitete obrazovanja.

U nastavnim planovima i programima za osnovno obrazovanje i odgoj biti će definisani specifični principi i ciljevi zasve nastavne predmete i osiguranje njihove međusobne povezanost.“

 

Član 3.

Član 8. Zakona mijenja se i glasi:

„Član 8

“Škola je dužna osigurati uvjete da učenici pohađaju nastavni predmet vjeronauku, a onim učenicima koji vjeronauku ne pohađaju škola će omogućiti pohađanje drugog nastavnog predmeta, a čiji nastavni plan i program donosi Ministarstvo.

Učenici se, uz saglasnost roditelja, na početku školovanja opredjeljuju za pohađanje jednog od nastavnih predmeta iz stava 1. ovog člana, uz mogućnost promjene opredjeljenja na početku svake školske godine. 

 Škola je dužna osigurati nadzor nastavnika i staviti na raspolaganje školske resurse onim učenicima koji izaberu da ne pohađaju niti jedan od nastavnih predmeta iz stava 1. ovog člana.”

 

Član 4.

U članu 9. stav 2. mijenja se i glasi:

„Državljanima Bosne i Hercegovine koji su dio osnovnog obrazovanja stekli u inostranstvu, te stranim državljanima, apatridima ili licima bez državljanstva, omogućit će se obrazovanje u osnovnoj školi uz obavezu provođenja ekvivalencije svjedodžbi na osnovu kojih se upisuju, u skladu sa zakonom.“ 

Iza stava 3. dodaje se stav 4. koji glasi:

„Ekvivalenciju svjedodžbi iz stava 2. ovog člana vrši Ministarstvo u skladu sa posebnim pravilnikom koji donosi ministar.“

 

Član 5.

Član 18. mijenja se i glasi:

„Član 18

Odluke o statusnim promjenama osnovne škole kao javne ustanove čiji je osnivač ili suosnivač Kanton donosi Skupština na prijedlog Vlade. 

Odluke o statusnim promjenama osnovne škole čiji osnivač nije Kanton donosi osnivač uz prethodnu saglasnost Ministrstva. 

Odluka o statusnoj promjeni osnovne škole može se donositi najkasnije tri mjeseca prije početka primjene, a primjenjuje se od početka naredne školske godine.“

 

Član 6.

Član 20. mijenja se i glasi:

„Član 20

Državljanima Bosne i Hercegovine koji se smatraju pripadnicima nacionalne manjine, u smislu odredbi Zakona o zaštiti prava pripadnika nacionalnih manjina, bit će osigurana nastava iz njihovog maternjeg jezika. 

Lice na koju se primjenjuje stav 1. ovog člana koja želi pohađati nastavu iz svog maternjeg jezika na tom jeziku, će pri upisu obavijestiti školu da je pripadnik manjine, i škola će to prihvatiti kao činjenicu bez daljih provjera ili dokaza. 

Nastava maternjeg jezika iz stava 2. ovog člana može se odvijati u razredu, zasebnom razredu, grupi ili pojedinačno, ukoliko se za tu nastavu prijavi najmanje deset učenika iz svih odjeljenja jednog razreda. Nastava može biti organizirana u matičnoj školi, a ako to nije moguće nastava se organizira za više škola ili za nivo Kantona na za to podesnom mjestu.

Lice zaduženo za nastavu iz stava 2. ovog člana, ukoliko nema profil i stručnu spremu za nastavnika tog jezika, mora imati najmanje VI stepen stručne spreme ili završen prvi ciklus bolonjskog visokoobrazovanog procesa i odgovarajuće znanje datog jezika, kojim se osigurava da ga može predavati uz odgovarajući standard.

Ministarstvo donosi nastavni plan i program za nastavu iz maternjeg jezika pripadnika nacionalnih manjina i osigurava nastavni materijal za takvo obrazovanje. Nastavni materijal odgovara potrebama date manjine i uključuje sadržaje iz književnosti, historije, geografije i kulture te manjine.“

 

Član 7.

Član 22. mijenja se i glasi:

„Član 22.

Osnovna škola prestaje sa radom ako ne ispunjava uvjete i ne izvršava zadatke radi kojih je osnovana, ili ako prestane potreba za njenim radom. 

Ministarstvo redovno vrši provjeru ispunjenosti uvjeta rada škole, a svake četiri godine vrši reverifikaciju uslova rada, u skladu sa propisom iz člana 14. stav 2. ovog zakona.

Ako se prilikom kontrole ustanovi da osnovna škola ne obavlja djelatnost na način utvrđen zakonom ili ne ispunjava uvjete propisane zakonom, Ministarstvo će utvrditi rok za otklanjanje nepravilnosti koji ne može biti duži od šest mjeseci.

Dok traje rok za otklanjanje utvrđenih nepravilnosti iz stava 3. ovog člana i dok ne dobije rješenje kojim se potvrđuje da su utvrđene nepravilnosti otklonjene, osnovna škola ne može vršiti prijem i upis učenika niti obavljati druge aktivnosti koje su uvjetovane otklanjanjem utvrđenih nedostataka.

Ako škola u roku iz stava 3. ovog člana ne otkloni nepravilnosti, ministar obavezno donosi odluku o zabrani rada i nalaže brisanje osnovne škole iz Registra Ministarstva.

Osnovne škole može prestati sa radom i na prijedlog osnivača. 

Ukoliko osnovna škola ne ispunjava uvjete predviđene zakonom, ili ukoliko osnivač podnese zahtjev za prestanak rada škole, ministar donosi odluku o imenovanju tijela koje će provesti postupak ukidanja te škole. 

Aktom o prestanku rada osnovne škole odredit će se prestanak rada osnovne škole sa završetkom tekuće školske godine. 

U slučaju prestanka rada škole, osnivač je dužan da zatečenim učenicima omogući nastavak započetog odgoja i obrazovanja. 

Učenike/učenice ukinute privatne škole obavezne su primiti javne ustanove osnovne škole u skladu sa školskim područjem. 

Donošenjem akta iz stava 8. ovog člana, nakon završetka tekuće školske godine, briše se škola iz Registra koji vodi Ministarstvo i sudskog registra.

Ukidanje i brisanje škole iz Registra Ministarstva objavljuje se u „Službenim novinama Kantona Sarajevo“.

 

Član 8.

U članu 24. iza stava 2. dodaju se st. 3., 4. i 5. koji glase:

„Školski odbor na prijedlog nastavničkog vijeća škole donosi pravilnik o kućnom redu sa etičkim kodeksom koji je usaglašen sa instrukcijom koju donosi ministar.

Osnovna škola, pored akata iz st. 1. i 3. ovog člana ima i druga opća akta kojima se reguliraju pitanja bitna za rad osnovne škole, a koja nisu regulirana pravilima. Ova akta donose se u skladu sa propisima relevantnim za oblast koju reguliraju.

Sva opća akta iz ovog člana, uključujući i budžet škole su javna i uposlenici imaju nesporno pravo uvida u iste.“

 

Član 9.

Član 25. mijenja se i glasi:

„Član 25.

Odgojno-obrazovni rad ostvaruje se na osnovu nastavnog plana i programa za osnovni odgoj i obrazovanje (u daljem tekstu: nastavni plan i program). 

Nastavni plan je školski dokument kojim se propisuju odgojno-obrazovna područja odnosno nastavni predmeti koji će se izučavati u osnovnoj školi, redoslijed izučavanja tih predmeta po razredima, sedmični i godišnji fond časova za svaki predmet, a u vezi s tim i struktura školske godine. 

Nastavni program je školski dokument kojim se propisuje obim, dubina i redoslijed nastavnih sadržaja u pojedinom nastavnom predmetu. 

Nastavni planovi i programi se baziraju na princpipima individualizacije i diferencijacije, integrisanog učenja i podučavanja, aktivnog učenja i primjene naučenog, socijalne interakcije, razvoj socijalnih kompetencija, osiguravanjem okruženja za učenje, praćenju i ocjenjivanju, i partnerstva sa porodicom i zajednicom.

Nastavne planove i programe za sve vrste škola donosi ministar, u skladu sa zajedničkim jezgrom nastavnih planova i programa, koje donosi Agencija za predškolsko, osnovno i srednje obrazovanje.

Na kraju devetog razreda utvrđuje se obaveza polaganja eksterne mature u skladu sa pravilnikom koji donosi ministar. 

Ministar/ministrica će osigurati da sadržaji koji promoviraju jednakost polova budu sastavni dio nastavnog plana i programa. 

Predmete u okviru fakultativne i izborne nastave biraju učenici/učenice i roditelji ili staratelji učenika/učenica na početku školske godine sa liste koju utvrđuje Ministarstvo i kad se da izjašnjenje o odabranim časovima, fakultativna nastava za datog učenika/učenicu postaje obavezna. 

Broj, vrsta i trajanje fakultativne i izborne nastave određuje se godišnjim programom rada škole u skladu sa nastavnim planom i programom i resursima kojima škola raspolaže. 

Ministarstvo je obavezno da na kraju svake školske godine izvrši analizu potreba za izmjenama i dopunama nastavnog plana i programa.“ 

 

Član 10.

U članu 26. stav 4. mijenja se i glasi:

„ Rad sa djecom sa posebnim potrebama može da bude u manjim grupama u školi ili kao pojedinačni rad sa defektologom odgovarajućeg profila.“ 

Stav 5. mijenja se i glasi:

“Odgoj i obrazovanje djece sa posebnim potrebama odvija se u specijalnim školama i ustanovama. Mogućnost prelaska učenika iz specijalne u redovnu, i iz redovne u specijalnu školu zavisi od opservacije i obavezujućeg nalaza stručnog tima koji se sastoji od ljekara, dječijeg psihologa, defektologa, logopeda, a po potrebi i drugih stručnjaka, da bi se omogućio nesmetani napredak u obrazovanju i socijalizaciji djeteta. Proces odgoja i obrazovanja u inkluzivnoj nastavi obavlja se uz asistenta za djecu sa posebnim potrebama u skladu sa pedagoškim Standardima i Normativima.

Stav 12. mijenja se i glasi:

„ Inkluzivno obrazovanje u osnovnim školama se odvija u skladu sa Pravilnikom o obrazovanju učenika s posebnim obrazovnim potrebama koji donosi ministar.“

 

Član 11.

U članu 30. stav 1. mijenja se i glasi:

„Druga država ili asocijacija država mogu organizirati rad odjeljenja osnovnog obrazovanja i odgoja na teritoriji Kantona u skladu s ovim zakonom  i raditi po nastavnim planovima i programima koje su donijeli organi druge države u skladu sa vlastitim propisima.“

Iza stava 4. dodaje se stav 5. koji glasi:

„ Odjeljenje iz stava 1. ovog člana upisuje se u poseban registar koji vodi Ministarstvo.“

 

Član 12.

Član 33. mijenja se i glasi:

„Član 33.

Nastava u prvom polugodištu počinje prvog radnog dana u septembru i završava se po pravilu nakon navršenih 17 nastavnih sedmica, u skladu sa nastavnim kalendarom. 

Zimski odmor za učenike traje četiri sedmice i koristi se po pravilu nakon završetka prvog polugodišta. 

Osnovna škola može odrediti da se dio zimskog ili ljetnog odmora za učenike koristi u toku prvog ili drugog polugodišta samo ako je to predviđeno godišnjim programom rada ili uvjetovano vanrednim okolnostima, te odobreno od strane Ministarstva. 

Nastava u drugom polugodištu počinje poslije zimskog odmora i završava se nakon ispunjenja uvjeta iz člana 36. ovog zakona.“

 

Član 13.

Član 37. mijenja se i glasi:

„Član 37

Rad u osnovnoj školi u toku školske godine realizira se na osnovu godišnjeg programa rada osnovne škole (u daljem tekstu: godišnji program).

Godišnji program sadrži obavezne i druge oblike i raspored obrazovno-odgojnog rada, njegov obim i sadržaj, kao i izvještaj o realiziranju godišnjeg programa za prethodnu školsku godinu.

Nastavničko vijeće utvrđuje prijedlog godišnjeg programa na osnovu nacrta kojeg priprema direktor, a usvaja ga školski odbor.

Osnovna škola, nakon usvajanja, dostavlja godišnji program rada najkasnije do 30. septembra za tekuću školsku godinu, i to po jedan primjerak: osnivaču, odnosno Ministarstvu i Prosvjetno-pedagoškom zavodu i nadležnom organu općine.“

 

Član 14.

 Iza člana 38. dodaje se član 38 a. koji glasi:

„Član 38 a.

Vlada preko resornih ministarstava u saradnji sa školama, roditeljima, učenicima, organima lokalne samouprave i nevladinim sektorom promovira i provodi akcione planove za prevencije maloljetničke delinkvencije i odgovarajuće intervencije  s ciljem zajedničkog i organiziranog djelovanja i saradnje u borbi protiv zlostavljanja, zloupotrebe djece i mladih, zloupotrebe droge, alkohola i drugih opijata, maloljetničke delinkvencije, te svih drugih pojava koje ugrožavaju zdravlje i život učenika.

Realiziranjem planova iz stava 1. ovog člana škola u godišnjim programima rada planira aktivnosti s ciljem promoviranja i razvijanja partnerstva škole, roditelja i lokalne sredine, u svim pitanjima od značaja za ostvarivanje obrazovno- odgojne funkcije škole te interesa i potreba škole.“

 

Član 15.

Član 39. mijenja se i glasi:

„Član 39

Izleti,  studijske posjete, ekskurzije, kampovanje/logorovanje, društveno koristan rad i drugi oblici obrazovno – odgojnog rada predviđeni u godišnjem programu rada organiziraju se  u okviru radnih odnosno nastavnih dana,  uskladu sa pravilnikom koji donosi ministar.

Škola u prirodi, kao dio nastavnog plana i programa osnovne škole realizira se u okviru nastavnih dana, u skladu sa pravilnikom koji donosi ministarna.

Škola plivanja, škola skijanja, kao i drugi specifični oblici nastave iz predmeta tjelesni i zdravstveni odgoj organiziraju se  i realiziraju u skladu sa nastavnim planom i programom.

 

Član 16.

Član 41. mijenja se i glasi:

„Član 41.

Na prijedlog visokoškolskih ustanova, odnosno njihovih organizacionih jedinica, ministar određuje osnovne škole za obavljanje pedagoške i metodičke prakse i polaganje praktičnog dijela ispita, za studente koji se obrazuju na tim ustanovama.  

Uvjeti obavljanja pedagoško-metodičke prakse iz stava 1. ovog člana utvrđuju se posebnim propisom koji donosi ministar. 

Ustanove iz stava 1. ovog člana sklapaju ugovore sa osnovnim školama kojima reguliraju međusobne odnose.“

 

Član 17.

Član 42. mijenja se i glasi:

„Član 42.

U osnovnoj školi mogu se koristiti samo  radni udžbenici, udžbenici, priručnici, radni listovi i zbirke zadataka čiju je upotrebu odobrio ministar. 

Pravilnik o odobravanju i korištenju  udžbenika i nastavnih sredstava u osnovnoj školi donosi ministar.

Škola omogućava besplatno korištenje udžbenika i drugih nastavnih sredstava koje posjeduje.“

 

Član 18.

Član 43. mijenja se i glasi:

„Član 43.

Osnovna škola ima samostalnost u pedagoškom radu te autonomiju u okviru zakonskih i podzakonskih akata, da osmišljava, predlaže i realizira obrazovne sadržaje vodeći računa o standardima i održivosti postojećih i primjeni novih oblika i metoda rada u nastavnom procesu.“

U osnovnim školama zabranjena je svaka vrsta diskriminacije zasnovane na spolu, rasi, seksualnoj orijentaciji,fizičkom ili drugom nedostatku, bračnom stanju, 

boji kože, jeziku, religiji ili vjerovanju, uvjetima upošljavanja,napredovanju, političkim ili drugim uvjerenjima, nacionalnom, etničkom ili socijalnom porijeklu, vezi s 

nekomnacionalnom zajednicom, imovini, rođenju ili na nekom drugom satusu.

U osnovnim školama zabranjeno je fizičko kažnjavanje, omalovažavanje i vrijeđanje ličnosti učenika iuposlenika.

U osnovnim školama zabranjeno je političko organiziranje i djelovanje pojedinaca i političkih partija.

Organiziranje i realiziranje izbornog procesa od strane nadležnog tijela u sklopu općih i lokalnih izbora je dozvoljeno u prostorijama škole samo u vrijeme kada se u školi ne realizira nastava.

Terminološko korištenje muškog ili ženskog roda u ovom zakonu podrazumijeva uključivanje oba roda.“

 

Član 19.

U članu 45. stav 5. riječi: „koje donosi Kantonalni centar za socijalni rad“ brišu se.

 

Član 20.

U članu 46. stav 2.mijenja se i glasi:

„Učenici sa posebnim potrebama upisuju se u redovne ili specijalne osnovne škole, odnosno centre na osnovu nalaza i mišljenja komisije, sastavljene od: pedagoga, psihologa, defektologa, logopeda, socijalnog radnika i pedijatra.“

Stav 3. mijenja se i glasi:

„Na osnovu nalaza i mišljenja komisije iz stava 2. ovog člana, centar za opservaciju i dijagnostiku, odnosno specijalni centar predlaže najadekvatniji odgojno- obrazovni ili rehabilitacijsko – edukativni ili produženi stručni tretman, u skladu sa individualnim mogućnostima svakog djeteta.“

 

Član 21.

Član 50. mijenja se i glasi:

„Škola učenicima izdaje učeničku knjižicu kojom se u toku osnovnog školovanja dokazuje status učenika osnovne škole.“

 

Član 22.

Član 51. mijenja se i glasi:

„Član 51.

Prelazak učenika iz jedne osnovne škole u drugu vrši se na osnovu pisanog akta - prevodnice, uz obavezu školeiz koje učenik prelazi da u roku od dva dana od 

dana prijema zahtjeva za izdavanje prevodnice, službenim putemdostavi prevodnicu školi u koju učenik prelazi.

Škola u koju učenik prelazi je obavezna da školu iz stava 1. ovog člana u roku od dva dana od dana upisa učenika obavijesti o statusu učenika.

Učenici državljani Bosne i Hercegovine koji su dio osnovnog obrazovanja završili u BiH, izvan Kantona Sarajevo upisuju se u osnovnu školu u odgovarajući razred i nastavljaju obrazovanje pod istim uvjetima kao i učenici u Kantonu Sarajevo.

Učenik koji završi pojedine razrede osnovne škole u inostranstvu nastavlja obrazovanje u odgovarajućem razredu osnovne škole uz postupak ekvivalencije odgovarajućeg dokumenta koju vrši Ministarstvo.“ 

 

Član 23.

Član 53. mijenja se i glasi:

„Član 53.

Redovni učenici u osnovnoj školi mogu imati specijalni status.

Specijalni status iz stava 1. Mogu ostvariti učenici koji su proglašeni perspektivnim i vrhunskim sportistima, izuzetnim umjetničkim talentima i nadarenim učenicima s Vrhunskim rezultatima na kantonalnom, federalnom, državnom ilimeđunarodnom takmičenju. Škola dodjeljuje specijalni status na osnovu odluke Ministarstva kulture i sporta Kantona o proglašenju učenikaperspektivnim ili vrhunskim sportistom, odnosno odluke Ministarstva o proglašenju učenika izuzetnim talentom inadarenim učenikom, u skladu sa ostvarenim rezultatima u nastavnim i vannastavnim aktivnostima.

Specijalni status se potvrđuje odlukom nastavničkog vijeća škole.

Na osnovu odluke iz stava 4. ovog člana, osnovna škola će učenicima sa specijalnim statusom odobritidugoročno ili kratkoročno odsustvovanje sa nastave radi pripremanja i učešća na takmičenjima, u skladu s pravilimaškole. 

Osnovna škola će učenicima sa specijalnim  statusom dati mogućnost putem praćenja nastave i ocjenjivanja, odnosno organiziranjem instruktivno-konsultativne nastave i polaganja predmetnih ispita u toku školske godine, dazavrše odgovarajući razred.“

 

Član 23a.

 Član 54. mijenja se i glasi:

„Član 54.

Ocjenjivanje u osnovnoj školi vrši se brojčanim, opštim i opisnim ocjenama. 

Ocjenjivanje u osnovnoj školi je javno i kontinuirano. 

Prilikom ocjenjivanja u toku školske godine, u skladu sa učeničkim postignućima, uz brojčanu ocjenu od 1 do 5 upisuje se i datum. 

Za učenike osmogodišnje osnovne škole, zaključna brojčana ili opšta ocjena iz svakog predmeta pojedinačno izvodi se na kraju prvog polugodišta i na kraju školske godine.

Za učenike devetogodišnje osnovne škole, zaključna brojčana ili opšta ocjena iz svakog predmeta pojedinačno izvodi se na kraju prvog polugodišta i na kraju školske godine izuzev za učenike I razreda na oba polugodištapolugodišta i učenike II razreda na kraju prvog polugodišta, za koje se postignuća iz svakog predmeta pojedinačno izvode opisno, a u skladu sa Pravilnikom koji donosi ministar.

Brojčane zaključne ocjene su: odličan (5), vrlodobar (4), dobar (3), dovoljan (2) i nedovoljan (1).

Za određene nastavne predmete zaključne ocjene mogu biti date uopštene kao: ističe se, dobar, zadovoljava.  

Pored ocjena, daju se i karakteristike učenika vezano za njihovo napredovanje, sklonosti, posebne osobine i slično, u pisanoj formi na kraju školovanja, odnosno uz prepis ocjena. 

Karakteristike iz prethodnog stava se daju na osnovu pedagoškog kartona učenika. 

Odredbe ovog člana ne primjenuju se na specijalno obrazovanje. Umjesto ocjena učenici sa posebnim obrazovnim potrebama dobijaju pismeni godišnji izvještaj koji opisuje rezultate koje je postigao učenik u realizaciji nastavnog plana i programa,a ukoliko im specijalno obrazovanje omogućava da budu ocijenjeni na redovan način, onda im se daju i ocjene. 

Bliže propise o praćenju, vrednovanju i ocjenjivanju učenika donosi ministar.“ 

 

Član 24.

U članu 55. stav 2. mijenja se i glasi:

„Opći uspjeh učenika utvrđuje se na osnovu zaključenih ocjena iz svih nastavnih predmeta koji se ocjenjuju brojčano.”

Stav 3. se briše.

Stav 4. mijenja se i glasi:

            „Ocjenu iz nastavnih predmeta na kraju svakog polugodišta obavezno zaključuje i učenicima javno u odjeljenju saopštava predmetni nastavnik”

 

Član 25.

Član 57. mijenja se i glasi:

„Član 57.

Učenik nije s uspjehom završio razred ako ima jednu ili više ocjena nedovoljan (1). 

Učenici I razreda čija postignuća na osnovu opisnog ocjenjivanja na kraju nastavne godine nisu zadovoljavajuća, odnosno učenici II, III i IV razreda koji na kraju nastavne godine imaju jednu ili više ocjena nedovoljan (1) prevode se u naredni razred. 

Učenik iz prethodnog stava koji po treći put stekne uslov za prevođenje u naredni razred ponavlja razred koji je posljednji pohađao. 

Roditelji, odnosno staratelji učenika iz stava 2. ovog člana mogu zahtijevati da njihovo dijete ponavlja razred bez obzira na sticanje uslova za prevođenje u naredni razred. Konačnu odluku o ponavljanju razreda donosi nastavničko vijeće škole. 

Učenik V, VI, VII, VIII i IX razreda redovne osnovne škole koji na kraju nastavne godine ima jednu ili dvije ocjene nedovoljan (1) upućuje se na popravni ispit u augustovskom ispitnom roku. 

Učenik I -VI razreda paralelne osnovne škole koji na kraju nastavne godine ima jednu ocjenu nedovoljan (1) upućuje se na popravni ispit, a učenik koji imaju dvije i više ocjena nedovoljan (1) upućuje se na ponavljanje razreda.

Učenik koji ne zadovolji na popravnom ispitu ponavlja razred. 

Učenik V, VI, VII, VIII i IX razreda redovne osnovne škole, koji na kraju nastavne godine ima više od dvije ocjene nedovoljan (1) ponavlja razred. 

Učenik završnog razreda koji na kraju nastavne godine ima jednu ocjenu nedovoljan (1) može biti izuzet/izuzeta od odredbe iz stava 5. ovog člana i po vlastitom izboru popravni ispit polagati u junskom ili augustovskom ispitnom roku. 

Učeniku iz prethodnog stava koji/koja se prijavi da popravni ispit polaže u junskom ispitnom roku, škola je dužna organizirati polaganje popravnog ispita. U slučaju da na ovom popravnom ispitu učenik dobije ocjenu nedovoljan (1), upućuje se da ponovi razred. 

Učenik koji je upućen da ponovi određene razrede može zadržati status redovnog učenika do navršene 17. godine života, a u slučaju nemarnog odnosa prema učenju i neprimjerenog ponašanja može, po odluci nastavničkog vijeća, izgubiti status redovnog učenika škole s navršenih 15 godina života.“

 

Član 26.

Član 58. mijenja se i glasi:

„Član 58.

Roditelj odnosno staratelj učenika ima pravo prigovora na zaključnu pojedinačnu ocjenu na kraju nastavne godine. 

Prigovor se podnosi odjeljenskom vijeću, u roku od dva dana od dana saopštavanja ocjene, u skladu sa članom 55. stav 4. ovog zakona. Prigovorom se može tražiti i izuzeće predmetnog nastavnika u vezi sa stavom 7. ovog člana.

Odjeljensko vijeće je obavezno svaki prigovor razmotriti najkasnije dva dana od prijema prigovora i o istom sačiniti mišljenje.

Odjeljensko vijeće je obavezno da izvrši analizu ocjena zaključenih od strane nastavnika i u slučaju nepravilnosti o tome sačini mišljenje.

Odjeljensko vijeće odmah dostavlja prigovor i mišljenje iz  stava 3. i 4. nastavničkom vijeću na odlučivanje.

Nastavničko vijeće obavezno je da u roku od tri dana od dana dostavljanja prigovora i mišljenja iz stava 5. ovog člana  donese odgovarajuću odluku.

Ako nastavničko vijeće donese odluku o usvajanju prigovora, koja podrazumijeva potrebu provjere znanja učenika, ono imenuje i komisiju za provjeru znanja.

Komisija iz stava 7. ovog člana obavezna je izvršiti provjeru znanja učenika u roku od dva dana od dana donošenja odluke.

Ocjena komisije je konačna. 

Ako nastavničko vijeće donese odluku o odbijanju prigovora, ista je konačna.“

 

Član 27.

Član 59. mijenja se i glasi:

„Član 59.

Izuzetno, učeniku koji u prethodnom razredu ostvari odličan opći uspjeh sa prosječnom ocjenom 5,00 i ima primjerno vladanje može se na zahtjev roditelja ili staratelja odobriti da završi dva razreda u toku jedne školske godine, pod uvjetima i na način utvrđen pravilima škole.

Odluku o zahtjevu iz stava 1. ovog člana donosi nastavničko vijeće osnovne škole.

 

Član 28.

U članu 62. st. 1. i 2. se brišu.

Dosadašnji stav 3. postaje stav 1.

Dosadašnji stav 4. postaje stav 2.

 

Član 29.

U članu 64. stav 1. Mijenja se i glasi:

„ U  toku školske godine učeniku se izriču odgojno-disciplinske mjere za učinjene teže i lakše povrede učeničkih dužnosti.        

Stav 8. mijenja se i glasi:

„Odgojno disciplinske mjere izriču se postupno osim u slučajevima teže povrede učeničkih dužnosti.“

Stav 10. mijenja se i glasi:

„Bliže odredbe o prirodi i opsegu disciplinskih mjera koje se poduzimaju u školi, o postupku za utvrđivanje disciplinske odgovornosti učenika, o proceduri za primjenu takvih mjera (uključujući i osobe ili organe ovlaštene da ih izriču i primjenjuju), o dužini izrečene odgojno-disciplinske mjere i njenom ublažavanju, ukidanju, posljedičnom odnosu na ocjenu iz vladanja učenika i naknadi počinjene materijalne štete, o praktičnoj proceduri kojima ih roditelji ili staratelji učenika mogu osporiti, utvrđuju se pravilima škole.

 

Član 30.

U članu 66. ispred stava 1. dodaju se st. 1. i 2. koji glase:

„ Roditelji odnosno staratelji i usvojitelji djece, kao najodgovorniji za njihov pravilan odgoj i razvoj imaju pravo i obavezu da se staraju o njihovom odgoju i obrazovanju, koji se ostvaruju se u skladu sa zakonom i ostalim  propisima.

Roditelji/staratelji/usvojitelji imaju pravo ovlastiti, izjavom ovjerenom kod nadležnog općinskog organa, drugo lice da umjesto njega prisustvuje roditeljskim sastancima odnosno informacijama.“

Dosadašnji st. 1., 2. i 3. postaje st. 3., 4. i 5.

 

Član 31.

U članu 72. iza stava 3. dodaje se novi stav 4. koji glasi:

„ Razrednu i predmetnu nastavu u skladu sa st. 1. i 2. ovog člana u osnovnoj školi mogu izvoditi i lica sa završenim I ili II, odnosno III ciklusom bolonjskog visokoobrazovnog procesa na nastavničkom fakultetu ili drugom fakultetu i položenom pedagoško-psihološkom grupom predmeta koji imaju odgovarajući profil stručne spreme koji je propisan u nastavnom planu i programu .“

Dosadašnji st. 4., 5., 6., 7. i 8. postaju st. 5., 6., 7., 8. i 9.

 

Član 32.

U članu 73. stav 2. mijenja se i glasi:

„Svaki uposlenik osnovne škole prije početka školske godine, odnosno stupanja na posao, obavezan je obaviti sistematski ljekarski pregled u ovlaštenoj zdravstvenoj ustanovi i uvjerenje o ljekarskom pregledu dostaviti u osnovnu školu odnosno organizacionu jedinicu kod koje se nalazi njegov personalni dosije. Sadržaj sistematskog ljekarskog pregleda propisuje posebnim uputstvom ministar uz pribavljanje mišljenja Ministarstva zdravstva Kantona.“

Troškove sistematskog pregleda iz stava 2. ovog člana snosi škola.

 

Član 33.

Član 75. mijenja se i glasi:

„Član 75.

Nastavnici, stručni i drugi saradnici i drugi uposlenici definiraju radni angažman ugovorom o radu.

Upražnjena radna mjesta u osnovnom školama prvo se popunjavaju sa jedinstvene rang liste zaposlenika za čijim radom je potpuno ili djelimično prestala potreba u odnosu na ugovor o radu na neodređeno vrijeme koji su zaključili sa poslodavcem na osnovu javnog konkursa, koja se vodi u ministarstvu, odnosno na osnovu javnog konkursa koji se istovremeno objavljuje u sredstvima javnog informisanja i na službenoj internet stranici Ministarstva.

Ukoliko u osnovnoj školi kao javnoj ustanovi postoji upražnjeno radno mjesto, škola je dužna prvo preuzeti lice sa spiska uposlenika za čijim  je radom potpuno ili djelomično prestala potreba iz stava 1. ovog člana, koje ispunjava sve opće i posebne uvjete za to radno mjesto.

Ukoliko se popunjavanje upražnjenog radnog mjesta u skladu sa stavom 2. ovog člana ne može realizirati, upražnjeno mjesto se oglašava putem javnog konkursa, koji se provodi u skladu sa Pravilnikom sa kriterijima za prijem zaposlenika u radni odnos koji donosi ministar uz konsultacije sa sindikatom. 

Pravo na evidentiranje u spisak zaposlenika za čijim je radom potpuno ili djelimično prestala potreba iz stava 2. ovog člana imaju uposlenici koji su u radnom odnosu na neodređeno vrijeme, kao i  zaposlenici koji nisu ponovo izabrani za direktora, odnosno pomoćnika direktora škole, a ne miruju im prava i obaveze iz radnog  odnosa koje podrazumijevaju prethodno radno mjesto u školi, u okviru svog profila i stručne spreme u osnovnim  i srednjim školama, kao javnim ustanovama Kantona Sarajevo.

Pravilnik kojim se definiraju kriteriji za proglašavanje uposlenika  za čijim  je radom potpuno ili djelimično prestala potreba, te uvjete preuzimanja uposlenika iz jedne škole u drugu donosi ministar uz konsultacije sa sindikatom,a program zbrinjavanja viška zaposlenika u osnovnim školama donosi Vlada Kantona Sarajevo na prijedlog Ministarstva, a u skladu sa granskim kolektivnim ugovorom.

Uposlenici u osnovnoj školi u hitnim, odnosno vanrednim slučajevima, mogu biti angažirani na određeni vremenski period, koji shodno Zakonu o radu ne može biti duži od tri mjeseca, pod uvjetom da se upražnjeno radno mjesto ne može popuniti u skladu sa stavom 2.ovog člana.

Školski odbor na prijedlog nastavničkog vijeća škole, u roku od šest mjeseci od dana stupanja na snagu ovog zakona, obavezan je donijeti Plan kadrovskih potreba za naredni petogodišnji period. 

Plan kadrovskih potreba školski odbor usvaja kontinuirano kao dio Sistema uspostave, osiguranja i upravljanja kvalitetom u osnovnim školama Kantona Sarajevo.

Ministarstvo će u roku od šest mjeseci od dana stupanja na snagu ovog zakona donijeti akt kojim se preciznije uređuju jedinstveni parametri za Sistem uspostave, osiguranja i upravljanja kvalitetom u osnovnim školama Kantona Sarajevo.“

 

Član 34.

Član 77. mijenja se i glasi:

„Član 77.

Plan korištenja godišnjih odmora, dužina trajanja godišnjih odmora utvrđuje se općim aktom osnovne škole shodno Zakonu o radu i Kolektivnom ugovoru za djelatnost osnovnog obrazovanja.

Nastavnici i stručni saradnici, u pravilu, godišnji odmor koriste u toku ljetnog odmora za učenike. 

Izuzetno, uposlenici koji ne iskoriste godišnji odmor u toku ljetnog raspusta, mogu koristiti godišnji odmor do 30. juna naredne godine.“

 

Član 35.

Član 78. mijenja se  i glasi:

„Član 78.

Nastavnik u osnovnoj školi je samostalan u izvođenju nastave, izboru oblika i metoda rada, u okvirima utvrđenim nastavnim planom i programom i drugim relevantnim zakonskim i podzakonskim aktima.

Nastavnik ima obavezu da se priprema za organizaciju i obavljanje neposrednog odgojno-obrazovnog rada, za čas, odnosno nastavnu jedinicu, kao i druge oblike odgojno-obrazovnog rada.

Nastavnici, stručni i drugi saradnici obavezni su da se stručno usavršavaju i kontinuirano educiraju u toku cijelog radnog vijeka, s ciljem kvalitetnog praćenja, podsticanja i pomaganja u obrazovanju i razvoju učenika i obavljanja drugih poslova utvrđenih relevantnim propisima.

Pravilnik o stručnom usavršavanju donosi ministar.

Nastavnici i stručni saradnici osnovne škole mogu se udruživati u stručne aktive i udruženja na nivou škole i višim nivoima, s ciljem unapređenja rada, edukacije i saradnje na domaćem i međunarodnom planu.“

 

Član 36.

Član 79. mijenja se i glasi:

„Član 79.

Rad uposlenika se sistematično prati i ocjenjuje na osnovu pravilnika koji, uz konsultacije sa sindikatom, donosi ministar.

Sastavni dio pravilnika iz stava 1. ovog člana su kriteriji za ocjenjivanje zaposlenika, kao i uvjeti za napredovanje i sticanje posebnih zvanja nastavnika, stručnih i drugih saradnika.

Osnovna škola je obavezna svake školske godine provoditi postupak evaluacije rada rukovodnog i nastavnog osoblja, odnosno uspješnosti realiziranja nastavnih programa.

Evaluacija rada rukovodnog i nastavnog osoblja provodi se u skladu sa pravilnikom koji donosi ministar.

Osnovne škole na osnovu odluke nastavničkog vijeća mogu provoditi evaluacionu anketu o radu nastavnog osoblja od strane učenika svake školske godine, a s ciljem unapređenja kvaliteta obrazovno-odgojnog rada.

Evaluacijom se obavezno ocjenjuju: kvalitet nastave i interaktivnog odnosa učenik-nastavno osoblje, korektnost u komunikaciji, odnos nastavnog osoblja prema učeniku na nastavi i na provjerama znanja, kao i drugi elementi utvrđeni pravilnikom iz stava 4. ovog člana.

Evaluacija rada rukovodnog i nastavnog osoblja je dio integralnog procesa uspostave sistema kvaliteta, odnosno samokontrole i unutrašnje ocjene kvaliteta.

Rezultate vrednovanja rada rukovodnog, nastavnog, stručnog i drugog osoblja osnovna škola je obavezna analizirati i isti čine sastavni dio personalnog dosijea svakog uposlenika osnovne škole.“

Član 37.

Član 80. mijenja se i glasi:

„Član 80.

Lice koje prvi put zasniva radni odnos na poslovima nastavnika, stručnog ili drugog saradnika ima status pripravnika. 

Škola je dužna, odmah po njegovom stupanju na posao, pripravniku izdati rješenje o pripravničkom stažu sa rokom polaganja ispita za samostalan odgojno-obrazovni rad, odnosno, stručnog ispita i imenovati mentora. 

Po završetku pripravničkog staža, pripravnik je obavezan polagati ispit za samostalan odgojno-obrazovni rad, odnosno stručni ispit.

Program osposobljavanja za samostalan odgojno-obrazovni rad, stažiranje, profil i stručna sprema mentora, sastav komisije, način i troškovi polaganja ispita za samostalan odgojno-obrazovni rad, odnosno stručnog ispita, obrazac uvjerenja o položenom stručnom ispitu i vođenje evidencije reguliraju se pravilnikom koji donosi ministar. 

Stručni ispit polaže se pred stručnom komisijom koju imenuje ministar. 

U skladu sa nastavnim planom i programom u osnovnoj školi mogu se angažirati lica sa radnim iskustvom ili bez radnog iskustva u nastavi koja nemaju završen nastavnički fakultet.

Lica iz stava 6. ovog člana koja imaju položenu pedagoško-psihološku i didaktičko-metodičku grupu predmeta obavezna su položiti stručni ispit za samostalan odgojno- obrazovni rad.

Lica iz stava 6. ovog člana u čijem studiju nije bila zastupljena pedagoško- psihološka i metodičko- didaktička grupa predmeta, obavezna su položiti navedenu grupu predmeta i stručni ispit za samostalan obrazovno- odgojni rad.

Licima iz st. 7. i 8. ovog člana škola je dužna odmah po stupanju na posao izdati rješenje o pripravničkom stažu, odnosno rješenje o stažiranju, sa rokom polaganja ispita za samostalan obrazovno- odgojni rad, odnosno, stručnog ispita i imenovati mentora, a licima iz stava 8. i rješenje o obavezi polaganja pedagoško-psihološke i didaktičko-metodičke grupe predmeta. 

Rok za polaganje ispita grupe predmeta iz stava 8. ovog člana je 12 mjeseci od dana stupanja na rad ovih lica.

Lica iz stava 8. ovog člana odmah nakon što polože pedagoško-psihološku i didaktičko-metodičku grupu predmeta uz uvjet da su obavili pripravnički staž u propisanom trajanju, stiču pravo polaganja stručnog ispita za samostalan odgojno-obrazovni rad.

Rok za polaganje stručnog ispita za lica iz stava 8. ovog člana je šest mjeseci od dana položenog posljednjeg ispita pedagoško-psihološke i metodičko-didaktičke grupe predmeta, odnosno šest mjeseci od posljednjeg dana obavljenog pripravničkog staža, u protivnom mu prestaje radni odnos u toj školi.

Nastavnicima, stručnim i drugim saradnicima bez radnog iskustva, u skladu sa Zakonom o radu i kolektivnim ugovorom osnovna škola može omogućiti stručno osposobljavanje za samostalan odgojno-obrazovni  rad, bez zasnivanja radnog odnosa (volonterski rad).

Na volontere iz stava 13. ovog člana, analogno se primjenjuju st. 1. do 5. ovog člana.“

 

Član 38.

U članu 83. stav 1. riječi „i inspekcijski nadzor kao“ se brišu.

 

Član 39.

U članu 84. stav 2. mijenja se i glasi:

„ Inspekcijski nadzor iz stava 1. ovog člana posebno se odnosi na: 

- postupanje osnovne škole u pogledu primjene ovog zakona, drugih propisa i akata koje donosi ministar, te općih akata;

- primjenu standarda koje određuje Agencija za predškolsko, osnovno i srednje obrazovanje;

- kontrolu stručne zastupljenosti nastave odgovarajućim profilom i stručnom spremom nastavnog kadra, utvrđenih ovim zakonom i nastavnim planom i programom;

- upotrebu odobrenih nastavnih planova i programa, udžbenika i drugih nastavnih sredstava;

- upis učenika u školu;

- izricanje odgojno-disciplinskih mjera prema učenicima; 

- primjenu zakonskih i drugih odredaba koje se odnose na statusna pitanja učenika; 

- vođenje relevantne dokumentacije i evidencije; 

- kontrolu javnih isprava, općih i pojedinačnih akata škole i drugih akata koja se odnose na rad organa koje kontroliše;

- kontrolu upisa u Registar koji vodi Ministarstvo i upisa u sudski registar;

- pravo i obavezu prosvjetnog inspektora na izricanje mjera i utvrđivanje rokova za njihovo izvršenje u skladu sa zakonom,

- podnošenje prijave nadležnom organu za učinjeno krivično djelo ili privredni prestup, odnosno zahtjev za pokretanje prekršajnog postupka.“ 

Iza stava 2. dodaje se stav 3. koji glasi:

„Na rješenje prosvjetnog inspektora može se izjaviti žalba ministru.“

 

Član 40.

Član 85. mijenja se i glasi:

„Član 85.

Stručni nadzor, vrednovanje i stručna pomoć obuhvata aktivnosti u vezi sa organizacijom i izvođenjem nastave, nadzor nad radom nastavnika, stručnih i drugih saradnika i direktora u osnovnoj školi radi unapređivanja obrazovno-odgojnog rada. 

Poslove stručnog nadzora i pomoći obavljaju stručni savjetnici Prosvjetno-pedagoškog zavoda Ministarstva.

Stručni nadzor, vrednovanje i stručna pomoć iz stava 1. ovog člana posebno se odnosi na: 

- instruktivni i savjetodavni rad sa nastavnicima, stručnim i drugim saradnicima i direktorom u vezi sa obavljanjem dužnosti i pomaganje u provedbi obrazovno- odgojnih aktivnosti (održavanje ogledno- uglednih časova , seminara i sl.); 

- pružanje stručne pomoći u planiranju i organizaciji obrazovnog rada, ocjenjivanju i napredovanju učenika, a posebno nadarenih učenika;

- praćenje primjene nastavnog plana i programa, odnosno ciljeva i zadataka, sadržaja, obima, oblika i metoda obrazovnog rada i s tim u vezi njihovo usavršavanje, u skladu sa tehnološkim i razvojem novih savremenih oblika i metoda rada;

- prisustvovanje izvođenju nastave, ispita i drugih oblika odgojno -  obrazovnog rada;

- vrednovanje kvaliteta rada osnovne škole, po jedinstvenim kriterijima;

- učestvovanje u pripremi, izvođenju i ocjenjivanju novih oblika i metoda rada;

- provjeru učeničkih postignuća u skladu sa standardima znanja koje propisuje Agencija za predškolsko, osnovno i srednje obrazovanje;

- praćenje stručnog usavršavanja nastavnika, stručnih saradnika u odgojno- obrazovnom procesu (prisustvovanje ogledno-uglednim časovima, seminarima i sl.);

- praćenje i ocjenjivanje rada nastavnika, stručnih saradnika u odgojno- obrazovnom procesu i direktora osnovne škole;

- predlaganje Ministarstvu i nadležnim organima preduzimanje neophodnih mjera za oklanjanje nepravilnosti, nedostataka te za unapređivanje odgojno-obrazovnog i stručnog rada.“

 

Član 41.

Član 89. mijenja se i glasi:

„Član 89.

Školski odbor osnovne škole kao javne ustanove broji sedam članova i to: jedan predstavnik osnivača kojeg predlaže Ministarstvo, jedan predstavnik općine na čijem području se škola nalazi, tri predstavnika roditelja učenika i dva predstavnika uposlenika škole. 

Izuzetno iz stava 1. ovog člana školski odbor osnovne škole kao javne ustanove koju je osnovala vjerska zajednica odnosno crkva samostalno ili sa drugim pravnim ili fizičkim licem broji sedam članova i to: jedan predstavnik osnivača, jedan predstavnik Ministarstva, tri predstavnika roditelja učenika i dva predstavnika zaposlenika škole. 

Broj članova školskog odbora osnovne škole kao ustanove utvrđuje se aktom o osnivanju osnovne škole, a u njegovom sastavu je obavezan predstavnik  kojeg predlaže Ministarstvo.

Predstavnik osnivača kojeg predlaže Ministarstvo iz stava 1. ovog člana:

- mora imati najmanje VII stepen stručne spreme ili prvi ciklus studija po bolonjskom procesu,

- ne može biti uposlenik te škole,

- ne može biti roditelj učenika koji pohađa tu školu,

- ne može biti direktor škole registrirane u Kantonu.

Školski odbor po svom sastavu treba da odražava etnički sastav učenika i roditelja, školskog osoblja i lokalne zajednice u kojoj škola djeluje.

Predsjednika i članove školskog odbora osnovne škole kao javne ustanove, na osnovu raspisanog Javnog konkursa, imenuje i razrješava Vlada na način i u postupku propisanim zakonom

U proceduri koja prethodi postupku imenovanja članova školskog odbora, kandidat za člana školskog odbora iz reda roditelja učenika i iz reda uposlenika škole obavezan je obezbijediti pisanu podršku strukture koju predstavlja u školskom odboru

Predsjednika i članove školskog odbora škole kao ustanove imenuje i razrješava osnivač.

U školskom odboru ne može se dozvoliti angažman licu za koje se u zakonom propisanom postupku, a na osnovu relevantne medicinske dokumentacije utvrdi da je: alkoholičar, ovisnik o narkoticima, kao i lice koje boluje od duševne bolesti, a što će se preciznije urediti pravilima škole.

U slučaju kada je protiv lica koji je član školskog odbora potvrđena optužnica za krivična djela za koja se odredbama važećeg Krivičnog zakona Federacije Bosne i Hercegovine može izreći kazna zatvora u trajanju od šest mjeseci i više škola je obavezna obavijestiti o tome osnivača radi donošenja odluke o suspenziji tih lica do okončanja krivičnog postupka.

O licima iz stava 9. ovog člana kojima je izrečena pravosnažna presuda ili mjera zbog počinjenog jednog ili više krivičnih djela iz stava 9. ovog člana škola je obavezna  obavijestiti osnivača odnosno Ministarstvo radi donošenja odluke o njihovom razrješenju.

Način rada školskog odbora regulira se poslovnikom o radu. 

Obavljanje dužnosti člana školskog odbora je dobrovoljno i besplatno.

Školski odbor imenuje se na period od 4 godine sa mogućnošću jednog reizbora. 

Konkurs za imenovanje članova školskog odbora raspisuje se najkasnije pet mjeseci prije isteka mandata.

Konstituirajuću sjednicu školskog odbora saziva direktor najkasnije u roku od 15 dana od dana dostavljanja odluke Vlade o imenovanju školskog odbora.

Odluku o standardima i kriterijima  za nominiranje/imenovanje predsjednika i članova  školskih  i nadzornih odbora osnovnih škola donosi Vlada na prijedlog Ministarstva.

Odluke školskog odbora donose se najmanje dvotrećinskom većinom ukupnog broja članova školskog odbora.

Ministar, uz konsultacije sa Vijećem roditelja i Sindikatom, donosi pravilnik  kojim se preciznije uređuju pojedina pitanja funkcionisanja i rada školskih odbora, s ciljem potpune primjene Okvirnog  Zakona o  osnovnom i srednjem obrazovanju u Bosni i Hercegovini  ("Službeni glasnik BiH", br. 18/03).“

 

Član 42.

Član 90. mijenja se i glasi:

„Član 90.

Školski odbor osigurava djelotvorno i efikasno korištenje svih resursa škole.

Nadležnosti u donošenju akata škole su:

- donošenje pravila škole;

- donošenje godišnjeg programa rada škole za tekuću godinu i izvještaja o realizaciji godišnjeg programa rada za prethodnu godinu; 

- donošenje finansijskog plana i usvajanje godišnjeg obračuna;

- donošenje općeg akta o unutrašnjoj organizaciji i sistematizaciji radnih mjesta, i drugih općih akata u skladu sa relevantnim propisima;

- donošenje svog programa rada i izvještaja o svom radu koji podnosi osnivaču.

Školski odbor je nadležan za rješavanje u prvom stepenu o: 

- imenovanju i razrješenju direktora kao i zaključivanju ugovora o radu i prestanku rada direktora osnovne škole;

- imenovanju komisije za utvrđivanje prijedloga za izbor uposlenika škole i drugih komisija za poslove iz svoje nadležnosti;

- korištenju sredstava preko iznosa određenog relevantnim propisima;

- žalbama i prigovorima uposlenika na rješenje o ocjeni rada i drugim pravima, obavezama i odgovornostima iz radnog odnosa;

- žalbi učenika, odnosno roditelja ili staratelja učenika na odluku o izricanju odgojno-disciplinske mjere iz člana 65. ovog zakona;

- žalbama i prigovorima koji se odnose na rad direktora osnovne škole.

Školski odbor je nadležan za odlučivanje u drugom stepenu po žalbama i prigovorima na odluke direktora škole na koje je dopuštena žalba ili prigovor, posebno po žalbama i prigovorima koji se odnose na rad nastavnika, stručnih i drugih saradnika.

Školski odbor, osim nadležnosti propisanih st. 2., 3. i 4. ovog člana, obavlja i slijedeće:

- usmjerava, kontrolira i ocjenjuje rad direktora; 

- razmatra prijedloge odluka, preporuke i prijedloge koje se upute školskom odboru i preduzima odgovarajuće mjere, 

- rješava sva pitanja odnosa s osnivačem, 

- vrši i druge poslove u skladu sa relevantnim propisima i pravilima osnovne škole. 

 

Član 43.

Član 91. mijenja se i glasi:

„Član 91.

Za direktora osnovne škole može biti imenovano lice koje, osim općih uvjeta, u pogledu stručne spreme ispunjava uvjete za nastavnika ili pedagoga škole u koju konkuriše i ima najmanje 8 godina radnog iskustva i od toga najmanje 5 godina na poslovima u nastavi  ili na pedagoško-psihološkim poslovima, te ima najmanje VII stepen stručne spreme, odnosno završen najmanje II ciklus bolonjskog visokoobrazovnog procesa, i ima najmanje zvanje mentora, kao i druge uslove propisane aktom iz stava 11. ovog člana i odgovarajući certifikat/licencu za direktora koju  izdaje Ministarstvo, nakon što je omogućeno svim zainteresovanim kandidatima pod jednakim uslovima sticanje certifikata.

Direktora osnovne škole kao javne ustanove, čiji je osnivač Kanton imenuje školski odbor, na osnovu javnog konkursa.

Vlada Kantona daje saglasnost za kandidata/kandidate koje predloži školski odbor, a koji ispunjavaju uslove konkursa i kriterije iz pravilnika koji donosi ministar.

Ukoliko Vlada u roku od šezdeset dana od dana dostavljanja zahtjeva za davanje saglasnosti ne odluči o podnesenom zahtjevu, smatrat će se da je data suglasnost za predloženog/e kandidata/kandidate.

U proceduri koja prethodi postupku imenovanja direktora škole, član školskog odbora je obavezan obezbijediti i podržati obrazložen prijedlog strukture koju predstavlja u školskom odboru, a koja se odnosi na kandidata za direktora kojeg ta struktura podržava, na osnovu rezultata dobivenih nakon procedure koja omogućava neposredno i tajno izjašnjavanje svih zainteresovanih roditelja, staratelja i zaposlenika, a što će se detaljno propisati Pravilnikom koji donosi ministar uz konsultacije sa Vijećem roditelja i Sindikatom.

Direktora osnovne škole kao javne ustanove čiji osnivač nije Kanton imenuje školski odbor na osnovu javnog konkursa i uz saglasnost osnivača.

Direktor osnovne škole se imenuje na period od četiri godine sa mogućnošću ponovnog izbora.

Na prava i obaveze uposlenika koji su imenovani za direktora škole primjenjuju se odgovarajuće odredbe zakona i kolektivnog ugovora za djelatnost osnovnog obrazovanja, kojima se uređuju prava i obaveze iz radnog odnosa, a koje nisu utvrđene ovim zakonom. 

Školski odbor je obavezan razriješiti dužnosti direktora i prije isteka mandata zbog dokazanog kršenja zakona ili profesionalne nekompetentnosti i u slučajevima iz čl. 92a., 92b. i 92c. ovog zakona, te u skladu sa Zakonom o ustanovama. 

Ukoliko direktor osnovne škole nije imenovan, odnosno ukoliko je razriješen prije isteka mandata, školski odbor će odmah iz reda nastavnika ili stručnih saradnika škole imenovati vršioca dužnosti direktora na period koji ne može biti duži od šest mjeseci od dana imenovanja i raspisati javni konkurs za izbor i imenovanje direktora.

Vršilac dužnosti direktora mora ispunjavati sve uvjete propisane u stavu 1. ovog člana i ima sva prava i obaveze direktora škole.

Za direktora i vršioca dužnosti direktora ne može se imenovati:

- lice za koje se u zakonom propisanom postupku, a na osnovu relevantne medicinske dokumentacije utvrdi da je alkoholičar, odnosno ovisnik o narkoticima, a što će se preciznije urediti pravilima škole,

- lice koje boluje od duševne bolesti, a što će se preciznije urediti pravilima škole,

- lice protiv kojeg je potvrđena optužnica ili izrečena pravosnažna presuda ili mjera za jedno ili više krivičnih djela za koja se odredbama važećeg Krivičnog zakona Federacije Bosne i Hercegovine može izreći kazna zatvora u trajanju od tri mjeseca i više.

Pravilima škole preciznije se uređuju pitanja imenovanja i razrješenja direktora škola.

Uvjeti i postupak sticanja odgovarajućeg certifikata/licence stava 1. ovog člana preciznije se uređuju programom koji će donijeti ministar u roku od tri mjeseca od dana stupanja na snagu ovog zakona.

Lica koja podnesu prijavu na Javni konkurs za izbor i imenovanje direktora škole do usvajanja programa iz stava 12. ovog člana i izdavanja certifikata/licence nisu obavezna ispunjavati taj uvjet.

 

Član 44.

Član 92. mijenja se i glasi:

„Član 92.

Direktor osnovne škole je odgovoran za zakonitost rada i stručni rad škole.

Direktor osnovne škole, osim poslova i zadataka utvrđenih ovim zakonom, obavlja i slijedeće poslove: 

- priprema nacrt godišnjeg programa  obrazovno-odgojnog rada osnovne škole nakon čijeg  donošenja je odgovoran za njegovo provođenje,

- predlaže finansijski plan škole,

- u skladu sa pravilnikom iz člana 75. ovog zakona vrši izbor i postavljenje zaposlenika i sa njima zaključuje ugovor o radu,

- donosi rješenja o prestanku ugovora o radu,

- utvrđuje raspored nastavnika i drugih uposlenika škole na određene poslove, u skladu sa općim aktom o organizaciji i sistematizaciji radnih mjesta u školi,

- utvrđuje raspored radnog vremena nastavnika i stručnih saradnika,

- predlaže raspored časova nastavničkom vijeću,

- drži ogledno – ugledni čas jedanput u školskoj godini,

- drži ogledni ili ugledni čas jedanput u toku dvije nastavne godine,

- podnosi izvještaj o uspjehu i postignutim rezultatima obrazovno-odgojnog rada školskom odboru, osnivaču, Prosvjetno-pedagoškom zavodu, ministru i nadležnom općinskom organu na kraju prvog polugodišta i na kraju školske godine,

- rješava po žalbama i prigovorima na rad nastavnika, stručnih i drugih saradnika,

- odgovoran je za izvršenje naloga Ministarstva, prosvjetnog inspektora i stručnog savjetnika  u slučaju nedoličnog ponašanja nastavnika, odnosno stručnih saradnika i njihovog negativnog uticaja na učenike i druge nastavnike,

- izvršava odluke školskog odbora i nastavničkog vijeća,

- podnosi finansijski izvještaj školskom odboru i osnivaču,

- vrši i druge poslove utvrđene relevantnim propisima i pravilima osnovne škole.“ 

 

Član 45.

Iza člana 92. dodaju se članovi 92a., 92b. i 92c. koji glase:

„Član 92a.

Dužnost direktora prestaje:

- istekom mandata,

- na  lični zahtjev,

- razrješenjem,

- sticanjem nekog od uvjeta za prestanak radnog odnosa zbog odlaska u penziju i

- drugim slučajevima utvrđenim zakonom, provedbenim aktima i  pravilima osnovne škole.

Odluku o prestanku dužnosti direktora donosi školski odbor.

Član 92b.

Školski odbor je obavezan razriješiti direktora prije isteka mandata ako:

- se utvrdi da ne izvršava obaveze iz ovog zakona,

- se utvrdi u zakonom propisanom postupku, a na osnovu relevantne medicinske dokumentacije da jealkoholičar, odnosno ovisnik o narkoticima, a što će se preciznije urediti pravilima škole,

- se utvrdi  da, u  zakonom propisanom postupku, a na osnovu relevantne medicinske dokumenatcije, boluje od zarazne ili duševne bolesti, a što će se preciznije urediti pravilima škole,

- je izrečena pravosnažna presuda ili mjera zbog počinjenog jednog ili više krivičnih djela za koja se odredbama važećeg Krivičnog zakona Federacije Bosne i Hercegovine može izreći kazna zatvora u trajanju od tri mjeseca i više,

- se utvrdi da je škola odnosno direktor odgovoran za teži prekršaj iz ovog zakona ili privredni prestup,

- se utvrdi da škola ne ostvaruje utvrđeni nastavni plan i program ili ga ostvaruje sa utvrđenim, odnosno neotklonjenim nedostacima i nepravilnostima,

- direktor ne postupi po nalogu odnosno mjeri suda, Ministarstva ili inspektora za otklanjanje utvrđenih nepravilnosti odnosno nedostataka ili ako direktor postupi suprotno aktima suda, Ministarstva ili nadležne inspekcije.

- nadležni organ utvrdi da nesavjesno i nestručno obavlja poslove direktora,

- predlaganjem nezakonitih odluka, ili radom suprotno poslovniku, onemogućije rad školskog odbora i zaposlenih,

- dostavi Ministarstvu netačne podatke o broju odjeljenja, učenika, časova i radnika,

- fizički kažnjava ili vrijeđa ličnost učenika, roditelja  i uposlenika,

-  se u toku mandata utvrdi da ne ispunjava uvjete ili se utvrdi da je predao dokumente ili izjave tokom postupka prijave na konkurs, za koje se kasnije utvrdi da nisu vjerodostojni i

- drugim slučajevima u skladu sa zakonom.

 Član 92c.

U slučaju kada je protiv direktora potvrđena optužnica za krivična djela za koja se odredbama važećegKrivičnog zakona Federacije Bosne i Hercegovine može izreći kazna zatvora u trajanju od tri mjeseca i više, osnovna škola je obavezna obavijestiti osnivača radi donošenja odluke o suspenziji do okončanja krivičnog postupka.

U slučaju kršenja zakona, profesionalne nekompetentnosti ili nemarnosti, školski odbor je obavezan po hitnom postupku suspendovati direktora škole, do konačnog rješenja u skladu sa zakonom. Suspendovani direktor ostvaruje prava u skladu sa Kolektivnim ugovorom za djelatnost osnovnog obrazovanja i u skladu sa ovim zakonom.

Za vrijeme suspenzije školski odbor će imenovati vršioca dužnosti direktora iz reda nastavnika ili stručnih saradnika škole, koji ispunjava uvjete iz ovog zakona.“ 

 

Član 46.

Član 94. mijenja se i glasi:

„Član 94.

Nadzorni odbor obavlja kontrolu poslovanja osnovne škole.

Nadzorni odbor osnovne škole kao javne ustanove broji tri člana i to: jedan predstavnik kojeg predlaže Ministarstvo, jedan predstavnik kojeg predlaže općinski načelnik općine na čijem području se škola nalazi, jedan predstavnik kojeg predlažu uposlenici škole. 

Izuzetno iz stava 2. ovog člana nadzorni odbor osnovne škole kao javne ustanove koju je osnovala vjerska zajednica odnosno crkva samostalno ili sa drugim pravnim ili fizičkim licem broji tri člana i to: jedan predstavnik osnivača, jedan predstavnik kojeg predlaže Ministarstvo i jedan predstavnik kojeg predlažu uposlenici škole. 

Broj članova nadzornog odbora osnovne škole kao ustanove utvrđuje se aktom o osnivanju osnovne škole.

Predsjednika i članove nadzornog odbora osnovne škole kao javne ustanove, na osnovu raspisanog Javnog konkursa, imenuje i razrješava Vlada na način i u postupku propisanim zakonom

Predsjednika i članove nadzornog odbora škole kao ustanove imenuje i razrješava osnivač.

Na rad nadzornog odbora analogno se primjenjuju odredbe člana 89. ovog zakona.“

 

Član 47.

Iza člana 99. dodaje se član 99.a  koji glasi:

„Član 99.a Osnovna škola ima sekretara škole, koji obavlja upravne, administrativne, normativno-pravne i druge pravne i organizacijske poslove, a čiji su  profil i stručna sprema propisani Pedagoškim standardima i normativima. 

Sekretar škole je obavezan polagati stručni ispit.

Bliži propis o stručnom ispitu iz stava 2. ovog člana donosi ministar.“

 

Član 48.

U članu 119. iza stava 3. dodaju se stav 4. koji glasi:

Lica zatečena na poslovima sekretara škole koja na dan stupanja na snagu imaju najmanje 15 godina radnog iskustva na pravnim poslovima, nisu obavezna polagati stručni ispit.“

 

Član 49.

Ovlašćuje  se Zakonodavno-pravna komisija Skupštine Kantona Sarajevo da utvrdi Prečišćeni tekst Zakona o osnovnom odgoju i obrazovanju.

 

Član 50.

Ovaj zakon stupa na snagu narednog dana od dana objavljivanja u "Službenim novinama Kantona Sarajevo".