Elementary Education Act in the Sarajevo Canton – consolidated text in 2016

KANTON SARAJEVO

Skupština Kantona

Zakonodavno-pravna komisija

Na osnovu ĉlana 49. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o osnovnom odgoju i obrazovanju ("Službene novine Kantona Sarajevo", broj 31/11) i ĉlanom 178. Poslovnika Skupštine Kantona Sarajevo ("Službene novine Kantona Sarajevo", broj 41/12 – Drugi novi Preĉišćeni tekst), Zakonodavno-pravna komisija Skupštine Kantona Sarajevo, na sjednici održanoj  2015. godine, utvrdila je preĉišćeni tekst Zakona o osnovnom odgoju i obrazovanju.

Preĉišćeni tekst Zakona o osnovnom odgoju i obrazovanju obuhvata Zakon o osnovnom odgoju i obrazovanju ("Službene novine Kantona Sarajevo", br. 10/04, 21/06, 26/08, 31/11 i 15/13) u kojima su oznaĉeni dani stupanja na snagu tih zakona.

Predsjednik Zakonodavno-

pravne komisije

Kemal Ademović, s. r.

ZAKON

O OSNOVNOM ODGOJU I OBRAZOVANJU

(PREĈIŠĆENI TEKST)

I. OSNOVNE ODREDBE

Ĉlan 1.

Zakonom o osnovnom odgoju i obrazovanju utvrĊuju se principi osnovnog odgoja i obrazovanja uĉenika/uĉenica normalnog psihiĉkog razvoja, uĉenika/uĉenica s posebnim potrebama (slušno oštećenih, slijepih, slabovidnih, ometenih u psihiĉkom razvoju i dr.), osnovnog muziĉkog obrazovanja, osnovnog baletskog obrazovanja, dodatnog obrazovanja nadarenih uĉenika/uĉenica i osnovnog obrazovanja odraslih, koje se ostvaruje u ustanovama osnovnog odgoja i obrazovanja.

Ovim zakonom naroĉito se regulira:

a) osnivanje, organizacija i finansiranje osnovnih škola,

b) upravna struktura škola i procedura izbora nastavnika/ nastavnica i drugih zaposlenih,

c) status nastavnika/nastavnica i drugih zaposlenih u školi, struĉni razvoj i nadzor nad radom nastavnika/nastavnica,

d) status uĉenika/uĉenica,

e) druga pitanja vezana za aktivnosti osnovnih šk

Osnovni odgoj i obrazovanje je djelatnost od posebnog društvenog interesa.

Ĉlan 2.

Ustanova osnovnog obrazovanja i odgoja je osnovna škola (u daljem tekstu: škola), koja može biti redovna, paralelna (osnovna muziĉka škola, osnovna baletska škola i sl.) i specijalna osnovna škola.

Odgoj i obrazovanje djece i mladih sa posebnim potrebama je od prioritetnog javnog interesa i sastavni je dio jedinstvenog obrazovnog sistema.

Specijalno obrazovanje organizira se i provodi u skladu sa ovim zakonom.

Ĉlan 3.

Osnovno obrazovanje je obavezno za svu djecu - školske obveznike do navršenih 15 godina života, odnosno do završene osnovne škole.

Školskim obveznikom redovne osnovne škole smatra se dijete koje će do 1. marta tekuće godine navršiti 5 i po godina života.

Škola koja ima odgovarajuće prostorne i kadrovske uvjete može omogućiti upis u školu djetetu koje je mlaĊe od utvrĊene starosne dobi predviĊene za poĉetak obaveznog odgoja i obrazovanja, ako to traže roditelji ili staratelji djeteta i ako škola, nakon što razmotri preporuke relevantnih struĉnjaka, bude sigurna da je to u najboljem interesu djeteta.

Osnovna muziĉka škola svih odsjeka traje 6 godina. Osnovna baletska škola traje 4 godine.

Osnovna muziĉka i baletska škola mogu organizirati odjeljenja pripremnog razreda. U osnovnu muziĉku i baletsku školu može se upisati dijete:

- u pripremno odjeljenje nakon završenog II razreda osnovne škole,

- u I razred nakon završenog III razreda osnovne škole; izuzetno talentirani uĉenici/uĉenice mogu se upisati u osnovnu muziĉku i baletsku školu i ranije.

Osnovne muziĉke i osnovne baletske škole mogu organizirati razredne ispite za odrasle, kao i za mlaĊe uĉenike koji žele vanredno završiti odgovarajuće razrede, odnosno osnovnu muziĉku ili osnovnu baletsku školu.

Ĉlan 4.

Osoba starija od 15 godina koja ne pohaĊa redovnu osnovnu školu (u daljem tekstu: odrasli) može stjecati osnovno obrazovanje u skladu s ovim zakonom i u skladu sa nastavnim planom i programom za odrasle koje odredi Agencija za predškolsko, osnovno i srednje obrazovanje.

Nastavni plan i program za odrasle sadrži ciljeve, zadatke i sadržaj obrazovanja, sedmiĉni i godišnji broj ĉasova i druge oblike obrazovnog rada, kao i naĉin i oblik izvoĊenja.

Ĉlan 5.

Dijete koje je mlaĊe od petnaest godina, a za svojom generacijom zaostaje tri i više godina, može biti izuzeto od obaveze redovnog pohaĊanja osnovne škole i uz obavezno pohaĊanje instruktivne nastave besplatnim vanrednim obrazovanjem završiti odgovarajuće razrede.

Ĉlan 6.

Za stjecanje osnovnog obrazovanja kandidata iz ĉl. 4. i 5. ministar/ministrica obrazovanja i nauke Kantona Sarajevo (u daljem tekstu: ministar/ministrica) odreĊuje uvjete i škole u kojima će se ovo obrazovanje izvoditi kao i naĉin osiguravanja finansijskih sredstava za njegovu realizaciju.

Bliže propise o organizaciji, finansiranju i naĉinu polaganja ispita za stjecanje osnovnog obrazovanja donosi ministar/ ministrica.

Ĉlan 6a.

Osnovno obrazovanje u Kantonu Sarajevo zasniva se na sljedećim općim principima:

- Jednako pravo na kvalitetno obavezno obrazovanje

- Uvažavanje individualnih razlika i jednakih obrazovnih mogućnosti

- Nauĉna i etiĉka utemeljenost

- Afirmacija ljudskih prava i demokratskih vrijednosti

- Cjeloživotno uĉenje

- Razvoj cjelovite liĉnosti

- Razvijanje životnih kompetencija

- Partnerstvo svih sudionika u procesu uĉenja i pouĉavanja

- Profesionalna autonomija i odgovornost.

Ĉlan 6b.

Ciljevi osnovnog obrazovanja u Kantonu Sarajevo su sljedeći:

- Osigurati da svako dijete uživa jednako pravo i mogućnosti za obrazovanje bez obzira na spol, rasu, nacionalnost, socijalno i kulturno porijeklo, ekonomski status, vjeroispovijest i sposobnost

- Osigurati horizontalnu i vertikalnu prohodnost unutar bosansko-hercegovaĉkog obrazovnog sistema i fleksibinost u okvirima meĊunarodnih obrazovnih sistema

- Omogućiti da svako dijete ostvari razvoj punih potencijala u skladu sa vlastitim sposobnostima, potrebama i interesovanjima

- Osposobljavati djecu da razumijevajući i primjenjujući savremena nauĉna dostignuća doprinose izgradnji društva znanja

- Razvijati državotvornu svijest i patriotizam, oĉuvanje kulturno-istorijske i duhovne baštine

- Razvijati kod djece osjećaj identiteta i integriteta, poštovanja za civilizacijske i kulturne tekovine kao i univerzalne ljudske vrijednosti

- Afirmisati poštivanje ljudskih prava i osnovnih sloboda, i pripremati svako dijete za život u društvu zasnovanom na vladavini prava i vrijednostima demokratskog društva, socijalne pravde i uzajamnog uvažavanja

- Podsticati djecu da odgovorno uĉestvuju u aktivnostima zajednice i oĉuvanju prirode

- Osposobiti svako dijete da razvije sposobnost samostalnog uĉenja i da uĉi tokom cijelog života

- Omogućiti uĉenicima da upoznaju sebe i da samostalno, promišljeno i odgovorno donose odluke koje se tiĉu njihovog razvoja i budućeg života

- Poticati razvoj djeteta u cjelini, uzimajući u obzir sve njegove potrebe i posmatrajući ga kao jedinstveno i kompleksno biće

- Razvijati kod djece kompetencije koje se odnose na jeziĉku, nauĉnu, tehnološku, informacijsku i interkulturalnu pismenost, te vještine vezane za obavljanje poslova i saradnju u zajednici

- Razvijati partnerstvo izmeĊu roditelja, nastavnika i drugih uposlenika i saradnika radi dobrobiti djeteta

- Otvoriti školu za potrebe i interese lokalne zajednice s ciljem unapreĊenja obrazovnog procesa -           Obezbijediti visok kvalitet i osposobljenost prosvjetnih radnika i obrazovnih institucija

- Osigurati   kontinuirano unapreĊenje kvaliteta obrazovanja zasnovano na samovrednovanju i vanjskom vrednovanju, a u skladu sa meĊunarodnim standardima kvalitete obrazovanja.

U nastavnim planovima i programima za osnovno obrazovanje i odgoj biti će definisani specifiĉni principi i ciljevi za sve nastavne predmete i osiguranje njihove meĊusobne povezanosti.

Oko svih pitanja iz predmeta Vjeronauke, zbog specifiĉnosti materije, Ministarstvo obrazovanja i nauke Kantona Sarajevo će održavati redovne sastanke sa ovlaštenim predstavnicima nadležnih crkava i vjerskih zajednica, a u cilju osiguranja i unapreĊenja realizacije nastave ovog predmeta, uz puno poštovanje Ustava Bosne i Hercegovine, najviših meĊunardnih standarda ljudskih prava sadržanih u meĊunarodnim deklaracijama i konvencijama o slobodi savjesti i vjere koji su sastavni dio Ustava i pravnog sistema Bosne i Hercegovine.

Ĉlan 7.

Nastava u školi izvodi se na jezicima konstitutivnih naroda Bosne i Hercegovine, koji se imenuju jednim od tri naziva: bosanski, hrvatski ili srpski jezik. Koriste se oba pisma Bosne i Hercegovine (latinica i ćirilica) a, u zavisnosti od potreba uĉenika/uĉenica, u upotrebi je i znakovno pismo.

Do kraja treće godine osnovnog odgoja i obrazovanja uĉenici/uĉenice će nauĉiti oba pisma Bosne i Hercegovine.

Nastavu iz maternjeg jezika će na maternjem jeziku uĉenika/uĉenica izvoditi nastavnik/nastavnica kvalificiran/a da predaje taj jezik.

Ne može se vršiti diskriminacija uĉenika/uĉenica pri prijemu, uĉešću u aktivnostima škole ili u bilo kojoj drugoj odluci vezanoj za tog uĉenika/uĉenicu na osnovu toga što u školi, u usmenom ili pismenom izražavanju, koristi bilo koji od zvaniĉnih jezika Bosne i Hercegovine.

Ne može se vršiti diskriminacija nastavnika/nastavnica ili nekog drugog zaposlenog pri izboru, uvjetima zaposlenja, napredovanju ili u bilo kojoj drugoj odluci vezano za tu osobu na osnovu toga što u školi, u usmenom ili pismenom izražavanju, koristi bilo koji od zvaniĉnih jezika Bosne i Hercegovine.

Škola se mora pridržavati odredaba Zakona o ravnopravnosti spolova Bosne i Hercegovine.

Ĉlan 8

Škola je dužna osigurati uvjete da uĉenici pohaĊaju nastavni predmet vjeronauku, a onim uĉenicima koji vjeronauku ne pohaĊaju omogućit će se pohaĊanje alternativnog, odnosno alternativnih predmeta, a ĉije će nastavne planove i programe donijeti Ministarstvo.

Uĉenici se, uz saglasnost roditelja, na poĉetku školovanja opredjeljuju za pohaĊanje jednog od nastavnih predmeta iz stava 1. ovog ĉlana, uz mogućnost promjene opredjeljenja na poĉetku svake školske godine.

Predmeti iz stava 1. imaju status izbornog predmeta i ulaze u opći prosjek ocjena.

Ĉlan 9.

Državljani/državljanke Bosne i Hercegovine imaju pravo da stjeĉu osnovni odgoj i obrazovanje u osnovnim školama na podruĉju Kantona Sarajevo (u daljem tekstu: Kanton) u skladu s odredbama ovog zakona.

Državljanima Bosne i Hercegovine koji su dio osnovnog obrazovanja stekli u inostranstvu, te stranim državljanima, apatridima ili licima bez državljanstva, omogućit će se obrazovanje u osnovnoj školi uz obavezu provoĊenja ekvivalencije svjedodžbi na osnovu kojih se upisuju, u skladu sa zakonom.“

Strani državljani i osobe bez državljanstva imaju pravo na osnovno obrazovanje u skladu s ovim zakonom i važećim propisima, u skladu s konvencijama i sporazumima koje je Bosna i Hercegovina zakljuĉila s drugim zemljama ili meĊunarodnim organizacijama, kada se može osnovano zakljuĉiti da će takve osobe u Bosni i Hercegovini boraviti više od tri mjeseca.

Ekvivalenciju svjedodžbi iz stava 2. ovog ĉlana vrši Ministarstvo u skladu sa posebnim pravilnikom koji donosi ministar.

II. OSNIVANJE I RAD OSNOVNE ŠKOLE

Ĉlan 10.

Osnovnu školu kao ustanovu može osnovati domaće i strano pravno i fiziĉko lice u svim oblicima svojine (u daljem tekstu: osnivaĉ) uz odobrenje ministra/ministrice i uz prethodnu saglasnost Vlade Kantona.

Osnovnu školu kao javnu ustanovu može osnovati Kanton samostalno ili s drugim pravnim odnosno fiziĉkim licem kada Kanton ocijeni da za njeno osnivanje postoji javni interes.

Kanton može, u skladu s meĊunarodnim ugovorima, otvoriti odjeljenja osnovne škole iz stava 2. ovog ĉlana za naše graĊane u inostranstvu.

Rad odjeljenja iz prethodnog stava finansira podnosilac zahtjeva.

Osnivanje osnovne škole planira se u skladu s koncepcijom osnovnog odgoja i obrazovanja i u skladu s dugoroĉnim programom razvoja koji donosi Kanton, na prijedlog općine ili drugog pravnog lica.

Ĉlan 11.

Osnivaĉ škole na podruĉju Kantona osigurava sredstva potrebna za osnivanje i rad osnovne škole, u skladu s Pedagoškim standardima za osnovno obrazovanje i odgoj (u daljem tekstu: Standardi) i Normativima školskog prostora, opreme, nastavnih sredstava i uĉila (u daljem tekstu: Normativi).

Ako osnovnu školu osniva više pravnih odnosno fiziĉkih lica, svoje meĊusobne odnose ureduju ugovorom.

Standarde i Normative donosi Vlada Kantona.

Ĉlan 12.

Osnovna škola kao javna ustanova i ustanova može biti osnovana:

- ako postoji dovoljan broj uĉenika/uĉenica za formiranje najmanje 18 odjeljenja za redovnu osnovnu školu, devet odjeljenja za specijalnu osnovnu školu, dvanaest odjeljenja za osnovnu muziĉku školu i osam odjeljenja za osnovnu baletsku školu,

- ako je osiguran odgovarajući struĉni nastavni kadar, u skladu s nastavnim planom i programom za osnovnu školu i ovim zakonom,

- ako su ispunjeni uvjeti propisani Standardima i Normativima.

Redovna osnovna škola, odnosno specijalna osnovna škola može biti osnovana i kada nije osiguran dovoljan broj uĉenika za formiranje 18 odjeljenja, odnosno 9 odjeljenja uz prethodnu saglasnost nadležnog ministarstva, a u skladu s odgovarajućim kriterijima.

Bliže propise o utvrĊivanju kriterija iz stava 2. ovog ĉlana donosi ministar/ministrica.

Ĉlan 13.

Odluka o osnivanju sadrži:

- naziv osnivaĉa,

- naziv i sjedište škole,

- vrstu škole koja se osniva,

- izvore i naĉin obezbjeĊivanja sredstava za rad,

- nastavni plan i program po kom će se raditi,

- broj nastavnika/nastavnica i drugog osoblja,

- zgrade i objekte koji će biti obezbijeĊeni i koji će se koristiti,

- lice koje će do imenovanja organa rukovoĊenja predstavljati i zastupati školu i njegova ovlaštenja i odgovornosti,

- rok za donošenje pravila škole, imenovanje školskog odbora i direktora/direktorice,

- druga pitanja znaĉajna za rad škole.

Ministar/ministrica donosi propise za privatne škole radi osiguranja ispunjenja osnovnih uvjeta, ukljuĉujući i odredbu kojom se od tih škola traži da pripreme resurse za najmanje jednu godinu unaprijed.

Ĉlan 14.

Osnovna škola kao javna ustanova i ustanova upisuje se u Registar osnovnih škola (u daljem tekstu: Registar) koji vodi Ministarstvo obrazovanja i nauke Kantona Sarajevo (u daljem tekstu: Ministarstvo).

Bliži propis o postupku utvrĊivanja uvjeta o sadržaju i naĉinu voĊenja Registra donosi ministar/ministrica.

U Registar se mogu upisati samo osnovne škole koje ispunjavaju uvjete iz ĉl.10, 11, 12. i 13. ovog zakona.

Provjeru uvjeta za upis u Registar osnovnih škola vrši komisija koju formira ministar/ministrica, a na zahtjev osnivaĉa.

Osnovna škola upisuje se i u Sudski registar i danom upisa stjeĉe status pravnog lica.

Ĉlan 15.

Novoosnovana škola poĉinje s radom poĉetkom školske godine ako vanredne okolnosti ne nametnu drugaĉije rješenje.

Odluku o poĉetku rada prije ili nakon poĉetka školske godine donosi osnivaĉ uz saglasnost Ministarstva.

Ĉlan 16.

Osnovna škola upisana u Registre može izdavati svjedodžbe i druge javne isprave o završenom obrazovanju.

Škola ima peĉat koji se koristi kao dokaz autentiĉnosti svakog dokumenta koji škola izdaje.

Ĉlan 17.

Osnovna škola se briše iz Registra kada prestane da ispunjava uvjete propisane ovim zakonom i bližim propisima koje donosi Ministarstvo.

Ĉlan 18.

Odluke o statusnim promjenama osnovne škole kao javne ustanove ĉiji je osnivaĉ ili suosnivaĉ Kanton donosi Skupština na prijedlog Vlade.

Odluke o statusnim promjenama osnovne škole ĉiji osnivaĉ nije Kanton donosi osnivaĉ uz prethodnu saglasnost Ministarstva.

Odluka o statusnoj promjeni osnovne škole može se donositi najkasnije tri mjeseca prije poĉetka

primjene, a primjenjuje se od poĉetka naredne školske godine.

Ĉlan 19.

Općinsko vijeće na ĉijoj teritoriji se nalazi škola utvrĊuje školsko podruĉje za svaku javnu ustanovu osnovnu školu, sa kojeg je ona obavezna upisati djecu kao uĉenike/uĉenice uz saglasnost ministra/ministrice. Pri utvrĊivanju školskog podruĉja poštovat će se osnovni princip, a to je da se djeci omogući pohaĊanje škole koja je najbliža njihovom mjestu stanovanja.

U izuzetnim okolnostima dijete može, bilo po prvom upisu ili pri prelasku iz jedne škole u drugu, pohaĊati osnovnu školu koja je izvan školskog podruĉja u kojem živi, ali samo na zahtjev roditelja ili staratelja.

Škola može na svom školskom podruĉju organizirati nastavu i u podruĉnim školama, a u skladu sa Standardima.

Škola kojoj osnivaĉ nije Kanton, upisuje školske obveznike na osnovu ugovora s roditeljima odnosno starateljima školskih obveznika neovisno o školskom podruĉju, o ĉemu je obavezna izvijestiti osnovnu školu sa ĉijeg su školskog podruĉja upisani uĉenici/uĉenice.

Ĉlan 20.

U školama u kojima uĉenici – pripadnici jedne nacionalne manjine ĉine najmanje jednu trećinu, obezbjeĊuje se obrazovanje na jeziku te nacionalne manjine, a ako ĉine jednu petinu, obezbjeĊuje se dodatna nastava o jeziku, književnosti, historiji i kulturi nacionalne manjine kojoj pripadaju, ako to zahtijeva većina njihovih roditelja.

Lice na koje se primjenjuje stav 1. ovog ĉlana koje želi pohaĊati nastavu iz svog maternjeg jezika na tom jeziku, će pri upisu obavijestiti školu da je pripadnik manjine, i škola će to prihvatiti kao ĉinjenicu bez daljih provjera ili dokaza.

Nastava maternjeg jezika iz stava 2. ovog ĉlana može se odvijati u razredu, zasebnom razredu, grupi ili pojedinaĉno, pod uslovima iz stava 1. ovog ĉlana. Nastava može biti organizirana u matiĉnoj školi, a ako to nije moguće nastava se organizira za više škola ili za nivo Kantona na za to podesnom mjestu.

Radi ostvarivanja prava iz stava 1. ovog ĉlana Ministarstvo će obezbijediti finansijska sredstva za osposobljavanje nastavnika koji će izvoditi nastavu na jeziku nacionalne manjine, obezbijediti prostor i druge uslove za izvoĊenje dodatne nastave, kao i štampanje udžbenika na jezicima nacionalnih manjina.

Ministarstvo donosi nastavni plan i program za nastavu i dodatnu nastavu i osigurava nastavni materijal za takvo obrazovanje uz prethodnu saglasnost Vijeća nacionalnih manjina Kantona Sarajevo. Nastavni materijal odgovara potrebama date manjine i ukljuĉuje sadržaje iz jezika, književnosti, historije, i kulture te nacionalne manjine.

Ĉlan 21.

Radi meĊusobne saradnje u ostvarivanju zajedniĉkih interesa i pružanja pomoći u odgojno-obrazovnom radu, osnovne škole se mogu udruživati u jednu ili više asocijacija osnovnih škola, s tim da svaka osnovna škola zadržava status pravnog lica.

Prava, obaveze i meĊusobni odnosi osnovnih škola udruženih u asocijaciju osnovnih škola utvrĊuju se ugovorom.

Asocijacija osnovnih škola upisuje se u Registar asocijacija osnovnih škola, koji vodi Ministarstvo.

Osnovne škole mogu saraĊivati i meĊusobno udruživati neke zajedniĉke poslove, mogu saraĊivati i udruživati neke zajedniĉke poslove i s predškolskim ustanovama, kao i sa srednjim školama, s tim da svaka osnovna škola zadržava status pravnog lica.

Ĉlan 22.

Osnovna škola prestaje sa radom ako ne ispunjava uvjete i ne izvršava zadatke radi kojih je osnovana, ili ako prestane potreba za njenim radom.

Ministarstvo redovno vrši provjeru ispunjenosti uvjeta rada škole, a svake ĉetiri godine vrši reverifikaciju uvjeta rada, u skladu sa propisom iz ĉlana 14. stav 2. ovog zakona.

Ako se prilikom kontrole ustanovi da osnovna škola ne obavlja djelatnost na naĉin utvrĊen zakonom ili ne ispunjava uvjete propisane zakonom, Ministarstvo će utvrditi rok za otklanjanje nepravilnosti koji ne može biti duži od šest mjeseci.

Dok traje rok za otklanjanje utvrĊenih nepravilnosti iz stava 3. ovog ĉlana i dok ne dobije rješenje kojim se potvrĊuje da su utvrĊene nepravilnosti otklonjene, osnovna škola ne može vršiti prijem i upis uĉenika niti obavljati druge aktivnosti koje su uvjetovane otklanjanjem utvrĊenih nedostataka.

Ako škola u roku iz stava 3. ovog ĉlana ne otkloni nepravilnosti, ministar obavezno donosi rješenje o zabrani rada i nalaže brisanje osnovne škole iz Registra Ministarstva, a što se ureĊuje posebnim pravilnikom.

Osnovna škola prestaje sa radom na osnovu odluke osnivaĉa.

Ukoliko osnovna škola ne ispunjava uvjete predviĊene zakonom, ili ukoliko osnivaĉ podnese zahtjev za prestanak rada škole, ministar donosi rješenje o imenovanju tijela koje će provesti navedeni postupak.

Aktom o prestanku rada osnovne škole odredit će se prestanak rada osnovne škole sa završetkom tekuće školske godine.

U sluĉaju prestanka rada škole, osnivaĉ je dužan da zateĉenim uĉenicima omogući nastavak zapoĉetog odgoja i obrazovanja.

Uĉenike privatne škole koja je prestala sa radom, obavezne su primiti javne ustanove osnovne škole u skladu sa školskim podruĉjem.

Donošenjem akta iz stava 8. ovog ĉlana, nakon završetka tekuće školske godine, briše se škola iz Registra koji vodi Ministarstvo i sudskog registra.

Prestanak rada i brisanje škole iz Registra Ministarstva objavljuje se u „Službenim novinama Kantona Sarajevo.

Ĉlan 23.

Na osnivanje, rad, statusne promjene i prestanak rada škole primjenjuju se odredbe Zakona o ustanovama ukoliko ovim zakonom nije drugaĉije odreĊeno.

III. OPĆA AKTA OSNOVNE ŠKOLE

Ĉlan 24.

Osnovna opća akta škole su pravila škole koja donosi školski odbor škole uz saglasnost ministra/ministrice.

Pravilima osnovne škole, pored pitanja utvrĊenih zakonom, ureĊuje se:

- naziv, sjedište i peĉat škole,

- osnivaĉ škole,

- djelatnost škole,

- unutrašnja organizacija škole,

- odgojno-obrazovni rad u školi,

- prava i dužnosti uĉenika/uĉenica, nastavnika/nastavnica i struĉnih saradnika/saradnica,

- voĊenje pedagoške dokumentacije i evidencije,

- struĉni organi škole,

- organi upravljanja, rukovoĊenja i kontrole poslovanja,

- saradnja i naĉin ostvarivanja saradnje škole sa roditeljima uĉenika,

- naĉin izbora predstavnika roditelja uĉenika/uĉenica u školski odbor škole,

- formiranje i rad vijeća roditelja,

- formiranje i rad vijeća uĉenika/uĉenica,

- ostvarivanje javnosti rada škole,

- ostvarivanje prava uĉenika/uĉenica koji su stekli zvanje "vrhunski sportista",

- organizacija rada u produženom ili cjelodnevnom boravku u školi,

- sadržaj i oblici društvene, kulturne i sportske aktivnosti škole,

- opći akti koji se donose u školi kao i naĉin njihovog donošenja,

- naĉin napredovanja uĉenika/uĉenica i završavanje dva razreda za jednu školsku godinu,

- odgojno-disciplinske mjere koje se mogu izreći uĉenicima/uĉenicama, procedura i postupak za utvrĊivanje disciplinske odgovornosti uĉenika/uĉenica, postupnost izricanja,

- disciplinske mjere koje se mogu izreći zaposlenicima i postupak prema nastavniku/nastavnici koji/koja je udaljen/a iz nastavnog procesa kao i njegov ili njen daljnji radnopravni status,

- druga pitanja utvrĊena zakonom.

Školski odbor na prijedlog nastavniĉkog vijeća škole donosi pravilnik o kućnom redu sa etiĉkim kodeksom koji je usaglašen sa instrukcijom koju donosi ministar.

Osnovna škola, pored akata iz st. 1. i 3. ovog ĉlana ima i druga opća akta kojima se reguliraju pitanja bitna za rad osnovne škole, a koja nisu regulirana pravilima. Ova akta donose se u skladu sa propisima relevantnim za oblast koju reguliraju.

Sva opća akta iz ovog ĉlana, ukljuĉujući i budžet škole su javna i uposlenici imaju nesporno pravo uvida u iste.

IV. ODGOJNO-OBRAZOVNI RAD OSNOVNE ŠKOLE

Ĉlan 25.

Odgojno-obrazovni rad ostvaruje se na osnovu nastavnog plana i programa za osnovni odgoj i obrazovanje (u daljem tekstu: nastavni plan i program).

Nastavni plan je školski dokument kojim se propisuju odgojno-obrazovna podruĉja odnosno nastavni predmeti koji će se izuĉavati u osnovnoj školi, redoslijed izuĉavanja tih predmeta po razredima, sedmiĉni i godišnji fond ĉasova za svaki predmet, a u vezi s tim i struktura školske godine.

Nastavni program je školski dokument kojim se propisuje obim, dubina i redoslijed nastavnih sadržaja u pojedinom nastavnom predmetu.

Nastavni planovi i programi se baziraju na principima individualizacije i diferencijacije, integrisanog uĉenja i poduĉavanja, aktivnog uĉenja i primjene nauĉenog, socijalne interakcije, razvoja socijalnih kompetencija, osiguravanjem okruženja za uĉenje, praćenju i ocjenjivanju, i partnerstvu sa porodicom i zajednicom.

Nastavne planove i programe za sve vrste škola donosi ministar, u skladu sa zajedniĉkim jezgrom nastavnih planova i programa, koje donosi Agencija za predškolsko, osnovno i srednje obrazovanje.

Na kraju devetog razreda utvrĊuje se obaveza polaganja eksterne mature u skladu sa pravilnikom koji donosi ministar.

Ministar će osigurati da sadržaji koji promoviraju jednakost polova budu sastavni dio nastavnog plana i programa.

Predmete u okviru fakultativne i izborne nastave biraju uĉenici i roditelji ili staratelji uĉenika/uĉenica na poĉetku školske godine sa liste koju utvrĊuje Ministarstvo i kad se da izjašnjenje o odabranim ĉasovima, fakultativna nastava za datog uĉenika postaje obavezna.

Broj, vrsta i trajanje fakultativne i izborne nastave odreĊuje se godišnjim programom rada škole u skladu sa nastavnim planom i programom i resursima kojima škola raspolaže.

Ministarstvo je obavezno da na kraju svake školske godine izvrši analizu potreba za izmjenama i dopunama nastavnog plana i programa.

Ĉlan 26.

U redovnoj osnovnoj školi realizira se nastavni plan i program za uĉenike/uĉenice normalnog psihiĉkog razvoja i dodatni programi za nadarene uĉenike/uĉenice, individualni prilagoĊeni programi za djecu s posebnim potrebama i nastavni plan i program za odrasle.

U odjeljenje redovne osnovne škole može se ukljuĉiti i dijete s posebnim potrebama, s kojim se realizira individualni prilagoĊeni plan i program.

Odgojno-obrazovni rad sa djecom sa posebnim potrebama odvija se i u redovnim osnovnim

školama na osnovu principa integriranog odgoja i obrazovanja, što znaĉi da svi uĉenici/uĉenice, ukljuĉujući i uĉenike/uĉenice sa posebnim potrebama, imaju pravo da budu u redovnim odjeljenjima, s tim što je rad sa djecom sa posebnim potrebama integralni dio odgojno- obrazovnih aktivnosti unutar odjeljenja.

Rad sa djecom sa posebnim potrebama može da bude u manjim grupama u školi ili kao pojedinaĉni rad sa defektologom odgovarajućeg profila.

Odgoj i obrazovanje djece sa posebnim potrebama odvija se u specijalnim školama i ustanovama. Mogućnost prelaska uĉenika iz specijalne u redovnu, i iz redovne u specijalnu školu zavisi od opservacije i obavezujućeg nalaza struĉnog tima koji se sastoji od ljekara, djeĉijeg psihologa, defektologa, logopeda, a po potrebi i drugih struĉnjaka, da bi se omogućio nesmetani napredak u obrazovanju i socijalizaciji djeteta. Proces odgoja i obrazovanja u inkluzivnoj nastavi obavlja se uz asistenta za djecu sa posebnim potrebama u skladu sa pedagoškim Standardima i Normativima.

Procjenu vrši specijalna osnovna škola ili ustanova.

Uz obuĉavanje uĉenika/uĉenica i unapreĊivanje njihovih sposobnosti, da bi se što prije vratili u

školu najbližu njihovom mjestu stanovanja, specijalne škole odgovorne su i za obuĉavanje nastavnika/nastavnica za rad sa djecom sa posebnim potrebama kao i za obuĉavanje roditelja uĉenika/uĉenica sa posebnim potrebama, s ciljem povratka i zadržavanja uĉenika/uĉenica u redovnoj osnovnoj školi najbližoj njihovom mjestu stanovanja.

U specijalnoj osnovnoj školi realiziraju se nastavni plan i program za specijalni odgoj i nastavni plan i program za umjereno i teže mentalno retardiranu djecu i omladinu.

Specijalna osnovna škola može biti organizirana i u sastavu odgojno-obrazovnog centra koji ima status pravnog lica u ĉijoj se djelatnosti, osim osnovnog obrazovanja i odgoja, realiziraju i programi drugih nivoa obrazovanja, dijagnostiĉki postupci, razvrstavanje i rana rehabilitacija djece sa smetnjama u razvoju. Za te uĉenike/uĉenice može biti organiziran i cjelodnevni boravak.

Odgojno-obrazovni rad i struĉni nadzor nad radom odgojno-obrazovnog centra iz prethodnog stava obavlja se u skladu s odgovarajućim nastavnim planom i programom za svaku školu nivo obrazovanja, koji su u sastavu odgojno-obrazovnog centra.

Prilikom imenovanja organa upravljanja, rukovoĊenja i kontrole poslovanja školskog centra, primjenjuju se odgovarajuće odredbe zakona koji regulira rad pravnog subjekta najvišeg nivoa obrazovanja u tom odgojno-obrazovnom centru.

Inkluzivno obrazovanje u osnovnim školama se odvija u skladu sa Pravilnikom o obrazovanju uĉenika s posebnim obrazovnim potrebama koji donosi ministar.

Upisanim uĉenicima s posebnim obrazovnim potrebama koji su završili razred po individualno prilagoĊenom planu i programu, škola izdaje odgovarajuće dokumente u skladu sa Pravilnikom o obrazovanju uĉenika s posebnim obrazovnim potrebama iz ĉlana 26. Zakona, i Pravilnikom o praćenju, vrednovanju i ocjenjivanju uĉenika iz ĉlana 54. Zakona.

Ĉlan 27.

Djeca sa posebnim potrebama imaju pravo na trajanje školovanja kako je propisano ĉl. 3. i 4. ovog zakona.

Djeca sa posebnim potrebama imaju pravo na individualni nastavni plan i program ĉijom realizacijom se ostvaruju ciljevi i zadaci nastave, a prilagoĊen je mogućnostima uĉenika/uĉenica.

Ustanove koje obrazuju uĉenike/uĉenice sa posebnim potrebama imaju pravo na posebna budžetska sredstva da bi se pokrili troškovi posebnog programa ili da bi školsko okruženje bilo prilagoĊeno fiziĉkim potrebama uĉenika/uĉenica.

Ĉlan 28.

Škola je odgovorna za evidentiranje i opis posebnih potreba uĉenika/uĉenica i za opći plan zadovoljenja tih potreba uz pomoć specijalizirane službe ili odgovarajućih struĉnjaka.

Individualni prilagoĊeni plan i program izraĊuje razredni nastavnik/nastavnica u saradnji sa struĉnim timom (pedagog, defektolog, logoped). Struĉni tim prati realizaciju individualnog prilagoĊenog plana i programa. Roditelj treba da bude upoznat sa izradom individualnog prilagoĊenog programa.

Struĉni tim u redovnoj osnovnoj školi ĉine: pedagog- psiholog, ili pedagog, defektolog, logoped. Zadaci struĉnog tima su: analiza dokumentacije uĉenika/uĉenica upisanih u prvi razred,

odreĊivanje defektološkog, logopedskog, pedagoško-edukativnog statusa, izdrada individualnog prilagoĊenog plana i programa, praćenje metodiĉko-didaktiĉke realizacije, provoĊenje defektološkog i logopedskog tretmana, saradnja sa nastavnicima/nastavnicama i roditeljima i evaluiranje individualnog prilagoĊenog plana i programa.

Ĉlan 29.

U školi ĉiji osnivaĉ nije Kanton nastavni plan i program može da ima najviše do 20% specifiĉnih sadržaja u odnosu na nastavni plan i program iz ĉl. 25. i 26. ovog zakona.

Na nastavni plan i program iz stava 1. ovog ĉlana saglasnost daje ministar/ministrica.

Ĉlan 30.

Druga država ili asocijacija država mogu organizirati rad odjeljenja osnovnog obrazovanja i odgoja na teritoriji Kantona u skladu s ovim zakonom i raditi po nastavnim planovima i programima koje su donijeli organi druge države u skladu sa vlastitim propisima.

Rad odjeljenja osnovne škole druge države vrši se po nastavnim planovima i programima koje su donijeli organi druge države, izuzev iz nacionalne grupe predmeta.

Prethodnu saglasnost za nastavne planove i programe iz stava 2. ovog ĉlana daje ministar/ministrica.

Odjeljenje iz stava 1. ovog ĉlana upisuje se u poseban registar koji vodi Ministarstvo.

Ĉlan 31.

Broj uĉenika/uĉenica u odjeljenjima svih tipova osnovnih škola odreĊuje se Standardima.

U osnovnim školama ĉiji osnivaĉ nije Kanton broj uĉenika može biti i manji, što utvrĊuje školski odbor te škole, uz saglasnost osnivaĉa.

Ukoliko u školi nema dovoljan broj uĉenika/uĉenica, nastava se može organizirati u kombinovanim odjeljenjima koja se formiraju sastavljanjem uĉenika/uĉenica iz dva ili više razreda u jedno odjeljenje.

Osnovna škola može organizirati produženi ili cjelodnevni boravak uĉenika/uĉenica i odreĊene vrste teĉajeva za odrasle, uz saglasnost ministra/ministrice.

Ĉlan 32.

Školska godina traje od 1. septembra tekuće do 31. augusta naredne godine.

Ministar/ministrica propisuje školski kalendar za svaku školsku godinu i objavljuje ga najkasnije 10 dana prije poĉetka nastave.

Nastava u osnovnoj školi izvodi se po polugodištima i traje 37 radnih sedmica, s tim da se nastavni plan i program planira i realizira u okviru 35 nastavnih sedmica.

Nastava u prvom i završnom razredu osnovne škole, iz prethodnog stava ovog ĉlana, traje 36 radnih sedmica, s tim da se nastavni plan i program planira i realizira u okviru 34 nastavne sedmice.

Razlika u broju radnih i nastavnih sedmica koristi se za realizaciju posebnih programskih sadržaja: obilježavanje državnih i vjerskih praznika, kulturnih, sportskih i drugih aktivnosti škole utvrĊenih godišnjim programom rada.

Svjetski dan nastavnika - 5. oktobar se ustanovljava kao Dan nastavnika u Kantonu Sarajevo, i planira se školskim kalendarom iz stava 2. ovog ĉlana.

Ĉlan 33.

Nastava u prvom polugodištu poĉinje prvog radnog dana u septembru i završava se po pravilu nakon navršenih 17 nastavnih sedmica, u skladu sa nastavnim kalendarom.

Zimski odmor za uĉenike traje ĉetiri sedmice i koristi se po pravilu nakon završetka prvog polugodišta.

Osnovna škola može odrediti da se dio zimskog ili ljetnog odmora za uĉenike koristi u toku prvog ili drugog polugodišta samo ako je to predviĊeno godišnjim programom rada ili uvjetovano vanrednim okolnostima, te odobreno od strane Ministarstva.

Nastava u drugom polugodištu poĉinje poslije zimskog odmora i završava se nakon ispunjenja uvjeta iz ĉlana 36. ovog zakona.

Ĉlan 34.

Osnovna škola organizira nastavni proces u petodnevnoj radnoj sedmici.

Škole koje rade u tri smjene nastavu mogu organizirati i šest dana u sedmici, ali samo uz saglasnost ministra/ministrice.

Nastavni ĉas u osnovnoj školi traje 45 minuta a u specijalnoj osnovnoj školi 40 minuta. Za uĉenike I, II, III i IV razreda može se organizovati fleksibilno trajanje nastavnog ĉasa unutar zadanog dnevnog vremenskog okvira.

U toku sedmice uĉenici/uĉenice I, II i III razreda mogu imati najviše 20 ĉasova nastave s tim da u toku dana ne mogu imati više od 4 ĉasa redovne nastave.

U toku sedmice uĉenici/uĉenice IV, V i VI razreda mogu imati najviše 25 ĉasova nastave s tim da u toku dana ne mogu imati više od 5 ĉasova redovne nastave.

U toku sedmice uĉenici/uĉenice VII, VIII i IX razreda mogu imati najviše 30 ĉasova nastave s tim da u toku dana ne mogu imati više od 6 ĉasova redovne nastave.

Direktor/direktorica škole može, u izuzetnim sluĉajevima, odluĉiti da produži ili skrati trajanje ĉasova. Ministar/ministrica može, u izuzetnim okolnostima, odluĉiti da produži ili skrati trajanje ĉasova u pojedinim ili svim osnovnim školama na podruĉju Kantona.

Maksimalna težina školske torbe zajedno sa sadržajem, na osnovu mišljenja relevantnih institucija iz oblasti zdravstva, će se utvrditi Pedagoškim standardima i normativima za osnovno obrazovanje i odgoj, u skladu sa uzrastom uĉenika.

Ĉlan 35.

Odgojno-obrazovni rad se ne smije prekidati u toku polugodišta, odnosno školske godine, izuzev u sluĉaju elementarnih nepogoda, epidemije i drugih posebno opravdanih razloga, bez odluke ministra/ministrice.

Završetak prvog polugodišta i trajanje zimskog odmora za uĉenike/uĉenice osnovnih škola na podruĉju Kantona je, u pravilu, istovremen.

Ministar/ministrica može odobriti, zavisno od klimatskih ili drugih uvjeta, pomjeranje poĉetka nastave u prvom i drugom polugodištu i produžetak zimskog odmora, s tim da u toku školske godine bude ostvaren godišnji fond nastavnih ĉasova predviĊen nastavnim planom i programom i da su realizirani svi programski sadržaji.

Ĉlan 36.

Škola je obavezna da u toku školske godine realizira nastavni plan i program.

Ako se utvrdi da škola nije realizirala godišnji fond nastavnih ĉasova, mora produžiti nastavu dok ne ostvari planirani godišnji fond nastavnih ĉasova.

Ĉlan 37.

Rad u osnovnoj školi u toku školske godine realizira se na osnovu godišnjeg programa rada osnovne škole (u daljem tekstu: godišnji program).

Godišnji program sadrži obavezne i druge oblike i raspored obrazovno-odgojnog rada, njegov obim i sadržaj, kao i izvještaj o realiziranju godišnjeg programa za prethodnu školsku godinu.

Nastavniĉko vijeće utvrĊuje prijedlog godišnjeg programa na osnovu nacrta kojeg priprema direktor, a usvaja ga školski odbor.

Osnovna škola, nakon usvajanja, dostavlja godišnji program rada najkasnije do 30. septembra za tekuću školsku godinu, i to po jedan primjerak: osnivaĉu, odnosno Ministarstvu i Prosvjetno-pedagoškom zavodu i nadležnom organu općine.

Ĉlan 38.

Vannastavne aktivnosti uĉenika/uĉenica obuhvataju razliĉite aktivnosti uĉenika/uĉenica u školi i organizaciji škole izvan programa redovne nastave. Slobodnijom organizacijom, planskim izvoĊenjem i raznovrsnijim sadržajem vannastavne aktivnosti zadovoljavaju se posebne sklonosti i interesovanja uĉenika/uĉenica i integralni su dio odgojno-obrazovnog rada škole.

Zadaci i programski sadržaji vannastavnih aktivnosti utvrĊuju se godišnjim programom rada škole, u skladu sa Standardima, a ostvaruju se putem društava, sekcija, klubova, družina, grupa, uĉeniĉkih zadruga i drugih oblika.

Uĉešće uĉenika/uĉenica u ovim aktivnostima je na dobrovoljnoj osnovi. Uĉeniĉka zadruga se može osnovati ako ima najmanje 25 uĉenika/uĉenica.

Ĉlan 38 a.

Vlada preko resornih ministarstava u saradnji sa školama, roditeljima, uĉenicima, organima lokalne samouprave i nevladinim sektorom promovira i provodi akcione planove za prevencije maloljetniĉke delinkvencije i odgovarajuće intervencije s ciljem zajedniĉkog i organiziranog djelovanja i saradnje u borbi protiv zlostavljanja, zloupotrebe djece i mladih, zloupotrebe droge, alkohola i drugih opijata, maloljetniĉke delinkvencije, te svih drugih pojava koje ugrožavaju zdravlje i život uĉenika.

Realiziranjem planova iz stava 1. ovog ĉlana škola u godišnjim programima rada planira aktivnosti s ciljem promoviranja i razvijanja partnerstva škole, roditelja i lokalne sredine, u svim pitanjima od znaĉaja za ostvarivanje obrazovno- odgojne funkcije škole te interesa i potreba škole.

Ĉlan 39.

Izleti, studijske posjete, ekskurzije, kampovanje/logorovanje, društveno koristan rad i drugi oblici obrazovno – odgojnog rada predviĊeni u godišnjem programu rada organiziraju se u okviru radnih odnosno nastavnih dana, u skladu sa pravilnikom koji donosi ministar.

Škola u prirodi, kao dio nastavnog plana i programa osnovne škole realizira se u okviru nastavnih dana, u skladu sa pravilnikom koji donosi ministar.

Škola plivanja, škola skijanja, kao i drugi specifiĉni oblici nastave iz predmeta tjelesni i zdravstveni odgoj organiziraju se i realiziraju u skladu sa nastavnim planom i programom.

Ĉlan 40.

Radi uvoĊenja novih oblika i sadržaja rada, na prijedlog ministra/ministrice, može se jedna ili više osnovnih škola proglasiti eksperimentalnom ili osnovati eksperimentalna osnovna škola.

Eksperimentalnoj osnovnoj školi može se odobriti odstupanje od odredaba ovog zakona u primjeni nastavne norme, dnevnog i sedmiĉnog opterećenja uĉenika/uĉenica ĉasovima, naĉina ocjenjivanja, formiranja odjeljenja i realizacije nastavnog plana i programa.

Osnivanje i rad eksperimentalnih osnovnih škola i proglašavanje postojećih škola eksperimentalnim ureĊuje se propisom koji donosi ministar/ministrica.

Ĉlan 41.

Na prijedlog visokoškolskih ustanova, odnosno njihovih organizacionih jedinica, ministar odreĊuje osnovne škole za obavljanje pedagoške i metodiĉke prakse i polaganje praktiĉnog dijela ispita, za studente koji se obrazuju na tim ustanovama.

Uvjeti obavljanja pedagoško-metodiĉke prakse iz stava 1. ovog ĉlana utvrĊuju se posebnim propisom koji donosi ministar.

Ustanove iz stava 1. ovog ĉlana sklapaju ugovore sa osnovnim školama kojima reguliraju meĊusobne odnose.

Ĉlan 42.

U osnovnoj školi mogu se koristiti samo radni udžbenici, udžbenici, priruĉnici, radni listovi i zbirke zadataka ĉiju je upotrebu odobrio ministar.

Pravilnik o odobravanju i korištenju udžbenika i nastavnih sredstava u osnovnoj školi donosi ministar.

Škola omogućava besplatno korištenje udžbenika i drugih nastavnih sredstava koje posjeduje.

Ĉlan 43.

Osnovna škola ima samostalnost u pedagoškom radu te autonomiju u okviru zakonskih i podzakonskih akata, da osmišljava, predlaže i realizira obrazovne sadržaje vodeći raĉuna o standardima i održivosti postojećih i primjeni novih oblika i metoda rada u nastavnom procesu.“

U osnovnim školama zabranjena je svaka vrsta diskriminacije zasnovane na spolu, rasi, seksualnoj orijentaciji, fiziĉkom ili drugom nedostatku, braĉnom stanju, boji kože, jeziku, religiji ili vjerovanju, uvjetima upošljavanja, napredovanju, politiĉkim ili drugim uvjerenjima, nacionalnom, etniĉkom ili socijalnom porijeklu, vezi s nekom nacionalnom zajednicom, imovini, roĊenju ili na nekom drugom satusu.

U osnovnim školama zabranjeno je fiziĉko kažnjavanje, omalovažavanje i vrijeĊanje liĉnosti uĉenika, zaposlenika i roditelja, kao i neprimjereno ponašanje koje narušava ugled škole, ugled prosvjetnog radnika i društva u cjelini.

U osnovnim školama zabranjeno je politiĉko organiziranje i djelovanje pojedinaca i politiĉkih partija.

Organiziranje i realiziranje izbornog procesa od strane nadležnog tijela u sklopu općih i lokalnih izbora je dozvoljeno u prostorijama škole samo u vrijeme kada se u školi ne realizira nastava.

Terminološko korištenje muškog ili ženskog roda u ovom zakonu podrazumijeva ukljuĉivanje

oba roda.

V. UĈENICI

Ĉlan 44.

Svako dijete ima pravo i obavezu da pohaĊa školu u toku perioda predviĊenog za obavezno obrazovanje i Ministarstvo je obavezno da osigura da se to pravo i obaveza provede u praksi.

Roditelji ili staratelji djeteta koje je uzrasta za obavezno školovanje dužni su da osiguraju da dijete bude upisano u školu, da redovno pohaĊa školu kao i da saraĊuju sa školom.

Direktor/direktorica škole pokreće postupak protiv jednog roditelja ili staratelja djeteta ako roditelji ili staratelji ne izvršavaju svoje obaveze.

Djeca koja navrše petnaest godina starosti nemaju obavezu da pohaĊaju redovnu osnovnu školu.

Djetetu koje je pacijent u bolnici i iz tog razloga ne može pohaĊati školu gdje je registrirano, obrazovanje će biti pruženo u bolnici.

Dijete koje stanuje u ustanovi za socijalnu zaštitu pohaĊa školu koja je najbliža toj ustanovi.Djetetu koje ne može pohaĊati školu zbog teškog oboljenja ili duže bolesti, usluge obrazovanja

pružat će škola koja je najbliža njegovom mjestu stanovanja.

Ĉlan 45.

Upis u redovnu osnovnu školu obavlja se u aprilu i augustu mjesecu na osnovu spiskova školskih obveznika koje školama dostavlja nadležni organ općine na ĉijoj teritoriji se nalazi škola.

Upis u prvi razred osnovne škole ĉiji osnivaĉ nije Kanton vrši se na osnovu javnog konkursa, koji se objavljuje u sredstvima javnog informiranja.

Školski odbor škole iz stava 2. ovog ĉlana utvrĊuje kriterije za upis uĉenika/uĉenica u prvi razred i na prijedlog direktora/direktorice škole imenuje komisiju za upis uĉenika/uĉenica u prvi razred.

S roditeljima odnosno starateljima uĉenika/uĉenica koji budu upisani u školu iz stava 2. Ovog ĉlana osnovna škola je obavezna zakljuĉiti ugovor.

Upis u specijalnu osnovnu školu vrši se tokom cijele godine, na osnovu nalaza i mišljenja komisije za ocjenjivanje sposobnosti djece sa smetnjama u razvoju i rješenja o kategorizaciji djeteta.

Upis odraslih polaznika/polaznica u osnovnu školu vrši se na osnovu konkursa, koji škola objavljuje najkasnije 10 dana prije poĉetka nastave.

Upis u osnovnu muziĉku školu i osnovnu baletsku školu vrši se u mjesecu maju.

Ĉlan 46.

Ocjenu sposobnosti djece pri upisu u osnovnu školu obavlja komisija sastavljena od pedagoga (pedagoga-psihologa ili psihologa) i nastavnika/nastavnice razredne nastave, uz prethodno pribavljeno ljekarsko uvjerenje nadležne zdravstvene ustanove. Ocjenu sposobnosti djece s oštećenjima sluha i govora vrši Centar za slušnu i govornu rehabilitaciju, a djece oštećenog vida Centar za slijepu i slabovidnu djecu.

Uĉenici sa posebnim potrebama upisuju se u redovne ili specijalne osnovne škole, odnosno centre na osnovu nalaza i mišljenja komisije, sastavljene od: pedagoga, psihologa, defektologa, logopeda, socijalnog radnika i pedijatra.

Na osnovu nalaza i mišljenja komisije iz stava 2. ovog ĉlana, centar za opservaciju i dijagnostiku, odnosno specijalni centar predlaže najadekvatniji odgojno- obrazovni ili rehabilitacijsko – edukativni ili produženi struĉni tretman, u skladu sa individualnim mogućnostima svakog djeteta.

Na osnovu mišljenja komisije iz stava 1. ovog ĉlana, školski obveznik se može privremeno osloboditi upisa u redovnu osnovnu školu, najdalje do navršenih sedam godina života.

Ĉlan 47.

U specijalnu osnovnu školu može se, izuzetno, upisati i školski obveznik s navršenih 9 godina života, na osnovu mišljenja komisije iz ĉlana 45. i ĉlana 46. ovog zakona.

Ĉlan 48.

Osnovna škola obavezna je da po obavljenom upisu školskih obveznika dostavi izvještaj o upisu osnivaĉu, Ministarstvu i općini na ĉijem podruĉju se nalazi, najkasnije do 15. juna za aprilski upisni rok, a najkasnije do 31. augusta za augustovski upisni rok.

Osnovna škola odreĊena za obrazovanje odraslih podnosi izvještaj o upisu osnivaĉu, Ministarstvu i općini na ĉijem podruĉju se nalazi, najkasnije 10 dana nakon poĉetka nastave.

Ĉlan 49.

Ako u toku školovanja kod uĉenika/uĉenice nastupe promjene koje zahtijevaju prelaz iz specijalne osnovne škole u redovnu osnovnu školu ili iz redovne osnovne škole u specijalnu osnovnu školu, škola će u toj školskoj godini uputiti uĉenika/uĉenicu komisiji za ocjenjivanje sposobnosti djece sa smetnjama u razvoju.

Na osnovu nalaza i mišljenja komisije iz prethodnog stava ovog ĉlana, uĉenik/uĉenica će se upisati u odgovarajuću školu.

Ĉlan 50.

Škola uĉenicima izdaje uĉeniĉku knjižicu kojom se u toku osnovnog školovanja dokazuje status uĉenika osnovne škole.

Ĉlan 51.

Prelazak uĉenika iz jedne osnovne škole u drugu vrši se na osnovu pisanog akta - prevodnice, uz obavezu škole iz koje uĉenik prelazi da u roku od dva dana od dana prijema zahtjeva za izdavanje prevodnice, službenim putem dostavi prevodnicu školi u koju uĉenik prelazi.

Škola u koju uĉenik prelazi je obavezna da školu iz stava 1. ovog ĉlana u roku od dva dana od dana upisa uĉenika obavijesti o statusu uĉenika.

Uĉenici državljani Bosne i Hercegovine koji su dio osnovnog obrazovanja završili u BiH, izvan Kantona Sarajevo upisuju se u osnovnu školu u odgovarajući razred i nastavljaju obrazovanje pod istim uvjetima kao i uĉenici u Kantonu Sarajevo.

Uĉenik koji završi pojedine razrede osnovne škole u inostranstvu nastavlja obrazovanje u odgovarajućem razredu osnovne škole uz postupak ekvivalencije odgovarajućeg dokumenta koju vrši Ministarstvo.

Ĉlan 52.

Uĉenik/uĉenica koji iz opravdanih razloga (bolest u dužem trajanju i u drugim opravdanim sluĉajevima) nije mogao redovno pohaĊati nastavu i biti ocijenjen iz jednog i više predmeta, može polaganjem ispita ili drugim oblikom nastavnog rada nadoknaditi izgubljeno vrijeme i steći osnovno obrazovanje u redovnom roku.

Uĉenik/uĉenica koji iz opravdanih razloga nije mogao redovno pohaĊati nastavu, pa je izostao sa nastave u odreĊenom razredu jednu trećinu od ukupnog fonda sati predviĊenih nastavnim planom i programom, može polagati predmetni ili razredni ispit u toku školske godine, kako bi u redovnom roku završio odgovarajući razred osnovne škole.

Nastavniĉko vijeće, u svakom konkretnom sluĉaju, cijeni opravdanost razloga nepohaĊanja nastave i donosi odluku o polaganju ispita.

Ĉlan 53.

Redovni uĉenici u osnovnoj školi mogu imati specijalni status.

Specijalni status iz stava 1. mogu ostvariti uĉenici koji su proglašeni perspektivnim i vrhunskim sportistima, izuzetnim umjetniĉkim talentima i nadarenim uĉenicima s vrhunskim rezultatima na kantonalnom, federalnom, državnom ili meĊunarodnom takmiĉenju.

Škola dodjeljuje specijalni status na osnovu odluke Ministarstva kulture i sporta Kantona Sarajevo o proglašenju uĉenika perspektivnim ili vrhunskim sportistom, odnosno odluke Ministarstva o proglašenju uĉenika izuzetnim talentom i nadarenim uĉenikom, u skladu sa ostvarenim rezultatima u nastavnim i vannastavnim aktivnostima.

Specijalni status se potvrĊuje odlukom nastavniĉkog vijeća škole.

Na osnovu odluke iz stava 4. ovog ĉlana, osnovna škola će uĉenicima sa specijalnim statusom odobriti dugoroĉno ili kratkoroĉno odsustvovanje sa nastave radi pripremanja i uĉešća na takmiĉenjima, u skladu s pravilima škole.

Osnovna škola će uĉenicima sa specijalnim statusom dati mogućnost putem praćenja nastave i ocjenjivanja, odnosno organiziranjem instruktivno-konsultativne nastave i polaganja predmetnih ispita u toku školske godine, da završe odgovarajući razred.

Ĉlan 54.

Ocjenjivanje u osnovnoj školi vrši se javno i kontinuirano, brojĉanim i opisnim ocjenama.

Opisno ocjenjivanje primjenjuje se u prvom razredu i prvom polugodištu drugog razreda osnovne škole.

Za uĉenike osnovne škole od drugog polugodišta drugog razreda brojĉana zakljuĉna ocjena iz svakog predmeta pojedinaĉno izvodi se na kraju prvog polugodišta i na kraju školske godine.

Brojĉane zakljuĉne ocjene su: odliĉan (5), vrlodobar (4), dobar (3), dovoljan (2) i nedovoljan (1).

Pored ocjena, daju se i karakteristike uĉenika vezano za njihovo napredovanje, sklonosti, posebne osobine i sliĉno, u pisanoj formi na kraju školovanja, odnosno uz prepis ocjena.

Karakteristike iz prethodnog stava se daju na osnovu pedagoškog kartona uĉenika.

Odredbe ovog ĉlana ne primjenuju se na specijalno obrazovanje. Umjesto ocjena uĉenici sa posebnim obrazovnim potrebama dobijaju pismeni godišnji izvještaj koji opisuje rezultate koje je postigao uĉenik u realizaciji nastavnog plana i programa,a ukoliko im specijalno obrazovanje omogućava da budu ocijenjeni na redovan naĉin, onda im se daju i ocjene.

Ocjena iz odreĊenog predmeta iskljuĉivo se tiĉe obrazovnog dijela, dok se za odgojni poduzimaju druge mjere propisane ĉlanom 64. zakona.

Bliže propise o praćenju, vrednovanju i ocjenjivanju uĉenika donosi ministar.

Ĉlan 55.

Opći uspjeh uĉenika/uĉenica i rezultati postignuća uĉenika/uĉenica iz nastavnih predmeta utvrĊuju se na kraju svakog polugodišta.

Opći uspjeh uĉenika utvrĊuje se na osnovu zakljuĉenih ocjena iz svih nastavnih predmeta koji se ocjenjuju brojĉano.

Ocjenu iz nastavnih predmeta na kraju svakog polugodišta obavezno zakljuĉuje i uĉenicima javno u odjeljenju saopštava predmetni nastavnik.

Zakljuĉne ocjene glavnog predmeta na kraju drugog polugodišta u muziĉkoj školi utvrĊuje komisija koju formira nastavniĉko vijeće.

Nastavniĉko vijeće sredinom oba polugodišta analizira realizaciju nastavnog plana i programa, s osvrtom na postignuća uĉenika/uĉenica i kontinuitet u ocjenjivanju.

Ĉlan 56.

Uĉenik/uĉenica je ostvario/ostvarila pozitivan opći uspjeh na kraju polugodišta, odnosno na kraju školske godine, ukoliko iz pojedinaĉnih predmeta nema ocjenu nedovoljan (1). Uĉenik/uĉenica je završio/završila razred:

- s odliĉnim uspjehom ako je postigao/postigla srednju ocjenu najmanje 4,50

- s vrlodobrim uspjehom ako je postigao/postigla srednju ocjenu najmanje 3,50

- s dobrim uspjehom ako je postigao/postigla srednju ocjenu najmanje 2,50

- s dovoljnim uspjehom ako je postigao/postigla srednju ocjenu najmanje 2,00.

U svjedodžbe i druge dokumente u koje se upisuje opći uspjeh uĉenika/uĉenice, pored ocjene odliĉan, vrlodobar, dobar i dovoljan, upisuje se i prosjeĉna ocjena općeg uspjeha zaokružena na dvije decimale.

Ĉlan 57.

Uĉenik nije s uspjehom završio razred ako ima jednu ili više ocjena nedovoljan (1). Uĉenici I razreda ĉija postignuća na osnovu opisnog ocjenjivanja na kraju nastavne godine nisu zadovoljavajuća, odnosno uĉenici II, III i IV razreda koji na kraju nastavne godine imaju jednu ili više ocjena nedovoljan (1) prevode se u naredni razred.

Uĉenik iz prethodnog stava koji po treći put stekne uvjet za prevoĊenje u naredni razred ponavlja razred koji je posljednji pohaĊao.

Roditelji, odnosno staratelji uĉenika iz stava 2. ovog ĉlana mogu zahtijevati da njihovo dijete ponavlja razred bez obzira na sticanje uvjeta za prevoĊenje u naredni razred. Konaĉnu odluku o ponavljanju razreda donosi nastavniĉko vijeće škole.

Uĉenik V, VI, VII, VIII i IX razreda redovne osnovne škole koji na kraju nastavne godine ima jednu ili dvije ocjene nedovoljan (1) upućuje se na popravni ispit u augustovskom ispitnom roku.

Uĉenik I -VI razreda paralelne osnovne škole koji na kraju nastavne godine ima jednu ocjenu nedovoljan (1) upućuje se na popravni ispit, a uĉenik koji imaju dvije i više ocjena nedovoljan (1) upućuje se na ponavljanje razreda.

Uĉenik koji ne zadovolji na popravnom ispitu ponavlja razred.

Uĉenik V, VI, VII, VIII i IX razreda redovne osnovne škole, koji na kraju nastavne godine ima više od dvije ocjene nedovoljan (1) ponavlja razred.

Uĉenik završnog razreda koji na kraju nastavne godine ima jednu ocjenu nedovoljan (1) može biti izuzet od odredbe iz stava 5. ovog ĉlana i po vlastitom izboru popravni ispit polagati u junskom ili augustovskom ispitnom roku.

Uĉeniku iz prethodnog stava koji se prijavi da popravni ispit polaže u junskom ispitnom roku, škola je dužna organizirati polaganje popravnog ispita. U sluĉaju da na ovom popravnom ispitu uĉenik dobije ocjenu nedovoljan (1), upućuje se da ponovi razred.

Uĉenik koji je upućen da ponovi odreĊene razrede može zadržati status redovnog uĉenika do navršene 17. godine života, a u sluĉaju nemarnog odnosa prema uĉenju i neprimjerenog ponašanja može, po odluci nastavniĉkog vijeća, izgubiti status redovnog uĉenika škole s navršenih 15 godina života.

Ĉlan 58.

Roditelj odnosno staratelj uĉenika ima pravo prigovora na zakljuĉnu pojedinaĉnu ocjenu na kraju nastavne godine.

Prigovor se podnosi odjeljenskom vijeću, u roku od dva dana od dana saopštavanja ocjene, u skladu sa ĉlanom 55. stav 4. ovog zakona. Prigovorom se može tražiti i izuzeće predmetnog nastavnika u vezi sa stavom 7. ovog ĉlana.

Odjeljensko vijeće je obavezno svaki prigovor razmotriti najkasnije dva dana od prijema prigovora i o istom saĉiniti mišljenje.

Odjeljensko vijeće je obavezno da izvrši analizu ocjena zakljuĉenih od strane nastavnika i u sluĉaju nepravilnosti o tome saĉini mišljenje.

Odjeljensko vijeće odmah dostavlja prigovor i mišljenje iz st. 3. i 4. nastavniĉkom vijeću na odluĉivanje.

Nastavniĉko vijeće obavezno je da u roku od tri dana od dana dostavljanja prigovora i mišljenja iz stava 5. ovog ĉlana donese odgovarajuću odluku.

Ako nastavniĉko vijeće donese odluku o usvajanju prigovora, koja podrazumijeva potrebu provjere znanja uĉenika, ono imenuje i komisiju za provjeru znanja.

Komisija iz stava 7. ovog ĉlana obavezna je izvršiti provjeru znanja uĉenika u roku od dva dana od dana donošenja odluke.

Ocjena komisije je konaĉna.

Ako nastavniĉko vijeće donese odluku o odbijanju prigovora, ista je konaĉna.

Ĉlan 59.

Izuzetno, uĉeniku koji u prethodnom razredu ostvari odliĉan opći uspjeh sa prosjeĉnom ocjenom 5,00 i ima primjerno vladanje može se na zahtjev roditelja ili staratelja odobriti da završi dva razreda u toku jedne školske godine, pod uvjetima i na naĉin utvrĊen pravilima škole.

Odluku o zahtjevu iz stava 1. ovog ĉlana donosi nastavniĉko vijeće osnovne škole.

Ĉlan 60.

U osnovnoj školi ocjenjuje se i vladanje uĉenika/uĉenice.

Ocjene iz vladanja su: primjerno, vrlodobro, dobro, zadovoljava i loše.

Ocjenu iz vladanja u razrednoj nastavi utvrĊuje nastavnik/nastavnica razredne nastave, a u predmetnoj nastavi odjeljenjsko vijeće, na prijedlog razrednika/razrednice.

Ĉlan 61.

O završenom osnovnom obrazovanju uĉeniku/uĉenici se izdaje svjedodžba, koja je javna isprava.

Ĉlan 62.

Uĉeniku/uĉenici koji/koja u toku osnovnog obrazovanja i odgoja postigne odliĉan uspjeh iz svih nastavnih predmeta i ima primjerno vladanje, izdaje se u znak priznanja i posebna diploma o postignutim rezultatima, koju propisuje ministar /ministrica.

Uĉenicima koji su naroĉito uspješni u odgojno-obrazovnom procesu i drugim aktivnostima u školi može se dodijeliti pohvala i nagrada prema kriterijima utvrĊenim pravilima škole.

Ĉlan 63.

Škola vodi dokumentaciju i  evidenciju o radu u  skladu sa propisom koji donosi ministar/ministrica.

Škola je obavezna uredno i blagovremeno voditi dokumentaciju i evidenciju. Podaci u matiĉnoj knjizi su trajne vrijednosti.

Za redovno voĊenje dokumentacije i evidencije i taĉnost podataka odgovorni su direktor/direktorica i nastavnik/ nastavnica škole.

Ĉlan 63a

(Vrsta i naĉin voĊenja evidencija)

(1) Škola vodi evidenciju o:

a) uĉeniku;

b) uspjehu uĉenika;

c) odgojno-obrazovnom radu;

d) zaposlenicima i

e) školskom inventaru

(2) Evidencija iz stava (1) vodi se u elektronskom i materijalnom obliku.

(3) Za redovno voĊenje evidencije i taĉnosti podataka odgovoran je direktor škole.

Ĉlan 63b

(Informacioni sistem upravljanja u obrazovanju)

(1) Evidencija u elektronskom obliku iz ĉlana 63a. Stav (1) ovog zakona se vodi kroz Informacioni sistem upravljanja u obrazovanju (u daljem tekstu: EMIS), koji uspostavlja i kojim upravlja Ministarstvo, s ciljem efikasnog funkcionisanja odgojno-obrazovnog sistema.

(2) EMIS je sistem za prikupljanje, obradu i generisanje statistiĉkih izvještaja naq nivou osnovnog i srednjeg obrazovanja s ciljem efikasnijeg upravljanja obrazovnim procesom i resursima u Kantonu Sarajevo, a sastoji se od dva nivoa baza podataka:

a) školska baza, za ĉiji rad je zadužena EMIS odgovorna osoba u školi koja brine o njegovom funkcionisanju i

b) ministarska baza, za ĉiji rad je zadužena EMIS odgovorna osoba u Minista

(3) Ministarsku bazu podataka ĉine objedinjene baze svih osnovnih škola koje se vode kao pojedinaĉne baze podataka.

(4) Obrada liĉnih podataka u EMIS sistemu vrši se uz korištenje obaveznih mjera tehniĉke zaštite, koje ukljuĉuju pohranu u bazu podataka i pristup serveru, preko mreže kontrolisane sa firewall-om. Podaci o prenosu od udaljenih korisniĉkih raĉunara do servera i obratno zaštićeni su od prisluškivanja i izmjene. Zaštita se provodi upotrebnom kriptografije, upotrebom HTTPS protokola i alternativno upotrebom VPN mreža.

Ĉlan 63c.

(Evidencija o uĉeniku)

(1) Evidenciju o uĉeniku ĉine podaci o njegovom identitetu (liĉni podaci), identitetu roditelja/staratelja, obrazovnom, socijalnom i zdravstvenom statusu, uspjehu uĉenika, te podaci o preporuĉenoj i pruženoj dodatnoj obrazovnoj, zdravstvenoj i socijalnoj podršci.

(2) Liĉni podaci o uĉeniku iz stava (1) ovog ĉlana su: ime i prezime uĉenika, jedinstveni matiĉni broj, pol, datum roĊenja, mjesto, općina i država roĊenja, adresa, mjesto stanovanja, kontakt telefon, matiĉni broj uĉenika, nacionalna pripadnost i državljanstvo.

(3) Liĉni podaci o roditelju/staratelju uĉenika iz stava (1) su: ime i prezime roditelja, adresa, mjesto, općina stanovanja, kontakt telefon, odnosno adresa elektronske pošte na koje je moguće prenijeti hitne poruke roditelju/staratelju u vrijeme kada uĉenik boravi u školi.

(4) Podaci o obrazovnom statusu uĉenika iz stava (1) ovog ĉlana su podaci o: vrsti škole i trajanju obrazovanja i odgoja, organizaciji obrazovno-odgojnog rada, obaveznim i izbornim predmetima, fakultativnim predmetima, stranim jezicima, podaci o individualnom obrazovnom planu, dopunskoj i dodatnoj nastavi, cjelodnevnoj nastavi i produženom boravku, slobodnim aktivnostima za koje se opredjelio i drugim oblastima školskog programa u kojima uĉestvuje, uĉešću na takmiĉenjima, nagradama, izostancima, izreĉenim odgojnim i odgojno-disciplinskim mjerama.

(5) Podaci o zdravstvenom statusu uĉenika iz stava (1) ovog ĉlana obraĊuju se radi osiguranja posebnih obrazovnih potreba uĉenika, a to su sljedeći podaci: o zdravstvenom statusu uĉenika (zdrav/bolestan), vrsti oboljenja, dijagnozi, terapiji, vrsti posebne potrebe i sl. Naĉin obrade podataka o zdravstvenom stanju uĉenika se ureĊuje posebnim aktom kojeg donosi ministar.

(6) Podaci kojima se odreĊuje socijalni status uĉenika, roditelja/staratelja su: podaci o uslovima stanovanja (stanovanje u stanu, kući, porodiĉnoj kući, podstanarstvu, domu, da li uĉenik ima svoju sobu i drugim oblicima stanovanja), udaljenost domaćinstva od škole, stanju porodice (broj ĉlanova porodiĉnog domaćinstva, da li su roditelji živi, braĉni status roditelja, njihov obrazovni nivo i zaposlenje), kao i podatak o primanju novĉane socijalne pomoći i da li porodica može da obezbjedi užinu, knjige i pribor za uĉenje.

Ĉlan 63d.

(Evidencija o uspjehu uĉenika)

Evidenciju o uspjehu uĉenika ĉine podaci kojima se utvrĊuje postignut uspjeh uĉenika u uĉenju i vladanju i to: ocjene u toku kvalifikacijskog perioda, zakljuĉne ocjene iz nastavnih predmeta na kraju prvog i drugog polugodišta, ocjene na eksternoj maturi i podaci o izdatim javnim ispravama, podaci o razrednim, popravnim, kontrolnim i godišnjim ispitima, o rezultatima eksterne mature i drugim ispitima koji koji se obraĊuju u skladu sa zakonom.

Ĉlan 63e.

(Evidencija o odgojno-obrazovnom radu)

Evidenciju o odgojno-obrazovnom radu ĉine podaci o: podjeli predmeta na nastavnike i rasporedu sati nastave i ostalih oblika odgojno obrazovnog rada, udžbenicima i drugim nastavnim sredstvima, rasporedu pismenih radova, kontrolnim vježbama, podaci o ostvarivanju školskog programa, saradnji sa roditeljima, odnosno starateljima i jedinicom lokalne samouprave i ostalim oblicima odgojno-obrazovnog rada, u skladu sa Zakonom.

Ĉlan 63f.

(Evidencija o zaposlenima)

(1) Evidenciju o zaposlenima ĉine sljedeći podaci: ime i prezime, jednistveni matiĉni broj graĊanina, pol, datum roĊenja, mjesto, općina i država roĊenja, adresa, mjesto, općina i država stanovanja, kontakt telefon, adresa elektronske pošte, nivo i vrsta obrazovanja, podaci o struĉnom usavršavanju i steĉenim zvanjima, podaci o državljanstvu, podatak o vrsti radnog odnosa, naĉinu i dužini radnog angažovanja, podaci o struĉnom ispitu, podaci o zaduženjima i fondu ĉasova nastavnika, struĉnih saradnika, asistenata u nastavi i ostalog nenastavnog osoblja, plati i uĉešću u radu organa i tijela škole, a u svrhu ostvarivanja odgojno-obrazovnog rada, u skladu sa Zakonom.

(2) Liĉni podaci iz stava (1) ovog ĉlana se obraĊuju za potrebe obaveznog obrazovanja, potrebe škole i Ministarstva.

Ĉlan 63g.

(Naĉin prikupljanja podataka za evidenciju)

(1) Liĉni podaci koji se obraĊuju u EMIS-u potiĉu iz javnih isprava koje se pribavljaju po službenoj dužnosti ili ih dostavljaju roditelji/staratelji i zaposlenici.

(2) Izuzetno liĉni podaci koji se obraĊuju u EMIS sistemu zavisno od prirode tih podataka mogu biti pribavljeni na propisanom obrascu EMIS, kao izjave i izjašnjenja roditelja/staratelja.

(3) Na osnovu podataka unesenihu EMIS osnovna škola izdaje javne isprave elektronskim putem.

Ĉlan 63h.

(Obrada podataka)

Vrste, naziv, sadržaj obrazaca i naĉin voĊenja dokumentacije i evidencije u materijalnom obliku propisuje ministar Pravilnikom o voĊenju pedagoške dokumentacije i evidencije.

Ĉlan 63i.

(VoĊenje evidencije)

(1) Evidencija se vodi na bosanskom/hrvatskom/srpskom jeziku latiniĉnim pismom u skladu sa zakonom.

(2) Podaci u EMIS-u ažuriraju se na dan nastanka promjene, a najkasnije u roku od 30 dana od dana nastanka promjene.

Ĉlan 63j.

(Rokovi ĉuvanja podataka)

(1) Liĉni podaci iz evidencije o uĉenicima i podaci iz evidencije o uspjehu uĉenika koji se odnose na zakljuĉne ocjene na kraju školske godine i rezultati na završnom ispitu ĉuvaju se trajno.

(2) Svi ostali podaci ĉuvaju se deset godina.

Ĉlan 63k.

(Svrha obrade i zaštita podataka)

(1) Svrha obrade podataka je obezbjeĊivanje indikatora u obrazovanju, radi praćenja i kvalitetnog funkcionisanja odgojno-obrazovnog sistema, planiranja obrazovne politike, praćenje, prouĉavanje i unapreĊivanje odgojno-obrazovnog nivoa uĉenika, profesionalnog statusa i usavršavanja nastavnika, rada obrazovnih ustanova, efikasno finansiranje sistema obrazovanja i stvaranje osnova za sprovoĊenje istraživanja u oblasti obrazovanja.

(2) Sve osobe koje dolaze u kontakt sa podacima u informacionom sistemu upravljanja u obrazovanju, odnosno podacima koji su u bazi uskladišteni moraju biti upoznati da dolaze u kontakt sa podacima koji predstavljaju službenu tajnu, te da se moraju pridržavati Zakona o zaštiti liĉnih podataka, i da svaka zloupotreba podataka iz baze podataka za sobom povlaĉi odgovornost kao i sankcije u skladu sa zakonom.

(3) Za potrebe nauĉno-istraživaĉkog rada i prilikom izrade obrazovno-statistiĉkih analiza, liĉni podaci koriste se i objavljuju na naĉin kojim se obezbjeĊuje zaštita identiteta uĉesnika odgojno-obrazovnog procesa.

(4) Podaci iz dokumentacije i evidencije moraju biti zaštićeni od zloupotrebe, uništenja, gubitka, neovlaštenih promjena ili pristupa, u skladu sa odredbama zakona i Pravilnikom o primjeni informacionog sistema EMIS u Kantonu Sarajevo, a kojeg donosi ministar najkasnije u roku od tri mjeseca nakon usvajanja Zakona.

(5) Detaljnije upute o naĉinu prikupljanja podataka, osoblja koji su ovlašteni da koriste informacije sadržane u pojedinaĉnim datotekama, naĉin snimanja i prijenosa liĉnih podataka, naĉin njihovog uništavanja nakon isteka roka ĉuvanja i druge postupke i mjere zaštite propisuje pravilnikom iz stava (4) ovog ĉlana.

(6) Ovlaštenje za pristup i nivoe pristupa podacima iz EMIS-a odobrava ministar.

Ĉlan 64.

U toku školske godine uĉeniku se izriĉu odgojno-disciplinske mjere za uĉinjene teže i lakše povrede uĉeniĉkih dužnosti.

Odgojno-disciplinske mjere su:

- ukor razrednika/razrednice,

- ukor odjeljenjskog vijeća,

- ukor direktora/direktorice,

- ukor nastavniĉkog vijeća

- premještaj u drugo odjeljenje iste škole,

- premještaj u drugu najbližu osnovnu školu na podruĉju općine, odnosno Kantona.

Mjera premještanja u drugu najbližu osnovnu školu na podruĉju općine, odnosno Kantona se može izreći samo za uĉenike/uĉenice od petog do devetog razreda.

Najbliža osnovna škola iz prethodnog stava, obavezna je primiti uĉenika/uĉenicu kome/kojoj je, nakon konaĉnog rješenja, izreĉena odgojno-disciplinska mjera premještaj u drugu najbližu osnovnu školu.

Škola koja izriĉe odgojno-disciplinsku mjeru premještaj u drugu najbližu osnovnu školu dužna je o tome obavijestiti i Centar za socijalni rad Kantona Sarajevo.

Odgojno-disciplinske mjere ukor nastavniĉkog vijeća i premještaj u drugo odjeljenje iste škole, kao i odgojno-disciplinska mjera premještaj u drugu najbližu osnovnu školu na podruĉju općine, odnosno Kantona, izriĉe nastavniĉko vijeće o ĉemu se donosi rješenje.

Odgojno-disciplinska mjera premještaja u drugu školu može se uĉeniku/uĉenici izreći samo jednom u toku školske godine.

Odgojno disciplinske mjere izriĉu se postupno osim u sluĉajevima teže povrede uĉeniĉkih dužnosti.

Odgojno-disciplinska mjera važi za školsku godinu u kojoj je izreĉena, a može se u toku školske godine ublažiti ili ukinuti ukoliko uĉenik/uĉenica svojim ponašanjem pokaže da je došlo do prestanka razloga za izricanje mjere.

Bliže odredbe o prirodi i opsegu disciplinskih mjera koje se poduzimaju u školi, o postupku za utvrĊivanje disciplinske odgovornosti uĉenika, o proceduri za primjenu takvih mjera (ukljuĉujući i osobe ili organe ovlaštene da ih izriĉu i primjenjuju), o dužini izreĉene odgojno- disciplinske mjere i njenom ublažavanju, ukidanju, posljediĉnom odnosu na ocjenu iz vladanja uĉenika i naknadi poĉinjene materijalne štete, o praktiĉnoj proceduri kojima ih roditelji ili staratelji uĉenika mogu osporiti, utvrĊuju se pravilima škole.

Ĉlan 65.

Protiv odgojno-disciplinske mjere ukor nastavniĉkog vijeća i premještaj u drugo odjeljenje iste škole, kao i odgojno-disciplinska mjera premještaj u drugu najbližu osnovnu školu na podruĉju općine, odnosno Kantona, roditelj ili staratelj uĉenika može izjaviti žalbu školskom odboru u roku od 7 dana od dana dostavljanja rješenja o odgojno-disciplinskoj mjeri.

Ako roditelj ili staratelj podnese žalbu u skladu s ovim ĉlanom, izvršenje disciplinske mjere odgaĊa se do odluke o žalbi.

U odluĉivanju o žalbi školski odbor, u roku od 8 dana, može:

a) potvrditi odluku,

b) preinaĉiti odluku i eventualno primijeniti drugu disciplinsku mje

Škola provodi odluku školskog odbora donesenu u skladu sa prethodnim stavom.

Odluka školskog odbora je konaĉna.

Ĉlan 66.

Roditelji odnosno staratelji i usvojitelji djece, kao najodgovorniji za njihov pravilan odgoj i razvoj imaju pravo i obavezu da se staraju o njihovom odgoju i obrazovanju, koji se ostvaruju u skladu sa zakonom i ostalim propisima.

Roditelji/staratelji/usvojitelji imaju pravo ovlastiti, izjavom ovjerenom kod nadležnog općinskog organa, drugo lice da umjesto njega prisustvuje roditeljskim sastancima odnosno informacijama.

Škola, nastavnici/nastavnice i drugi zaposleni u školi brinu o fiziĉkom i mentalnom zdravlju uĉenika/uĉenica, zaštiti i unapreĊenju zdravlja uĉenika/uĉenica i o istom pravovremeno obavještavaju roditelje ili staratelje uĉenika/uĉenica i zdravstvene ustanove.

Škola obavlja aktivnosti na zdravstvenoj zaštiti u skladu sa važećim zakonima o zdravstvu i propisima ustanova socijalne zaštite i organizacija za zaštitu prava djece i porodice.

Škola uĉenicima/uĉenicama može pružiti smještaj i obroke, prema resursima kojima raspolaže i u saradnji sa nadležnim ustanovama.

Ĉlan 67.

Ako uĉenik/uĉenica iz zdravstvenih razloga ne može uĉestovati u nekoj fiziĉkoj aktivnosti ili vježbi ili ako bi takva vježba mogla ugroziti njegovo/njeno zdravlje, uĉenik/uĉenica će biti privremeno ili trajno izuzet/izuzeta iz takvih aktivnosti.

Ako se stav 1. ovog ĉlana primjenjuje na nastavni predmet, uĉenik/uĉenica će iz tog predmeta dobiti ocjenu na osnovu drugih sadržaja predmeta iz kojih uĉenik/uĉenica nije izuzet.

Odluku o izuzimanju uĉenika/uĉenice iz odreĊenih aktivnosti na period duži od dvije sedmice donijet će odjeljensko vijeće škole, na preporuku nadležne zdravstvene ustanove.

Ĉlan 68.

Škola, zajedno sa ustanovama za socijalnu zaštitu, prati socijalne probleme uĉenika/uĉenica i poduzima mjere da svaki uĉenik/uĉenica dobije pomoć i savjet potreban za prevazilaženje takvih problema.

Ĉlan 69.

Osnivaĉ osnovne škole kao javne ustanove u saradnji sa općinom na ĉijem podruĉju se nalazi osnovna škola osigurava da uĉenici/uĉenice koji stanuju na udaljenosti većoj od dva kilometara od škole koju pohaĊaju imaju besplatan prijevoz do te škole.

U sluĉaju da uĉenik/uĉenica ima većih problema u kretanju, općine će osigurati prijevoz neovisno o udaljenosti izmeĊu mjesta stanovanja uĉenika/uĉenice i škole.

Prijevoz uĉenika/uĉenica može se organizirati u sistemu redovnog gradskog prijevoza ili posebno osiguranim prijevoznim sredstvima.

Obaveze iz st. 1., 2. i 3. ovog ĉlana, regulišu se posebnim sporazumom izmeĊu osnivaĉa osnovne škole kao javne ustanove i općine na ĉijem podruĉju se nalazi osnovna škola.

Ĉlan 70.

Škola je obavezna na poĉetku školske godine upoznati uĉenike/uĉenice i roditelje ili staratelje uĉenika/uĉenica s njihovim pravima, dužnostima i odgovornostima utvrĊenim ovim zakonom i pravilima škole, kao i o nadležnostima odreĊenih institucija za rješavanje problema.

VI. NASTAVNICI/NASTAVNICE, STRUĈNI SARADNICI/SARADNICE I DRUGI ZAPOSLENI

Ĉlan 71.

Nastavnik/nastavnica je lice kvalificirano za izvoĊenje odgojno-obrazovnog rada sa djecom i odraslima, koje treba da ima široko i temeljno opće obrazovanje, da dobro poznaje disciplinu koju predaje, da poznaje psihološko-pedagoške i metodiĉke osnove nastave i odgoja, kao i da ima ljudske kvalitete neophodne za nastavniĉku profesiju.

Primarni zadatak nastavnika/nastavnica u osnovnoj školi je odgoj i obrazovanje uĉenika/uĉenica prema savremenim pedagoškim kriterijima, u okviru utvrĊenog nastavnog plana i programa, uvažavajući slobodu pedagoškog rada, principe demokratiĉnosti i ljudskih prava.

Ĉlan 72.

Nastavnim planom i programom, utvrĊuje se odgovarajući profil i struĉna sprema nastavnika/nastavnica razredne nastave i nastavnika/nastavnica predmetne nastave.

Nastavnik/nastavnica razredne nastave ima visoku ili višu struĉnu spremu i izvodi nastavu u I, II, III i IV razredu a nastavu može izvoditi zakljuĉno sa V razredom.

Nastavnik/nastavnica predmetne nastave ima visoku ili višu struĉnu spremu i izvodi nastavu od IV do IX razreda, a odreĊene predmete i u I, II i III razredu u skladu sa nastavnim planom i programom koji reguliše profil i struĉnu spremu nastavnika za taj predmet.

Razrednu i predmetnu nastavu u skladu sa st. 1. i 2. ovog ĉlana u osnovnoj školi mogu izvoditi i lica sa završenim I ili II, odnosno III ciklusom bolonjskog visokoobrazovnog procesa na nastavniĉkom fakultetu ili drugom fakultetu i položenom pedagoško-psihološkom grupom predmeta koji imaju odgovarajući profil struĉne spreme koji je propisan u nastavnom planu i programu.

Nastavnik/nastavnica koji/koja izvodi nastavu u osnovnoj muziĉkoj i osnovnoj baletskoj školi ima visoku ili višu struĉnu spremu odgovarajućeg odsjeka.

Profil i struĉna sprema nastavnika/nastavnica u specijalnim odjeljenjima pri osnovnoj školi i u specijalnoj osnovnoj školi utvrĊuju se nastavnim planom i programom.

Struĉni saradnici/saradnice u osnovnoj školi su: pedagog, pedagog-psiholog, psiholog, bibliotekar, socijalni radnik, defektolog odreĊenog profila, logoped i zdravstveni radnik.

Broj struĉnih saradnika/saradnica, profil i struĉna sprema, kao i poslovi koje trebaju obavljati u osnovnoj školi utvrĊuju se Standardima i Normativima.

Broj ostalih zaposlenih u školi, profil i struĉna sprema, kao i poslovi koje trebaju obavljati u osnovnoj školi utvrĊuju se Standardima i Normativima.

Ĉlan 73.

Nastavnici/nastavnice, struĉni saradnici/saradnice i drugi zaposleni u osnovnoj školi ostvaruju svoja prava i dužnosti iz rada i po osnovu rada u skladu sa Zakonom o radu, Kolektivnim ugovorom, ovim zakonom i provedbenim propisima.

Svaki zaposlenik osnovne škole prije poĉetka školske godine u obavezi je obaviti ljekarski zdravstveni pregled u javnoj ili privatnoj zdravstvenoj instituciji i uvjerenje o ljekarskom pregledu dostaviti u osnovnu školu, odnosno organizacionu jedinicu kod koje se nalazi njegov personalni dosije. Sadržaj sistematskog ljekarskog pregleda propisuje posebnim uputstvom ministar uz pribavljanje mišljenja Ministarstva zdravstva Kantona Sarajevo.

Troškove sistematskog pregleda iz stava 2. ovog ĉlana snosi škola.

Ĉlan 74.

Osoba koja je pravosnažno osuĊena za kriviĉno djelo koje je, s obzirom na prirodu kriviĉnog djela, ĉini nepodobnom za rad sa djecom, neće biti izabrana za nastavnika/nastavnicu ili zaposlenika škole.

U školi ne može raditi lice koje je alkoholiĉar/alkoholiĉarka ili ovisnik o narkoticima, te lice koje boluje od zarazne ili duševne bolesti.

Ako se u toku školske godine ustanovi da je nastavnik/nastavnica ili drugi zaposlenik škole obolio od zarazne ili duševne bolesti, da je alkoholiĉar/alkoholiĉarka ili ovisnik o narkoticima, bit će udaljen iz procesa rada i upućen na lijeĉenje.

Pravilima škole bliže se odreĊuje postupak prema licu i njegov dalji radni status.

Ĉlan 75.

Nastavnici, struĉni i drugi saradnici i drugi zaposlenici definiraju radni angažman ugovorom o radu.

Upražnjena radna mjesta u osnovnom školama prvo se popunjavaju sa jedinstvene rang liste zaposlenika za ĉijim radom je potpuno ili djelimiĉno prestala potreba u odnosu na ugovor o radu na neodreĊeno vrijeme koji su zakljuĉili sa poslodavcem na osnovu javnog konkursa, koja se vodi u ministarstvu, odnosno na osnovu javnog konkursa koji se istovremeno objavljuje u sredstvima javnog informisanja i na službenoj internet stranici Ministarstva.

Ukoliko u osnovnoj školi kao javnoj ustanovi postoji upražnjeno radno mjesto, škola je dužna prvo preuzeti lice sa spiska zaposlenika za ĉijim je radom potpuno ili djelomiĉno prestala potreba iz stava 1. ovog ĉlana, koje ispunjava sve opće i posebne uvjete za to radno mjesto.

Ukoliko se popunjavanje upražnjenog radnog mjesta u skladu sa stavom 2. ovog ĉlana ne može realizirati, upražnjeno mjesto se oglašava putem javnog konkursa, koji se provodi u skladu sa Pravilnikom sa kriterijima za prijem zaposlenika u radni odnos koji donosi ministar uz konsultacije sa sindikatom.

Pravo na evidentiranje u spisak zaposlenika za ĉijim je radom potpuno ili djelimiĉno prestala potreba iz stava 2. ovog ĉlana imaju zaposlenici koji su u radnom odnosu na neodreĊeno vrijeme, kao i zaposlenici koji nisu ponovo izabrani za direktora, odnosno pomoćnika direktora

škole, a ne miruju im prava i obaveze iz radnog odnosa koje podrazumijevaju prethodno radno mjesto u školi, u okviru svog profila i struĉne spreme u osnovnim i srednjim školama, kao javnim ustanovama Kantona Sarajevo.

Pravilnik kojim se definiraju kriteriji za proglašavanje zaposlenika za ĉijim je radom potpuno ili djelimiĉno prestala potreba, te uvjete preuzimanja zaposlenika iz jedne škole u drugu donosi ministar uz konsultacije sa sindikatom, a program zbrinjavanja viška zaposlenika u osnovnim školama donosi Vlada Kantona Sarajevo na prijedlog Ministarstva, a u skladu sa granskim kolektivnim ugovorom.

Zaposlenici u osnovnoj školi u hitnim, odnosno vanrednim sluĉajevima, mogu biti angažirani na odreĊeni vremenski period, koji shodno Zakonu o radu ne može biti duži od tri mjeseca, pod uvjetom da se upražnjeno radno mjesto ne može popuniti u skladu sa stavom 2.ovog ĉlana.

Školski odbor na prijedlog nastavniĉkog vijeća škole, u roku od šest mjeseci od dana stupanja na snagu ovog zakona, obavezan je donijeti Plan kadrovskih potreba za naredni petogodišnji period.

Plan kadrovskih potreba školski odbor usvaja kontinuirano kao dio Sistema uspostave, osiguranja i upravljanja kvalitetom u osnovnim školama Kantona Sarajevo.

Ministarstvo će u roku od šest mjeseci od dana stupanja na snagu ovog zakona donijeti akt kojim se preciznije ureĊuju jedinstveni parametri za Sistem uspostave, osiguranja i upravljanja kvalitetom u osnovnim školama Kantona Sarajevo.

Ĉlan 76.

Ĉetrdesetsatna radna sedmica nastavnika/nastavnica i struĉnih saradnika/saradnica utvrĊuje se godišnjim programom rada a u skladu sa Standardima.

Nastavnik/nastavnica u okviru ĉetrdesetsatne radne sedmice može imati najviše 25 ĉasova svih vrsta i oblika neposrednog odgojno-obrazovnog rada koji se ostvaruje u školi.

U školama u kojima se odgojno-obrazovni proces odvija u okviru cjelodnevnog boravka, nastavnik/nastavnica u radnoj sedmici može imati najviše 30 ĉasova svih vrsta neposrednog odgojno-obrazovanog rada s uĉenicima/uĉenicama, u skladu s pravilima škole.

Izuzetno, nastavnik/nastavnica može samo u jednom polugodištu, pod uvjetima utvrĊenim pravilima škole, imati do 35 ĉasova sedmiĉno neposrednog odgojno-obrazovnog rada s uĉenicima/uĉenicama.

Ĉlan 77.

Plan korištenja godišnjih odmora i dužina trajanja godišnjih odmora utvrĊuje se općim aktom osnovne škole shodno Zakonu o radu i Kolektivnom ugovoru za djelatnost osnovnog obrazovanja.

Nastavnici i struĉni saradnici, u pravilu, godišnji odmor koriste u toku ljetnog odmora za uĉenike.

Izuzetno, zaposlenici koji ne iskoriste godišnji odmor u toku ljetnog raspusta, mogu koristiti godišnji odmor do 30. juna naredne godine.

Ĉlan 78.

Nastavnik u osnovnoj školi je samostalan u izvoĊenju nastave, izboru oblika i metoda rada, u okvirima utvrĊenim nastavnim planom i programom i drugim relevantnim zakonskim i podzakonskim aktima.

Nastavnik ima obavezu da se priprema za organizaciju i obavljanje neposrednog odgojno-obrazovnog rada, za ĉas, odnosno nastavnu jedinicu, kao i druge oblike odgojno- obrazovnog rada.

Nastavnici, struĉni i drugi saradnici obavezni su da se struĉno usavršavaju i kontinuirano educiraju u toku cijelog radnog vijeka, s ciljem kvalitetnog praćenja, podsticanja i pomaganja u obrazovanju i razvoju uĉenika i obavljanja drugih poslova utvrĊenih relevantnim propisima.

Pravilnik o struĉnom usavršavanju donosi ministar.

Nastavnici i struĉni saradnici osnovne škole mogu se udruživati u struĉne aktive i udruženja na nivou škole i višim nivoima, s ciljem unapreĊenja rada, edukacije i saradnje na domaćem i meĊunarodnom planu.

Ĉlan 79.

Rad zaposlenika se sistematiĉno prati i ocjenjuje na osnovu pravilnika koji, uz konsultacije sa sindikatom, donosi ministar.

Sastavni dio pravilnika iz stava 1. ovog ĉlana su kriteriji za ocjenjivanje zaposlenika, kao i uvjeti za napredovanje i sticanje posebnih zvanja nastavnika, struĉnih i drugih saradnika.

Osnovna škola je obavezna svake školske godine provoditi postupak evaluacije rada rukovodnog i nastavnog osoblja, odnosno uspješnosti realiziranja nastavnih programa.

Evaluacija rada rukovodnog i nastavnog osoblja provodi se u skladu sa pravilnikom koji donosi ministar.

Osnovne škole na osnovu odluke nastavniĉkog vijeća mogu provoditi evaluacionu anketu o radu nastavnog osoblja od strane uĉenika svake školske godine, a s ciljem unapreĊenja kvaliteta obrazovno-odgojnog rada.

Evaluacijom se obavezno ocjenjuju: kvalitet nastave i interaktivnog odnosa uĉenik- nastavno osoblje, korektnost u komunikaciji, odnos nastavnog osoblja prema uĉeniku na nastavi i na provjerama znanja, kao i drugi elementi utvrĊeni pravilnikom iz stava 4. ovog ĉlana.

Evaluacija rada rukovodnog i nastavnog osoblja je dio integralnog procesa uspostave sistema kvaliteta, odnosno samokontrole i unutrašnje ocjene kvaliteta.

Rezultate vrednovanja rada rukovodnog, nastavnog, struĉnog i drugog osoblja osnovna škola je obavezna analizirati i isti ĉine sastavni dio personalnog dosijea svakog zaposlenika osnovne škole.

Ĉlan 80.

Lice koje prvi put zasniva radni odnos na poslovima nastavnika, struĉnog ili drugog saradnika ima status pripravnika.

Škola je dužna, odmah po njegovom stupanju na posao, pripravniku izdati rješenje o pripravniĉkom stažu sa rokom polaganja ispita za samostalan odgojno-obrazovni rad, odnosno, struĉnog ispita i imenovati mentora.

Po završetku pripravniĉkog staža, pripravnik je obavezan polagati ispit za samostalan odgojno-obrazovni rad, odnosno struĉni ispit.

Program osposobljavanja za samostalan odgojno-obrazovni rad, stažiranje, profil i struĉna sprema mentora, sastav komisije, naĉin i troškovi polaganja ispita za samostalan odgojno-obrazovni rad, odnosno struĉnog ispita, obrazac uvjerenja o položenom struĉnom ispitu i voĊenje evidencije reguliraju se pravilnikom koji donosi ministar.

Struĉni ispit polaže se pred struĉnom komisijom koju imenuje ministar.

U skladu sa nastavnim planom i programom u osnovnoj školi mogu se angažirati lica sa radnim iskustvom ili bez radnog iskustva u nastavi koja nemaju završen nastavniĉki fakultet.

Lica iz stava 6. ovog ĉlana koja imaju položenu pedagoško-psihološku i didaktiĉko- metodiĉku grupu predmeta obavezna su položiti struĉni ispit za samostalan odgojno- obrazovni rad.

Lica iz stava 6. ovog ĉlana u ĉijem studiju nije bila zastupljena pedagoško- psihološka i metodiĉko- didaktiĉka grupa predmeta, obavezna su položiti navedenu grupu predmeta i struĉni ispit za samostalan obrazovno- odgojni rad.

Licima iz st. 7. i 8. ovog ĉlana škola je dužna odmah po stupanju na posao izdati rješenje o pripravniĉkom stažu, odnosno rješenje o stažiranju, sa rokom polaganja ispita za samostalan obrazovno- odgojni rad, odnosno, struĉnog ispita i imenovati mentora, a licima iz stava 8. i rješenje o obavezi polaganja pedagoško-psihološke i didaktiĉko-metodiĉke grupe predmeta.

Rok za polaganje ispita grupe predmeta iz stava 8. ovog ĉlana je 12 mjeseci od dana stupanja na rad ovih lica.

Lica iz stava 8. ovog ĉlana odmah nakon što polože pedagoško-psihološku i didaktiĉko- metodiĉku grupu predmeta uz uvjet da su obavili pripravniĉki staž u propisanom trajanju, stiĉu pravo polaganja struĉnog ispita za samostalan odgojno-obrazovni rad.

Rok za polaganje struĉnog ispita za lica iz stava 8. ovog ĉlana je šest mjeseci od dana položenog posljednjeg ispita pedagoško-psihološke i metodiĉko-didaktiĉke grupe predmeta, odnosno šest mjeseci od posljednjeg dana obavljenog pripravniĉkog staža, u protivnom mu prestaje radni odnos u toj školi.

Nastavnicima, struĉnim i drugim saradnicima bez radnog iskustva, u skladu sa Zakonom o radu i kolektivnim ugovorom osnovna škola može omogućiti struĉno osposobljavanje za samostalan odgojno-obrazovni rad, bez zasnivanja radnog odnosa (volonterski rad).

Na volontere iz stava 13. ovog ĉlana, analogno se primjenjuju st. 1. do 5. ovog ĉlana.

Ĉlan 81.

Nastavnik/nastavnica može izgubiti pravo na dalji rad u nastavi ako nastavniĉko vijeće, Ministarstvo ili Prosvjetna inspekcija utvrde da nastavnik/nastavnica ne izvršava svoje obaveze u skladu s nastavnim planom i programom, ovim zakonom, pravilima škole i drugim propisima.

Ĉlan 82.

U sluĉaju prestanka prava nastavnika/nastavnice da obavlja neposredni odgojno-obrazovni rad, škola može takvog nastavnika/nastavnicu rasporediti na druge poslove odnosno radne zadatke koji odgovaraju njegovoj/njenoj struĉnoj spremi.

Nastavniku/nastavnici iz stava 1. ovog ĉlana bezuvjetno prestaje radni odnos ako odbije da obavlja poslove odnosno radne zadatke koji mu se ponude, a koji odgovaraju njegovoj struĉnoj spremi.

Ako nastavnik/nastavnica kome/kojoj je prestalo pravo da izvodi nastavu ne bude rasporeĊen/a na druge poslove odnosno radne zadatke, ostaje u školi dok ne zasnuje radni odnos u drugoj ustanovi ili preduzeću ili dok mu/joj ne prestane radni odnos po drugom osnovu, ali najduže šest mjeseci.

Po isteku roka iz prethodnog stava, nastavniku/nastavnici kome/kojoj je prestalo pravo da izvodi nastavu prestaje radni odnos u školi.

Za vrijeme dok se nalazi u školi, nastavniku/nastavnici pripadaju sva prava iz radnog odnosa.

VII. NADZOR NAD ZAKONITOŠĆU RADA I STRUĈNI NADZOR

Ĉlan 83.

Nadzor nad zakonitošću rada i struĉni nadzor rada javnih ustanova i ustanova iz oblasti osnovnog odgoja i obrazovanja vrši Ministarstvo.

Ĉlan 84.

Inspekcijski nadzor nad radom ustanova u oblasti primjene zakona, podzakonskih propisa i općih akata iz oblasti osnovnog obrazovanja i odgoja, preduzimanja mjera u skladu sa Zakonom i propisima donesenim na osnovu Zakona vrše prosvjetni inspektori u skladu sa Zakonom o prosvjetnoj inspekciji.

„ Inspekcijski nadzor iz stava 1. ovog ĉlana posebno se odnosi na:

- postupanje osnovne škole u pogledu primjene ovog zakona, drugih propisa i akata koje donosi ministar, te općih akata;

- primjenu standarda koje odreĊuje Agencija za predškolsko, osnovno i srednje obrazovanje;

- kontrolu struĉne zastupljenosti nastave odgovarajućim profilom i struĉnom spremom nastavnog kadra, utvrĊenih ovim zakonom i nastavnim planom i programom;

- upotrebu odobrenih nastavnih planova i programa, udžbenika i drugih nastavnih sredstava;

- upis uĉenika u školu;

- izricanje odgojno-disciplinskih mjera prema uĉenicima;

- primjenu zakonskih i drugih odredaba koje se odnose na statusna pitanja uĉenika;

- voĊenje relevantne dokumentacije i evidencije;

- kontrolu javnih isprava, općih i pojedinaĉnih akata škole i drugih akata koja se odnose na rad organa koje kontroliše;

- kontrolu upisa u Registar koji vodi Ministarstvo i upisa u sudski registar;

- pravo i obavezu prosvjetnog inspektora na izricanje mjera i utvrĊivanje rokova za njihovo izvršenje u skladu sa zakonom,

- podnošenje prijave nadležnom organu za uĉinjeno kriviĉno djelo, odnosno zahtjev za pokretanje prekršajnog postupka.

Na rješenje prosvjetnog inspektora može se izjaviti žalba ministru.

Ĉlan 85.

Struĉni nadzor, vrednovanje i struĉna pomoć obuhvata aktivnosti u vezi sa organizacijom i izvoĊenjem nastave, nadzor nad radom nastavnika, struĉnih i drugih saradnika i direktora u osnovnoj školi radi unapreĊivanja obrazovno-odgojnog rada.

Poslove struĉnog nadzora i pomoći obavljaju struĉni savjetnici Prosvjetno-pedagoškog zavoda Ministarstva.

Struĉni nadzor, vrednovanje i struĉna pomoć iz stava 1. ovog ĉlana posebno se odnosi  na:

- instruktivni i savjetodavni rad sa nastavnicima, struĉnim i drugim saradnicima i direktorom u vezi sa obavljanjem dužnosti i pomaganje u provedbi obrazovno- odgojnih aktivnosti (održavanje ogledno- uglednih ĉasova , seminara i sl.);

- pružanje struĉne pomoći u planiranju i organizaciji obrazovnog rada, ocjenjivanju i napredovanju uĉenika, a posebno nadarenih uĉenika;

- praćenje primjene nastavnog plana i programa, odnosno ciljeva i zadataka, sadržaja, obima, oblika i metoda obrazovnog rada i s tim u vezi njihovo usavršavanje, u skladu sa tehnološkim i razvojem novih savremenih oblika i metoda rada;

- prisustvovanje izvoĊenju nastave, ispita i drugih oblika odgojno - obrazovnog rada;

- vrednovanje kvaliteta rada osnovne škole, po jedinstvenim kriterijima;

- uĉestvovanje u pripremi, izvoĊenju i ocjenjivanju novih oblika i metoda rada;

- provjeru uĉeniĉkih postignuća u skladu sa standardima znanja koje propisuje

Agencija za predškolsko, osnovno i srednje obrazovanje;

- praćenje struĉnog usavršavanja nastavnika, struĉnih saradnika u odgojno- obrazovnom procesu (prisustvovanje ogledno-uglednim ĉasovima, seminarima i sl.);

- praćenje i ocjenjivanje rada nastavnika, struĉnih saradnika u odgojno- obrazovnom procesu i direktora osnovne škole;

- predlaganje Ministarstvu i nadležnim organima preduzimanje neophodnih mjera za oklanjanje nepravilnosti, nedostataka te za unapreĊivanje odgojno-obrazovnog i struĉnog rada.

Ĉlan 86.

Struĉni nadzor vrše struĉni savjetnici Prosvjetno- pedagoškog zavoda i izvještaj o svojim nalazima dostavljaju direktoru/direktorici škole, ministru/ministrici, općinskim i gradskim organima u roku od 15 dana od dana izvršenog nadzora.

Bliže propise o struĉnom nadzoru donosi ministar/ministrica.

Ĉlan 87.

Škola je dužna da omogući nesmetano vršenje struĉnog i inspekcijskog nadzora, kao i uvid u odgovarajuću dokumentaciju i evidenciju koja se vodi u školi.

VIII. ORGAN UPRAVLJANJA, RUKOVOĐENJA I KONTROLE POSLOVANJA

Ĉlan 88.

Organ upravljanja u osnovnoj školi je školski odbor. Organ rukovoĊenja je direktor/direktorica škole.

Organ kontrole poslovanja u osnovnoj školi je nadzorni odbor.

Ĉlan 89.

Školski odbor osnovne škole kao javne ustanove broji sedam ĉlanova i to: jedan predstavnik osnivaĉa kojeg predlaže Ministarstvo, jedan predstavnik općine na ĉijem podruĉju se škola nalazi, tri predstavnika roditelja uĉenika i dva predstavnika uposlenika škole.

Izuzetno iz stava 1. ovog ĉlana školski odbor osnovne škole kao javne ustanove koju je osnovala vjerska zajednica odnosno crkva samostalno ili sa drugim pravnim ili fiziĉkim licem broji sedam ĉlanova i to: jedan predstavnik osnivaĉa, jedan predstavnik Ministarstva, tri predstavnika roditelja uĉenika i dva predstavnika zaposlenika škole.

Broj ĉlanova školskog odbora osnovne škole kao ustanove utvrĊuje se aktom o osnivanju osnovne škole, a u njegovom sastavu je obavezan predstavnik kojeg predlaže Ministarstvo.

Predstavnik osnivaĉa kojeg predlaže Ministarstvo iz stava 1. ovog ĉlana:

- mora imati najmanje VII stepen struĉne spreme ili prvi ciklus studija po bolonjskom procesu,

- ne može biti zaposlenik te škole,

- ne može biti roditelj uĉenika koji pohaĊa tu školu,

- ne može biti direktor škole registrirane u Kantonu.

Školski odbor po svom sastavu treba da odražava etniĉki sastav uĉenika i roditelja, školskog osoblja i lokalne zajednice u kojoj škola djeluje.

Predsjednika i ĉlanove školskog odbora osnovne škole kao javne ustanove, na osnovu raspisanog Javnog konkursa, imenuje i razrješava Vlada na naĉin i u postupku propisanim zakonom.

U proceduri koja prethodi postupku imenovanja ĉlanova školskog odbora, kandidat za ĉlana školskog odbora iz reda roditelja uĉenika i iz reda zaposlenika škole obavezan je obezbijediti pisanu podršku strukture koju predstavlja u školskom odboru.

Predsjednika i ĉlanove školskog odbora škole kao ustanove imenuje i razrješava osnivaĉ. U školskom odboru ne može se dozvoliti angažman licu za koje se u zakonom propisanom postupku, a na osnovu relevantne medicinske dokumentacije utvrdi da je: alkoholiĉar, ovisnik o narkoticima, kao i lice koje boluje od duševne bolesti, a što će se preciznije urediti pravilima škole.

U sluĉaju kada je protiv lica koji je ĉlan školskog odbora potvrĊena optužnica za kriviĉna djela za koja se odredbama važećeg Kriviĉnog zakona Bosne i Hercegovine i Kriviĉnog zakona Federacije Bosne i Hercegovine (u daljem tekstu kriviĉni zakon) može izreći kazna zatvora u trajanju od šest mjeseci i više škola je obavezna obavijestiti o tome osnivaĉa radi donošenja odluke o suspenziji tih lica do okonĉanja kriviĉnog postupka.

O licima iz stava 9. ovog ĉlana kojima je izreĉena pravosnažna presuda ili mjera zbog poĉinjenog jednog ili više kriviĉnih djela iz stava 9. ovog ĉlana škola je obavezna obavijestiti osnivaĉa odnosno Ministarstvo radi donošenja odluke o njihovom razrješenju.

Naĉin rada školskog odbora regulira se poslovnikom o radu. Obavljanje dužnosti ĉlana školskog odbora je dobrovoljno i besplatno.

Školski odbor imenuje se na period od 4 godine sa mogućnošću jednog reizbora.

Konkurs za imenovanje ĉlanova školskog odbora raspisuje se najkasnije pet mjeseci prije isteka mandata.

Konstituirajuću sjednicu školskog odbora saziva direktor najkasnije u roku od 15 dana od dana dostavljanja odluke Vlade o imenovanju školskog odbora.

Odluku o standardima i kriterijima za nominiranje/imenovanje predsjednika i ĉlanova školskih i nadzornih odbora osnovnih škola donosi Vlada na prijedlog Ministarstva.

Odluke školskog odbora donose se najmanje dvotrećinskom većinom ukupnog broja ĉlanova školskog odbora.

Ministar, uz konsultacije sa Vijećem roditelja i Sindikatom, donosi pravilnik kojim se preciznije ureĊuju pojedina pitanja funkcionisanja i rada školskih odbora, s ciljem potpune primjene Okvirnog Zakona o osnovnom i srednjem obrazovanju u Bosni i Hercegovini ("Službeni glasnik BiH", br. 18/03).

Ĉlan 90.

Školski odbor osigurava djelotvorno i efikasno korištenje svih resursa škole.

Nadležnosti u donošenju akata škole su:

- donošenje pravila škole;

- donošenje godišnjeg programa rada škole za tekuću godinu i izvještaja o realizaciji godišnjeg programa rada za prethodnu godinu;

- donošenje finansijskog plana i usvajanje godišnjeg obraĉuna;

- donošenje općeg akta o unutrašnjoj organizaciji i sistematizaciji radnih mjesta, i drugih općih akata u skladu sa relevantnim propisima;

- donošenje svog programa rada i izvještaja o svom radu koji podnosi osnivaĉu.

Školski odbor je nadležan za rješavanje u prvom stepenu o:

- imenovanju i razrješenju direktora kao i zakljuĉivanju ugovora o radu i prestanku rada direktora osnovne škole;

- imenovanju komisije za utvrĊivanje prijedloga za izbor zaposlenika škole i drugih komisija za poslove iz svoje nadležnosti;

- korištenju sredstava preko iznosa odreĊenog relevantnim propisima;

- žalbama i prigovorima zaposlenika na rješenje o ocjeni rada i drugim pravima, obavezama i odgovornostima iz radnog odnosa;

- žalbi uĉenika, odnosno roditelja ili staratelja uĉenika na odluku o izricanju odgojno

- disciplinske mjere iz ĉlana 65. ovog zakona;

- žalbama i prigovorima koji se odnose na rad direktora osnovne škole.

Školski odbor je nadležan za odluĉivanje u drugom stepenu po žalbama i prigovorima na odluke direktora škole na koje je dopuštena žalba ili prigovor, posebno po žalbama i prigovorima koji se odnose na rad nastavnika, struĉnih i drugih saradnika.

Školski odbor, osim nadležnosti propisanih st. 2., 3. i 4. ovog ĉlana, obavlja i slijedeće:

- usmjerava, kontrolira i ocjenjuje rad direktora;

- razmatra prijedloge odluka, preporuke i prijedloge koje se upute školskom odboru i preduzima odgovarajuće mjere,

- rješava sva pitanja odnosa s osnivaĉem,

- vrši i druge poslove u skladu sa relevantnim propisima i pravilima osnovne škole.

Ĉlan 91.

Za direktora osnovne škole može biti imenovano lice koje, osim općih uvjeta, u pogledu struĉne spreme ispunjava uvjete za nastavnika ili pedagoga škole u koju konkuriše i ima najmanje 8 godina radnog iskustva i od toga najmanje 5 godina na poslovima u nastavi ili na pedagoško-psihološkim poslovima, te ima najmanje VII stepen struĉne spreme, odnosno završen najmanje II ciklus bolonjskog visokoobrazovnog procesa, i ima najmanje zvanje mentora, kao i druge uslove propisane aktom iz stava 11. ovog ĉlana.

Direktora osnovne škole kao javne ustanove, ĉiji je osnivaĉ Kanton imenuje školski odbor, na osnovu javnog konkursa.

Vlada Kantona daje saglasnost za kandidata/kandidate koje predloži školski odbor, a koji ispunjavaju uslove konkursa i kriterije iz pravilnika koji donosi ministar.

Ukoliko Vlada u roku od 60 dana od dana dostavljanja zahtjeva za davanje saglasnosti ne odluĉi o podnesenom zahtjevu, smatrat će se da je data suglasnost za predloženog/e kandidata/kandidate.

U proceduri koja prethodi postupku imenovanja direktora škole, ĉlan školskog odbora je obavezan obezbijediti i podržati obrazložen prijedlog strukture koju predstavlja u školskom odboru, a koja se odnosi na kandidata za direktora kojeg ta struktura podržava, na osnovu rezultata dobivenih nakon procedure koja omogućava neposredno i tajno izjašnjavanje svih zainteresovanih roditelja, staratelja i zaposlenika, a što će se detaljno propisati Pravilnikom koji donosi ministar uz konsultacije sa Vijećem roditelja i Sindikatom.

Direktora osnovne škole kao javne ustanove ĉiji osnivaĉ nije Kanton imenuje školski odbor na osnovu javnog konkursa i uz saglasnost osnivaĉa.

Direktor osnovne škole se imenuje na period od ĉetiri godine sa mogućnošću ponovnog izbora uz ograniĉenje od najviše dva uzastopna mandata u istoj školi.

Na prava i obaveze uposlenika koji su imenovani za direktora škole primjenjuju se odgovarajuće odredbe zakona i kolektivnog ugovora za djelatnost osnovnog obrazovanja, kojima se ureĊuju prava i obaveze iz radnog odnosa, a koje nisu utvrĊene ovim zakonom.

Školski odbor je obavezan razriješiti dužnosti direktora i prije isteka mandata zbog dokazanog kršenja zakona ili profesionalne nekompetentnosti i u sluĉajevima iz ĉl. 92a., 92b. i 92c. ovog zakona, te u skladu sa Zakonom o ustanovama.

Ukoliko direktor osnovne škole nije imenovan, odnosno ukoliko je razriješen prije isteka mandata, školski odbor će odmah iz reda nastavnika ili struĉnih saradnika škole imenovati vršioca dužnosti direktora na period koji ne može biti duži od šest mjeseci od dana imenovanja i raspisati javni konkurs za izbor i imenovanje direktora.

Vršilac dužnosti direktora mora ispunjavati sve uvjete propisane u stavu 1. ovog ĉlana i ima sva prava i obaveze direktora škole.

Za direktora i vršioca dužnosti direktora ne može se imenovati:

- lice za koje se u zakonom propisanom postupku, a na osnovu relevantne medicinske dokumentacije utvrdi da je alkoholiĉar, odnosno ovisnik o narkoticima, a što će se preciznije urediti pravilima škole,

- lice koje boluje od duševne bolesti, a što će se preciznije urediti pravilima škole,

- lice protiv kojeg je potvrĊena optužnica ili izreĉena pravosnažna presuda ili mjera za jedno ili više kriviĉnih djela za koja se odredbama važećeg Kriviĉnog zakona Federacije Bosne i Hercegovine i Bosne i Hercegovine može izreći kazna zatvora u trajanju od tri mjeseca i više.

Pravilima škole preciznije se ureĊuju pitanja imenovanja i razrješenja direktora škola.

Uvjeti i postupak sticanja odgovarajućeg certifikata/licence iz stava 1. ovog ĉlana preciznije se ureĊuju programom koji će donijeti ministar u roku od tri mjeseca od dana stupanja na snagu ovog zakona.

Lica koja podnesu prijavu na Javni konkurs za izbor i imenovanje direktora škole do usvajanja programa iz stava 12. ovog ĉlana i izdavanja certifikata/licence nisu obavezna ispunjavati taj uvjet.

Ĉlan 92.

Direktor osnovne škole je odgovoran za zakonitost rada i struĉni rad škole.

Direktor osnovne škole, osim poslova i zadataka utvrĊenih ovim zakonom, obavlja i slijedeće poslove:

- priprema nacrt godišnjeg programa obrazovno-odgojnog rada osnovne škole nakon ĉijeg donošenja je odgovoran za njegovo provoĊenje,

- predlaže finansijski plan škole,

- u skladu sa pravilnikom iz ĉlana 75. ovog zakona vrši izbor i postavljenje zaposlenika i sa njima zakljuĉuje ugovor o radu,

- donosi rješenja o prestanku ugovora o radu,

- utvrĊuje raspored nastavnika i drugih zaposlenika škole na odreĊene poslove, u skladu sa općim aktom o organizaciji i sistematizaciji radnih mjesta u školi,

- utvrĊuje raspored radnog vremena nastavnika i struĉnih saradnika,

- predlaže raspored ĉasova nastavniĉkom vijeću,

- drži ogledno – ugledni ĉas jedanput u školskoj godini,

- drži ogledni ili ugledni ĉas jedanput u toku dvije nastavne godine,

- podnosi izvještaj o uspjehu i postignutim rezultatima obrazovno-odgojnog rada školskom odboru, osnivaĉu, Prosvjetno-pedagoškom zavodu, ministru i nadležnom općinskom organu na kraju prvog polugodišta i na kraju školske godine,

- rješava po žalbama i prigovorima na rad nastavnika, struĉnih i drugih saradnika,

- odgovoran je za izvršenje naloga Ministarstva, prosvjetnog inspektora i struĉnog savjetnika u sluĉaju nedoliĉnog ponašanja nastavnika, odnosno struĉnih saradnika i njihovog negativnog uticaja na uĉenike i druge nastavnike,

- izvršava odluke školskog odbora i nastavniĉkog vijeća,

- podnosi finansijski izvještaj školskom odboru i osnivaĉu,

- vrši i druge poslove utvrĊene relevantnim propisima i pravilima osnovne škole.“

Ĉlan 92a.

Dužnost direktora prestaje:

- istekom mandata,

- na liĉni zahtjev,

- razrješenjem,

- sticanjem uvjeta za prestanak radnog odnosa zbog odlaska u penziju i

- drugim sluĉajevima utvrĊenim zakonom, provedbenim aktima i pravilima osnovne škole.

Odluku o prestanku dužnosti direktora donosi školski odbor.

Ĉlan 92b.

Školski odbor je obavezan razriješiti direktora prije isteka mandata ako:

- se utvrdi da ne izvršava obaveze iz ovog zakona,

- se utvrdi u zakonom propisanom postupku, a na osnovu relevantne medicinske dokumentacije da je alkoholiĉar, odnosno ovisnik o narkoticima, a što će se preciznije urediti pravilima škole,

- se utvrdi da, u zakonom propisanom postupku, a na osnovu relevantne medicinske dokumenatcije, boluje od zarazne ili duševne bolesti, a što će se preciznije urediti pravilima škole,

- je izreĉena pravosnažna presuda ili mjera zbog poĉinjenog jednog ili više kriviĉnih djela za koja se odredbama važećeg kriviĉnog zakona može izreći kazna zatvora u trajanju od tri mjeseca i više,

- se utvrdi da je škola odnosno direktor odgovoran za teži prekršaj iz ovog zakona ili privredni prestup,

- se utvrdi da škola ne ostvaruje utvrĊeni nastavni plan i program ili ga ostvaruje sa utvrĊenim, odnosno neotklonjenim nedostacima i nepravilnostima,

- direktor ne postupi po nalogu odnosno mjeri suda, Ministarstva ili inspektora za otklanjanje utvrĊenih nepravilnosti odnosno nedostataka ili ako direktor postupi suprotno aktima suda, Ministarstva ili nadležne inspekcije.

- nadležni organ utvrdi da nesavjesno i nestruĉno obavlja poslove direktora,

- predlaganjem nezakonitih odluka, ili radom suprotno poslovniku, onemogućuje rad školskog odbora i zaposlenih,

- dostavi Ministarstvu netaĉne podatke o broju odjeljenja, uĉenika, ĉasova i radnika,

- fiziĉki kažnjava, omalovažava i vrijeĊa liĉnost uĉenika, zaposlenika i roditelja, ili neprimjerenim ponašanjem narušava ugled škole, ugled prosvjetnog radnika i društva u cjelini, a što se preciznije ureĊuje kućnim redom sa etiĉkim kodeksom.

- se u toku mandata utvrdi da ne ispunjava uvjete ili se utvrdi da je predao dokumente ili izjave tokom postupka prijave na konkurs, za koje se kasnije utvrdi da nisu vjerodostojni

- i drugim sluĉajevima u skladu sa zakonom.

Ĉlan 92c.

U sluĉaju kada je protiv direktora potvrĊena optužnica za kriviĉna djela za koja se odredbama važećeg kriviĉnog zakona može izreći kazna zatvora u trajanju od tri mjeseca i više, osnovna škola je obavezna obavijestiti osnivaĉa radi donošenja odluke o suspenziji do okonĉanja kriviĉnog postupka.

U sluĉaju kršenja zakona, profesionalne nekompetentnosti ili nemarnosti, školski odbor je obavezan po hitnom postupku suspendovati direktora škole, do konaĉnog rješenja u skladu sa zakonom. Suspendovani direktor ostvaruje prava u skladu sa Kolektivnim ugovorom za djelatnost osnovnog obrazovanja i u skladu sa ovim zakonom.

Za vrijeme suspenzije školski odbor će imenovati vršioca dužnosti direktora iz reda nastavnika ili struĉnih saradnika škole, koji ispunjava uvjete iz ovog zakona.

Ĉlan 93.

Škola, u skladu sa Pedagoškim standardima i normativima, može imati pomoćnika direktora/direktorice ili voditelja/ voditeljicu dijela nastavnog procesa, a u skladu sa Zakonom o ustanovama.

Pomoćnika direktora/direktorice, odnosno voditelja/ voditeljicu dijela nastavnog procesa imenuje školski odbor na prijedlog direktora, nakon provedene procedure koja prvo podrazumijeva interno oglašavanje u školi, a ukoliko se ne izvrši izbor iz reda nastanika/nastavnica i struĉnih saradnika/saradnica zaposlenih u školi, škola objavljuje javni konkurs.

Pomoćnik direktora/direktorice, odnosno voditelja/ voditeljicu dijela nastavnog procesa se imenuje na period od ĉetiri godine i može biti ponovo imenovan.

Ĉlan 94.

Nadzorni odbor obavlja kontrolu poslovanja osnovne škole.

Nadzorni odbor osnovne škole kao javne ustanove broji tri ĉlana i to: jedan predstavnik kojeg predlaže Ministarstvo, jedan predstavnik kojeg predlaže općinski naĉelnik općine na ĉijem podruĉju se škola nalazi, jedan predstavnik kojeg predlažu zaposlenici škole.

Izuzetno iz stava 2. ovog ĉlana nadzorni odbor osnovne škole kao javne ustanove koju je osnovala vjerska zajednica odnosno crkva samostalno ili sa drugim pravnim ili fiziĉkim licem broji tri ĉlana i to: jedan predstavnik osnivaĉa, jedan predstavnik kojeg predlaže Ministarstvo i jedan predstavnik kojeg predlažu zaposlenici škole.

Broj ĉlanova nadzornog odbora osnovne škole kao ustanove utvrĊuje se aktom o osnivanju osnovne škole.

Predsjednika i ĉlanove nadzornog odbora osnovne škole kao javne ustanove, na osnovu raspisanog Javnog konkursa, imenuje i razrješava Vlada na naĉin i u postupku propisanim zakonom.

Predsjednika i ĉlanove nadzornog odbora škole kao ustanove imenuje i razrješava osnivaĉ.

Na rad nadzornog odbora analogno se primjenjuju odredbe ĉlana 89. ovog zakona.

Ĉlan 95.

Nadzorni odbor škole obavlja slijedeće poslove:

- kontrolira donošenje i realizaciju finansijskog plana i godišnjeg obraĉuna,

- kontrolira izvršavanje obaveza iz ugovora o zakupu (ukoliko škola stiĉe prihode na osnovu zakupa),

- kontrolira priliv finansijskih sredstava na osnovu donacija pravnih i fiziĉkih lica, održavanja kurseva instruktivne nastave i prodaje proizvoda, intelektualnih i drugih usluga,

- informira se o prihodima koje osnovna škola stiĉe iz legata, poklona i zavještanja.

IX. STRUĈNI ORGANI

Ĉlan 96.

U osnovnoj školi obrazuju se struĉni organi:

- nastavniĉko vijeće, koje saĉinjavaju svi nastavnici/nastavnice i   struĉni saradnici/saradnice škole,

- odjeljensko vijeće, koje ĉine nastavnici/nastavnice koji izvode nastavu u tom odjeljenju,

- struĉni aktiv nastavnika/nastavnica odreĊenih nastavnih oblasti.

Ĉlan 97.

Nastavniĉkim vijećem rukovodi direktor/direktorica škole. Nastavniĉko vijeće obavlja slijedeće poslove:

- utvrĊuje prijedlog godišnjeg programa rada škole,

- donosi odluke o organizaciji odgojno-obrazovnog rada,

- prati ostvarivanje nastavnog plana i programa i preduzima mjere za njegovo izvršavanje i o tome podnosi izvještaj školskom odboru,

- razmatra realizaciju nastavnog plana i programa s posebnim osvrtom na postignuća uĉenika/uĉenica kao i na kontinuitet ocjenjivanja uĉenika/uĉenica,

- utvrĊuje prijedlog programa struĉnog usavršavanja nastavnika/nastavnica i struĉnih saradnika/saradnica, program rada struĉnih organa i komisija i razmatra realizaciju istih,

- vrši izbor oblika nastave i saglasno tome vrši raspored uĉenika/uĉenica i podjelu predmeta za nastavnike/ nastavnice, odnosno vrši raspored rada u radnoj sedmici,

- vrši izbor razrednika/razrednica,

- analizira uspjeh uĉenika/ uĉenica i rad odjeljenskih vijeća,

- odreĊuje rukovodioce odjeljenskih vijeća,

- analizira rad nastavnika/nastavnica i struĉnih saradnika/ saradnica,

- imenuje komisije za polaganje ispita,

- razmatra izvještaj o polaganju ispita,

- razmatra izvještaj o izvršenom struĉnom nadzoru,

- odobrava uĉeniku/uĉenici škole završavanje dva razreda u toku jedne školske godine,

- stara se o profesionalnom usmjeravanju uĉenika/uĉenica,

- razmatra odgojno-disciplinske mjere i donosi odgovara- juće odluke,

- preporuĉuje nabavku struĉnih ĉasopisa i druge struĉne literature,

- vrši i druge poslove utvrĊene pravilima škole.

Ĉlan 98.

Odjeljenskim vijećem rukovodi razrednik/razrednica. Odjeljensko vijeće obavlja slijedeće poslove:

- analizira uspjeh uĉenika/uĉenica i rad nastavnika u odjeljenju,

- prati razvoj uĉenika/uĉenica i na osnovu toga predlaže izbor programa primjerenih sposobnostima uĉenika/ uĉenica,

- odluĉuje o programima za nadarene uĉenike/uĉenice, za uĉenike/uĉenice koji zaostaju u napredovanju i o oblicima nastave koji će se primjenjivati u odjeljenjima u cjelini ili za pojedine grupe uĉenika/uĉenica ili uĉenika/uĉenicu pojedinaĉno,

- usklaĊuje rad nastavnika/nastavnica u odgojno-obra- zovnom procesu,

- utvrĊuje zakljuĉne ocjene uĉenika/uĉenica,

- izriĉe i drugim organima predlaže  odgojno-disciplinske mjere prema uĉenicima/uĉenicama,

- analizira rad nastavnika/nastavnica i struĉnih saradnika/ saradnica i predlaže mjere za unapreĊivanje odgojno- obrazovnog rada u odjeljenju,

- obavlja i druge poslove utvrĊene pravilima škole.

Ĉlan 99.

U osnovnoj školi obrazuju se struĉni aktivi, ĉiji su ĉlanovi nastavnici/nastavnice odreĊenih nastavnih oblasti.

Struĉnim aktivom rukovodi predsjednik/predsjednica struĉnog aktiva. Struĉni aktiv obavlja slijedeće poslove:

- prati realizaciju nastavnog plana i programa i predlaže mjere za njegovo unapreĊenje,

- predlaže izmjene nastavnog plana i programa u skladu s tehnološkim razvojem i dostignućima u toj oblasti,

- daje prijedlog direktoru/direktorici u vezi s podjelom predmeta na nastavnike/nastavnice,

- uĉestvuje u izradi i izboru programa struĉnog usavrša- vanja nastavnika/nastavnica,

- aktivno uĉestvuje u radu asocijacije struĉnih aktiva osnovnih škola iz iste nastavne oblasti.

Naĉin rada struĉnih organa regulira se poslovnikom o radu struĉnih organa škole.

Ĉlan 99.a

Osnovna škola ima sekretara škole, koji obavlja upravne, administrativne, normativno- pravne i druge pravne i organizacijske poslove, a ĉiji su profil i struĉna sprema propisani Pedagoškim standardima i normativima.

Sekretar škole je obavezan polagati struĉni ispit.

Bliži propis o struĉnom ispitu iz stava 2. ovog ĉlana donosi ministar.

X. ORGANIZIRANJE RODITELJA I UĈENIKA/UĈENICA

Ĉlan 100.

Škola ima vijeće roditelja koje se bira za tekuću školsku godinu, a ĉine ga po jedan roditelj uĉenika/uĉenica iz svakog odjeljenja.

Vijeće roditelja bira predsjednika/predsjednicu većinom glasova vijeća roditelja, a prvu sjednicu saziva direktor/direktorica škole.

Opće aktivnosti vijeća roditelja su:

- promoviranje interesa zajednice u kojoj se škola nalazi i interesa škole u toj zajednici,

- prezentiranje stavova roditelja uĉenika/uĉenica školskom odboru ili bilo kojoj drugoj zainteresiranoj strani,

- podržavanje aktivnog uĉešća roditelja i zajednice u radu škole,

- obavještavanje školskog odbora i bilo koje druge zainteresirane strane o stavovima vijeća kad god to smatra neophodnim ili po zahtjevu školskog odbora ili druge zainteresirane strane,

- predlaganje predstavnika roditelja za ĉlana školskog odbora,

- uĉešće u pripremi i realizaciji odgovarajućih projekata koji podržavaju i promoviraju odgojno-obrazovni rad u školi,

- razvijanje komunikacije i odnosa izmeĊu uĉenika/ uĉenica, nastavnika /nastavnica, roditelja i zajednice,

- poboljšanje uvjeta rada škole,

- druge aktivnosti koje su od općeg interesa za školu.

Ĉlan 101.

Uĉenici/uĉenice u školi formiraju udruženja uĉenika/uĉenica pojedinaĉnih razreda, kao i vijeće uĉenika/uĉenica kao udruženje svih uĉenika/uĉenica škole. Funkcija vijeća uĉenika/uĉenica je:

- promoviranje interesa škole u zajednici na ĉijem podruĉju se nalazi škola,

- prezentiranje stavova uĉenika/uĉenica školskom odboru,

- podsticanje angažiranosti uĉenika/uĉenica u radu škole,

- informiranje školskog odbora o svojim stavovima, kada ocijeni da je to potrebno ili po zahtjevu školskog odbora, o svakom pitanju koje se odnosi na rad i upravljanje školom.

Školski odbor uĉenicima/uĉenicama pruža svu potrebnu pomoć pri formiranju vijeća uĉenika/uĉenica.

Detaljni propisi o funkcioniranju vijeća uĉenika/uĉenica kao i druga prava i obaveze uĉenika/uĉenica u radu odreĊuju se pravilima škole.

Od predstavnika uĉenika/uĉenica, roditelja uĉenika/uĉenica, nastavnika/nastavnica i drugih zainteresiranih faktora nastavnog rada formira se tijelo koje će koordinirati odreĊene aktivnosti znaĉajne za rad škole.

XI. SINDIKAT ŠKOLE

Ĉlan 102.

U školi se omogućava djelovanje sindikata škole.

Odnosi izmeĊu sindikata škole i poslodavca, direktora škole, reguliraju se Kolektivnim ugovorom i pravilima škole.

XII. POTREBE I INTERESI KANTONA U OSNOVNOM ODGOJU I OBRAZOVANJU

Ĉlan 103.

Potrebe i interesi Kantona u osnovnom odgoju i obrazovanju u smislu ovog zakona su:

- osnovni odgoj i obrazovanje školskih obveznika u redovnim osnovnim školama,

- osnovni odgoj i obrazovanje školskih obveznika u specijalnim osnovnim školama,

- struĉni tretman, osposobljavanje i radna okupacija umjereno i teže mentalno retardirane djece i omladine,

- dodatno obrazovanje nadarenih uĉenika/uĉenica u redovnim osnovnim školama, osnovnim muziĉkim i baletskim školama, odnosno odjeljenjima tih škola u redovnim osnovnim školama,

- struĉno usavršavanje nastavnika/nastavnica,

- izdavanje udžbenika, priruĉnika i druge struĉne literature za potrebe osnovne škole,

- dopunsko obrazovanje lica starijih od šesnaest godina.

Ĉlan 104.

Rad osnovnih škola kao javnih ustanova finansira se iz budžeta Kantona, na osnovu kriterija za finansiranje koje, na prijedlog ministra/ministrice, donosi Vlada Kantona.

Osnivaĉ škole osigurava sredstva potrebna za ustanovljenje škole, njen rad u skladu sa Standardima, a naroĉito osigurava finansiranje slijedećeg:

- plaće nastavnika/nastavnica, struĉnih saradnika/sarad- nica i drugih zaposlenih,

- struĉno usavršavanje i obuka nastavnika/nastavnica, struĉnih saradnika /saradnica i drugih zaposlenih,

- obrazovanje djece sa posebnim potrebama,

- školska takmiĉenja,

- rad eksperimentalnih škola,

- nabavku nastavnih sredstava i uĉila,

- održavanje objekta škole,

- aktivnosti znaĉajne za rad škole.

Ĉlan 105.

Osnovna škola može stjecati prihod:

- donacijom općina,

- donacijom pravnih i fiziĉkih lica,

- iz legata, poklona i zavještanja,

- prodajom proizvoda, intelektualnih i drugih usluga,

- održavanjem kurseva i instruktivne nastave,

- od ugovorene školarine u osnovnim školama kojima Kanton nije osnivaĉ,

- iz zakupnina,

- iz drugih izvora koji neće dovoditi u pitanje etiku i humana naĉela škole kao odgojno- obrazovne ustanove.

Novac ili sredstva steĉena na naĉin pomenut u prethodnom stavu ovog ĉlana zasebno se evidentiraju i koriste u skladu sa pravilnikom koji donosi Vlada Kantona Sarajevo, na prijedlog resornog ministra/ministrice.

XIII. SAMOUPRAVNI DJELOKRUG OPĆINA NA PODRUĈJU KANTONA U OBLASTI OSNOVNOG ODGOJA I OBRAZOVANJA

Ĉlan 106.

Općinsko vijeće samostalno i sa drugim općinskim vijećima, pravnim i fiziĉkim licima iskazuje interes za osnivanje ili za prestanak rada redovne škole, specijalne i paralelne osnovne škole.

Na prijedlog općinskog vijeća, osnivaĉ može da donese odluku da jedna ili više škola organizira osnovno obrazovanje odraslih, osnovno obrazovanje lakše i umjereno mentalno retardiranih uĉenika/uĉenica.

Ĉlan 107.

Nadležni organ općine prati rad osnovnih škola, analizira uspjeh u uĉenju i vladanju uĉenika/uĉenica i predlaže osnivaĉu mjere za unapreĊenje odgojno-obrazovnog rada u osnovnim

školama na osnovu:

- praćenja i podsticanja realizacije godišnjih programa rada,

- razmatranja izvještaja osnovnih škola o radu i uvjetima rada,

- razmatranja izvještaja Prosvjetno-pedagoškog zavoda o radu i uvjetima rada u

školama na podruĉju općine,

- razmatranja izvještaja Prosvjetno-pedagoškog zavoda o testiranju znanja uĉenika/uĉenica, rezultatima takmiĉenja i smotri i nastupa uĉenika/uĉenica škola. Nadležni organ općine:

- ostvaruje saradnju s direktorima/direktoricama škola na podruĉju općine,

- ostvaruje saradnju s roditeljima uĉenika/uĉenica škola na podruĉju općine,

- koordinira saradnju meĊu školama na svom podruĉju,

- sumira i izraĊuje izvještaje o radu i uvjetima rada škola,

- predlaže i utvrĊuje mjere za unapreĊenje odgojno- obrazovnog rada u školama na podruĉju općine i stara se o njihovoj realizaciji,

- radi na poboljšanju prostornih i materijalnih uvjeta škola na svom podruĉju,

- vodi evidenciju djece dorasle za upis u školu i spiskove te djece dostavlja školama na svom podruĉju,

- općinsko vijeće utvrĊuje školsko podruĉje uz saglasnost ministra/ministrice,

- u saradnji s Ministarstvom organizira takmiĉenja i smotre uĉenika/uĉenica u oblasti nastave i vannastavnih aktivnosti na općinskom nivou,

- organizira javne i kulturne manifestacije škola, posebno iz domena sporta, obrazovanja za demokratiju, ljudskih prava i prava djeteta.

Ĉlan 108.

Odluke iz samoupravnog djelokruga općina iz ĉl. 106. i 107. ovog zakona donose općinska vijeća.

XIV. SAMOUPRAVNI DJELOKRUG GRADA NA PODRUĈJU KANTONA U OBLASTI OSNOVNOG ODGOJA I OBRAZOVANJA

Ĉlan 109.

Grad u saradnji s gradskim općinama:

- radi na poboljšanju prostornih i materijalnih uslova škola na podruĉju Grada,

- pomaže u organizaciji i realizaciji javne i kulturne funkcije škola na podruĉju Grada, posebno iz domena sporta, obrazovanja za demokratiju, ljudskih prava i prava djeteta.

Ĉlan 110.

Odluke iz samoupravnog djelokruga Grada iz ĉlana 109. ovog zakona donosi Gradsko vijeće.

XV. KAZNENE ODREDBE

Ĉlan 111.

Novĉanom kaznom od 1.000 do 4.000 KM kaznit će se za prekršaj škola ako:

- otpoĉne s radom prije nego što je upisana u Registar osnovnih škola (ĉlan 14. ovog zakona),

- izda svjedodžbu ili drugu javnu ispravu o završenom obrazovanju prije nego što je upisana u Registar osnovnih škola (ĉlan 16. ovog zakona),

- izvodi nastavu po nastavnom planu i programu koji nije donio nadležni organ (ĉl. 25., 26. i 30. ovog zakona),

- bez odluke ministra/ministrice prekine nastavu (ĉlan 35. ovog zakona),

- se u školi upotrebljavaju udžbenici i nastavna sredstva koja nije odobrio nadležni

organ (ĉlan 42. ovog zakona)

- ne upiše školske obveznike sa svog školskog podruĉja (ĉlan 45. ovog zakona),

- izvještaj o upisu ne dostavi nadležnim organima (osnivaĉu, ministru/ministrici i nadležnom organu općine) u propisanom roku (ĉlan 48. ovog zakona),

- najkasnije do kraja tekuće školske godine ne uputi na komisiju za ocjenjivanje sposobnosti djece sa smetnjama u razvoju uĉenika/uĉenicu kod kojeg/koje nastupe promjene koje zahtijevaju prelaz iz specijalne u redovnu ili iz redovne u specijalnu osnovnu školu (ĉlan 49. ovog zakona),

- ne upiše uĉenika/uĉenicu koji/koja je doselio/la na njeno školsko podruĉje ili ako ga upiše bez prevodnice, koju popunjava osnovna škola iz koje je došao (ĉlan 51. ovog zakona),

- obavi ispite suprotno bližim propisima iz ĉl. 6., 52. i 57. ovog zakona.

Za prekršaje iz prethodnog stava ovog zakona kaznit će se i odgovorno lice u školi novĉanom

kaznom od 400 do 1.500 KM.

Ĉlan 112.

Novĉanom kaznom od 500 do 2.000 KM kaznit će se za prekršaj škola ako:

- uĉenici/uĉenice imaju veći broj ĉasova nastave od zakonom predviĊenog broja (ĉlan 34.ovog zakona),

- ne produži nastavu kada nisu realizirani godišnji fond nastavnih ĉasova i programski sadržaji (ĉlan 36. ovog zakona),

- ne donese godišnji program rada za tekuću školsku godinu i ne dostavi ga nadležnim organima do zakonom utvrĊenog roka (ĉlan 37. ovog zakona),

- ne vrši ocjenjivanje u skladu sa ĉl. 54., 55. i 56. ovog zakona,

- uputi uĉenika/uĉenicu da ponovi razred a da o prigovoru roditelja ili staratelja uĉenika/uĉenice nije odluĉilo nastavniĉko vijeće (ĉlan 58. ovog zakona),

- ne vodi propisanu dokumentaciju i evidenciju i uredno i blagovremeno ne upisuje sve propisane podatke (ĉlan 63. ovog zakona),

- ne organizira ljekarski pregled zaposlenika/zaposlenica (ĉlan 73. ovog zakona),

- jedanput u dvije godine ne izvrši ocjenjivanje rada nastav- nika/nastavnica (ĉl. 78. I 79. ovog zakona),

- onemogući nesmetano i potpuno obavljanje nadzora (ĉl. 83.- 87. ovog zakona),

- ne podnese izvještaj o uspjehu u uĉenju i vladanju uĉenika/uĉenica (ĉlan 92. ovog zakona).

Za prekršaje iz prethodnog stava kaznit će se odgovorno lice u školi novĉanom kaznom od 400 do 1.000 KM.

Ĉlan 113.

Novĉanom kaznom od 500 KM kaznit će se za prekršaj roditelj odnosno staratelj djeteta ako ne

upiše dijete u školu, odnosno ako dijete redovno ne pohaĊa nastavu (ĉlan 44. ovog zakona).

Ukoliko ni poslije izvršene kazne roditelj ili staratelj ne upiše dijete u školu, odnosno ako dijete

redovno ne pohaĊa nastavu, kazne se ponavljaju.

Ĉlan 114.

Novĉane kazne izreĉene za prekršaj iz ĉl. 111., 112. i 113. ovog zakona izriĉu se i plaćaju u valuti Bosne i Hercegovine, utvrĊenoj Zakonom o valuti, po srednjem kursu koji utvrĊuje Centralna banka Bosne i Hercegovine.

XVI. PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE

Ĉlan 115.

Vlada će na prijedlog ministra/ministrice, u roku od 3 mjeseca, donijeti:

- Pedagoške standarde i normative za osnovnu školu (ĉlan 11. ovog zakona).

- Kriterije za finansiranje osnovnih škola (ĉlan 104. ovog zakona),

- Pravilnik o korištenju sredstava (ĉlan 105. ovog zakona),

- Propise o imenovanju školskog i nadzornog odbora (ĉl. 89. i 94. ovog zakona).

Vlada Kantona će na prijedlog ministra/ministrice u roku od 6 mjeseci od donošenja posljednjeg relevantnog akta, donijeti program zbrinjavanja viška uposlenika/uposlenica (ĉlan 75.ovog zakona).

Ĉlan 116.

Ministarstvo odnosno ministar/ministrica će u roku od 3 mjeseca od stupanja na snagu ovog

zakona donijeti bliže propise o:

- organiziranju, finansiranju i naĉinu polaganja ispita za stjecanje osnovnog obrazovanja, kao i drugih ispita (ĉl. 6. i 75. ovog zakona),

- osnivanju i radu osnovnih škola koje imaju manji broj odjeljenja od broja predviĊenih Zakonom (ĉlan 12. ovog zakona),

- osiguranju ispunjenja osnovnih uvjeta za privatne škole (ĉlan 13. ovog zakona),

- postupku utvrĊivanja uvjeta za upis u Registar i o sadržaju i naĉinu voĊenja Registra osnovnih škola (ĉlan 14. ovog zakona),

- osnivanju i radu eksperimentalnih osnovnih škola i proglašavanju postojećih osnovnih škola eksperimen- talnim (ĉlan 40. ovog zakona),

- praćenju, vrednovanju i ocjenjivanju uĉenika/uĉenica (ĉlan 54. ovog zakona),

- posebnim priznanjima za uĉenike (ĉlan 62. ovog zakona),

- naĉinu voĊenja dokumentacije i evidencije (ĉlan 63. ovog zakona),

- ocjenjivanju i napredovanju nastavnika/nastavnica i struĉnih saradnika/saradnica i stjecanju zvanja (ĉlan 79. ovog zakona),

- polaganju struĉnog ispita (ĉlan 80. ovog zakona),

- struĉnom nadzoru (ĉlan 86. ovog zakona).

Ĉlan 117.

Škole su dužne da usklade svoju organizaciju, djelatnost i pravila sa odredbama ovog zakona u roku od 3 mjeseca od dana stupanja na snagu ovog zakona.

Ĉlan 118.

Školske 2004/2005. godine škole će upisati u osmogodišnju školu djecu koja do 01.03.2004. godine navršavaju 6 godina, a u devetogodišnju školu djecu koja do 01.03.2004. godine navršavaju 5 i po godina života.

Od školske 2005/2006. godine sva djeca dorasla za upis u školu, u skladu sa ovim zakonom, upisat će se u I razred škole u devetogodišnjem trajanju.

Ĉlan 119.

Nastavnici/nastavnice koji su završili uĉiteljsku školu, srednju muziĉku školu, srednju umjetniĉku školu, srednju fiskulturnu školu ili medresu, a na dan stupanja na snagu ovog zakona zateĉeni su u nastavi i imaju 20 godina staža, mogu i dalje obavljati poslove na kojima su zateĉeni u toj školi.

Nastavnici/nastavnice koji su završili uĉiteljsku školu, srednju muziĉku školu, srednju umjetniĉku školu, srednju fiskulturnu školu ili medresu, a na dan stupanja na snagu ovog zakona zateĉeni su u nastavi u školi i imaju manje od 20 godina staža, mogu nastaviti rad u toj školi u periodu do završetka školske 2008/2009 godine od dana stupanja na snagu ovog zakona. Navedeni period je predviĊen za stjecanje odgovarajuće struĉne spreme.

Nastavnici i nastavnice odnosno osobe koje imaju VI stepen struĉne spreme odgovarajućeg profila za nastavnika/ nastavnicu škole u koju konkurišu, 20 godina radnog iskustva u nastavi ili pedagoško- psihološkim poslovima ili organizaciji odgojno- obrazovne djelatnosti, 35 godina ukupnog radnog staža, a naroĉito se istiĉu svojim radom u organizaciji odgojno- obrazovne djelatnosti, pedagoškoj teoriji i praksi mogu do kraja školske 2010/2011 godine biti imenovani za direktora škole.

Lica zateĉena na poziciji direktora osnovne škole, nakon okonĉanja tekućeg mandata mogu biti imenovana na dužnost direktora u istoj školi na još najviše jedan uzastopni mandat.

Lica zateĉena na poslovima sekretara škole koja na dan stupanja na snagu imaju najmanje 15 godina radnog iskustva na pravnim poslovima, nisu obavezna polagati struĉni ispit.

Član 120.

Stupanjem na snagu ovog zakona, prestaje da važi Zakon o osnovnom obrazovanju i odgoju ("Službene novine Kantona Sarajevo", br. 7/98, 9/00 i 18/02).

Član 121.

Ovaj zakon stupa na snagu osmog dana nakon objavljivanja u "Službenim novinama Kantona Sarajevo".