Print Friendly

Il provvedimento è disponibile nelle seguenti lingue:

ZAKON O ZDRAVSTVENIM MJERAMA ZA OSTVARIVANJE PRAVA

NA SLOBODNO ODLUČIVANJE O RAĐANJU DJECE

(NN 18/1978 i 88/2009)

 

Napomena: sukladno odredbama članka 56. Zakona o medicinskoj oplodnji (Nar. nov., br. 88/09), danom stupanja na snagu toga Zakona prestaju važiti članci 29. do 34. i točka 3. stavka 1. članka 42. Zakona o zdravstvenim mjerama za ostvarivanje prava na slobodno odlučivanje o raĎanju djece (Nar. nov., br. 18/78.).

 

I. OPĆE ODREDBE

 

Ĉlan 1.

Radi ostvarivanja prava ĉovjeka da slobodno odluĉuje o raĊanju djece, ovim se zakonom ureĊuju prava i duţnosti graĊana, koja se odnose na spreĉavanje neţeljenog zaĉeća, prekid neţeljene trudnoće, kao i na medicinsku pomoć onima koji iz zdravstvenih razloga ne mogu ostvariti ţelju za vlastitim potomstvom.

 

Ĉlan 2.

Pravo ĉovjeka da slobodno odluĉuje o raĊanju djece moţe se ograniĉiti samo radi zaštite zdravlja, a pod uvjetima i na naĉin koji odreĊuje ovaj zakon.

 

Ĉlan 3.

U cilju ostvarivanja prava graĊanina na upoznavanje s metodama i prednostima planiranja porodice organizaciju se u djelatnosti zdravstva, odgoja i obrazovanja, socijalne zaštite i drugim djelatnostima savjetovališta i drugi oblici pomoći graĊanima u vezi s planiranjem porodice.

 

Ĉlan 4.

Radnici i drugi radni ljudi u osnovnim organizacijama udruţenog rada i drugim samoupravnim organizacijama i zajednicama, na naĉelima solidarnosti i uzajamnosti a u okviru materijalnih mogućnosti, osiguravaju uvjete za ostvarivanje prava ĉovjeka da slobodno odluĉuje o raĊanju djece.

 

II. SPREĈAVANJE NEŢELJENOG ZAĈEĆA

 

Ĉlan 5.

Spreĉavanje neţeljenog zaĉeća moţe biti privremeno (kontracepcija) ili trajno (sterilizacija).

 

Ĉlan 6.

Kontracepcija je oblik medicinske pomoći kojim se, u svrhu planiranja porodice, privremeno spreĉava neţeljeno zaĉeće.

GraĊani u okviru zdravstvene zaštite ostvaruju:

- pravo na upoznavanje s metodama i prednostima planiranja porodice i sa znaĉajem i posljedicama primjene metoda i sredstava za reguliranje vremena i broja poroĊaja i druge oblike pomoći u vezi s planiranjem porodice,

- pravo da koriste sredstva za privremeno spreĉavanje zaĉeća kao na izbor tih sredstava.

 

Ĉlan 7.

Sterilizacija je medicinski zahvat za trajno spreĉavanje zaĉeća.

Sterilizacija se moţe izvršiti pod uvjetima i postupku propisanom ovim zakonom.

 

Ĉlan 8.

Sterilizirati se moţe osoba koja je navršila 35 godina ţivota.

Bez obzira na godine ţivota sterilizirati se moţe ţena ĉiji bi ţivot bio ugroţen trudnoćom ili raĊanjem.

Bez obzira na godine ţivota sterilizirati se moţe osoba za koju se na temelju saznanja medicinske znanosti utvrdi da bi se dijete rodila s teškim priroĊenim tjelesnim ili duševnim manama.

 

Ĉlan 9.

Sterilizacija se moţe izvršiti samo na zahtjev osobe koja ţeli biti sterilizirana.

 

Ĉlan 10.

Za osobu koja je navršila 35 godina ţivota, a nije poslovno sposobna, zahtjev za sterilizaciju mogu podnijeti njezini roditelji kojima je produţeno roditeljsko pravo ili staratelj uz suglasnost organa starateljstva.

Za osobu koja nije navršila 35 godina, a trajno je poslovno nesposobna iz zdravstvenih razloga, zahtjev za sterilizaciju mogu podnijeti njezini roditelji koji vrše roditeljsko pravo ili staratelj uz suglasnost organa starateljstva samo u sluĉajevima i pod uvjetima iz ĉlana 8. stava 2. i 3. ovoga zakona.

 

Ĉlan 11.

Smatra se da je u zahtjevu za sterilizaciju sadrţan i pristanak za izvršenje tog medicinskog zahvata.

 

Ĉlan 12.

Zahtjev za sterilizaciju podnosi se zdravstvenoj organizaciji udruţenog rada u kojoj se vrši sterilizacija.

 

Ĉlan 13.

O zahtjevu za sterilizaciju u sluĉaju iz ĉlana 8. stava 2. i 3. i ĉlana 10. stava 2. ovoga zakona rješava komisija prvog stupnja.

Protiv odluke komisije kojom se odbija zahtjev za sterilizaciju, podnosilac zahtjeva moţe u roku osam dana od prijema odluke uloţiti prigovor komisiji drugog stupnja.

Odluka komisije drugog stupnja je konaĉna.

 

Ĉlan 14.

Sterilizacija ţene moţe se izvršiti u bolnicama koje imaju organiziranu jedinici za ginekologiju i porodiljstvo, a sterilizacija muškarca u bolnicama koje imaju organiziranu jedinicu za urologiju, i u drugim zdravstvenim organizacijama udruţenog rada koje za to posebno ovlasti republiĉki organ uprave nadleţan za poslove zdravstva.

Zdravstvena organizacija udruţenog rada koja izvrši sterilizaciju duţna je to u roku 30 dana prijaviti organu nadleţnom za voĊenje zdravstvene statistike.

 

III. PREKID TRUDNOĆE

 

Ĉlan 15.

Prekid trudnoće je medicinski zahvat.

Prekid trudnoće se moţe izvršiti do isteka deset tjedana od dana zaĉeća.

Nakon isteka deset tjedana od dana zaĉeća, prekid trudnoće moţe se izvršiti samo po odobrenju komisije, a pod uvjetima i po postupku utvrĊenom ovim zakonom.

 

Ĉlan 16.

Prekid trudnoće ne smije se izvršiti kad se utvrdi da bi mogao teţe naruĉiti zdravlje ţene.

 

Ĉlan 17.

Prekid trudnoće se moţe izvršiti u bolnicama koje imaju organiziranu jedinicu za ginekologiju i porodiljstvo i u drugim zdravstvenim organizacijama udruţenog rada koje za to posebno ovlasti republiĉki organ uprave nadleţan za poslove zdravstva.

 

Ĉlan 18.

Prekid trudnoće se vrši na zahtjev trudne ţene.

Uz zahtjev za prekid trudnoće koji podnosi maloljetnica, koja nije navršila 16 godina ţivota,

potreban je i pristanak roditelja ili staratelja uz suglasnost organa starateljstva.

 

Ĉlan 19.

Trudna ţena obraća se sa zahtjevom za prekid trudnoće zdravstvenoj organizaciji udruţenog rada koja vrši prekid trudnoće prema svom izboru.

Ako su ispunjeni uvjeti za prekid trudnoće trudna ţena se upućuje lijeĉniku koji vrši prekid trudnoće.

 

Ĉlan 20.

Ako se utvrdi da je isteklo deset tjedana od dana zaĉeća ili da bi prekid trudnoće mogao teţe naruĉiti zdravlje ţene, trudna ţena se sa zahtjevom upućuje na komisiju prvog stupnja.

Kad se u sluĉaju iz stava 1. ovoga ĉlana radi o maloljetnici koja je navršila 16 godina ţivota, a nije stupila u brak, o upućivanju maloljetnice na komisiju prvog stupnja obavijestit će se roditelji odnosno staratelj maloljetnice.

 

Ĉlan 21.

U sluĉaju iz ĉlana 19. stava 2. ovoga zakona prekid trudnoće moţe se izvršiti odmah nakon

što se trudna ţena javi lijeĉniku koji vrši prekid trudnoće, a u sluĉaju iz ĉlana 20. stava 1. ovoga zakona prekid trudnoće izvršit će se odmah po odobrenju komisije prvog stupnja, ali najkasnije u roku sedam dana od dana odobrenja.

 

Ĉlan 22.

Nakon isteka deset tjedana od dana zaĉeća komisija prvog stupnja moţe odobriti prekid trudnoće, uz pristanak odnosno na zahtjev trudne ţene, u sluĉajevima:

- kad se na temelju medicinskih indikacija utvrdi da se na drugi naĉin ne moţe spasiti ţivot ili otkloniti narušenje zdravlja ţene za vrijeme trudnoće, poroĊaja ili poslije poroĊaja;

- kad se na temelju medicinskih indikacija i saznanja medicinske znanosti moţe oĉekivati da

će se dijete roditi s teškim priroĊenim tjelesnim ili duševnim manama;

- kad je do zaĉeća došlo u vezi s izvršenjem kriviĉnog djela silovanja, obljube nad nemoćnom osobom, obljube zloupotrebom poloţaja, obljube s djetetom ili rodoskvrnuća.

 

Ĉlan 23.

Postupak po zahtjevu za prekid trudnoće je hitan.

Komisija prvog stupnja duţna je odluĉiti o zahtjevu za prekid trudnoće u roku osam dana od

dana prijema zahtjeva.

 

Ĉlan 24.

Trudna ţena koja je nezadovoljna odlukom komisije prvog stupnja moţe uloţiti prigovor

komisiji drugog stupnja u roku tri dana.

Komisija drugog stupnja duţna je odluĉiti o prigovoru protiv odluke komisije prvog stupnja u

roku osam dana od dana prijema prigovara.

Odluka komisije drugog stupnja o zahtjevu za prekid trudnoće je konaĉna.

 

Ĉlan 25.

Bez obzira na uvjete i postupak propisan ovim zakonom prekid trudnoće će se izvršiti ili dovršiti:

- kad prijeti neposredna opasnost za ţivot ili zdravlje trudne ţene,

- kad je prekid trudnoće već zapoĉet.

Prekid trudnoće u sluĉaju iz stava 1. ovoga ĉlana izvršit će se u zdravstvenoj organizaciji udruţenog rada koja vrši prekid trudnoće, a izuzetno taj se zahvat moţe izvršiti i u drugoj zdravstvenoj organizaciji udruţenog rada.

 

Ĉlan 26.

Zdravstvena organizacija udruţenog rada duţna je u roku 30 dana od dana izvršenja prekida trudnoće obavijestiti o prekidu trudnoće organ nadleţan za voĊenje zdravstvene statistike.

 

Ĉlan 27.

Ako se kod dovršenja već zapoĉetog prekida trudnoće pojavi sumnja da je prekid trudnoće zapoĉet suprotno odredbama ovoga zakona, odgovorna osoba u zdravstvenoj organizaciji udruţenog rada u kojoj je dovršen prekid trudnoće duţna je o tome odmah podnijetu prijavu nadleţnom organu gonjenja.

 

Ĉlan 28.

Zdravstvena organizacija udruţenog rada u kojoj se vrši prekid trudnoće mora osigurati vršenje prekida trudnoće uz primjenu suvremenih medicinskih metoda.

Zdravstvena organizacija udruţenog rada iz stava 1. ovoga ĉlana, duţna je u sluĉaju potrebe omogućiti da ţena nakon izvršenog prekida trudnoće produţi boravak u zdravstvenoj organizaciji udruţenog rada.

 

IV. MEDICINSKA POMOĆ U SLUĈAJU SMANJENE PLODNOSTI

 

Član 29.

Žena i muškarac koji ne mogu ostvariti želju za vlastitim potomstvom imaju pravo na medicinsku pomoć.

Medicinska pomoć u smislu stava 1. ovoga člana je liječenje koje obuhvaća utvrĎivanje uzroka smanjene plodnosti i uklanjanje zdravstvenih razloga smanjene plodnosti.

 

Član 30.

Umjetna oplodna je oblik medicinske pomoći, koji se može izvesti:

- muževim sjemenom (homologna inseminacija),

- sjemenom drugog muškarca (heterologna inseminacija).

Umjetna oplodna sjemenom drugog muškarca primjenjuje se samo ako bračni drugovi ne mogu na drugi način ostvariti želju za vlastitim potomstvom.

 

Član 31.

Umjetna oplodna se može izvršiti u zdravstvenoj organizaciji udruženog rada koju za vršenje takvih zahvata odredi republički organ uprave nadležan za poslove zdravstva.

 

Član 32.

Radnici zdravstvene organizacije udruženog rada koja provodi umjetnu oplodnju dužni su podatke iz kojih bi se mogao utvrditi davalac sjemena, umjetno oploĎena žena i njezin muž, čuvati kao tajnu.

U slučaju heterologne inseminacije davalac sjemena ne smije znati za koju ženu je korišteno njegovo sjeme, a umjetno oploĎena žena ne smije znati tko je davalac sjemena.

 

Član 33.

Umjetno oploditi se može punoljetna i zdrava žena u starosnoj dobi pogodnoj za raĎanje.

Ako je žena u braku, umjetna oplodnja sjemenom drugog muškarca može se izvršiti samo uz suglasnost njezinog bračnog druga.

 

Član 34.

Davalac sjemena može biti samo zdrav muškarac. Davalac sjemena nema pravo na naknadu za dato sjeme.

 

Napomena: sukladno odredbama članka 56. Zakona o medicinskoj oplodnji (Nar. nov., br. 88/09), danom stupanja na snagu toga Zakona prestaju važiti članci 29. do 34. i točka 3. stavka 1. članka 42. Zakona o zdravstvenim mjerama za ostvarivanje prava na slobodno odlučivanje o raĎanju djece (Nar. nov., br. 18/78.).

 

V. OSNIVANJE I RAD KOMISIJA

 

Ĉlan 35.

Komisiju prvog stupnja koja odluĉuje o zahtjevu za sterilizaciju odnosno o zahtjevu za prekid trudnoće ĉine dva lijeĉnika od kojih jedan mora biti ginekolog, te socijalni radnik ili medicinska sestra, koji su u radnom odnosu u zdravstvenoj organizaciji udruţenog rada koja vrši sterilizaciju odnosno prekid trudnoće.

Komisiju prvog stupnja osniva zdravstvena organizacija udruţenog rada koja vrši sterilizaciju odnosno prekid trudnoće.

 

Ĉlan 36.

Komisiju drugog stupnja koja, u smislu ĉlana 13. i 24. ovoga zakona, odluĉuje o prigovoru protiv odluke komisije prvog stupnja ĉine dva lijeĉnika ginekologa, lijeĉnik specijalist odgovarajuće grane medicine obzirom na medicinske indikacije zbog kojih se odluĉuje o dozvoli za sterilizaciju odnosno o dozvoli za prekid trudnoće, socijalni radnik i sudac kojeg na zahtjev ovlaštene zdravstvene organizacije udruţenog rada odredi predsjednik općinskog

suda, na podruĉju kojega se nalazi ta zdravstvena organizacija.

Komisiju iz stava 1. ovoga ĉlana osniva zdravstvena organizacija udruţenog rada koju za to posebno ovlasti republiĉki organ uprave nadleţan za poslove zdravstva.

 

Ĉlan 37.

Komisije iz ĉlana 35. i 36. ovoga zakona rade u sjednicama, a odluke donose većinom glasova.

Komisija moţe, radi dopune medicinskih nalaza i mišljenja, uputiti podnosioca zahtjeva u odgovarajuću zdravstvenu organizaciju udruţenog rada radi utvrĊivanja ĉinjenica od kojih ovisi donošenje odluke o zahtjevu.

 

VI. CIJENE I TROŠKOVI

 

Ĉlan 38.

Cijena zdravstvenih usluga za medicinske zahvate predviĊene ovim zakonom utvrdit će se na temelju zajedniĉkih osnova i mjerila dogovorenih u okviru Saveza zajednica zdravstvenog osiguranja i zdravstva Hrvatske izmeĊu samoupravnih interesnih zajednica zdravstvenog osiguranja i zdravstva.

 

Ĉlan 39.

Ako se sterilizacija vrši kao samostalan medicinski zahvat, troškove sterilizacije snosi podnosilac zahtjeva za sterilizaciju, ukoliko samoupravnim općim aktom samoupravne interesne zajednice zdravstvenog osiguranja i zdravstva nije drukĉije odreĊeno.

 

Ĉlan 40.

Troškove lijeĉenja sterilnosti, kao i troškove umjetne oplodnje snosi samoupravna interesna zajednica zdravstvenog osiguranja i zdravstva.

 

Ĉlan 41.

Troškove prekida trudnoće snosi trudna ţena, ukoliko samoupravnim općim aktom samoupravne interesne zajednice zdravstvenog osiguranja i zdravstva nije drukĉije odreĊeno. Ako se prekid trudnoće vrši zbog kojeg od razloga iz ĉlana 22. ovoga zakona, kao i u sluĉaju neţeljene trudnoće ţena koje koriste intrauterina sredstva za kontracepciju, troškove prekida trudnoće snosi samoupravna interesna zajednica zdravstvenog osiguranja i zdravstva.

Za trudnu ţenu koja je u stanju socijalno-zaštitne potrebe, troškove prekida trudnoće snosi samoupravna interesna zajednica socijalne zaštite u općini na podruĉju koje trudnica ima prebivalište, a pod uvjetima i na naĉin utvrĊen samoupravnim općim aktom.

 

VII. KAZNENE ODREDBE

 

Ĉlan 42.

Novĉanom kaznom od 2.000 do 10.000 dinara kaznit će se za prekršaj zdravstvena organizacija udruţenog rada:

  1. koja izvrši sterilizaciju, prekid trudnoće ili umjetnu oplodnju a za to nije ovlaštena (ĉlan 14., 17. i 31.),
  2. koja izvrši sterilizaciju ili prekid trudnoće bez prethodne odluke komisije kad je takva odluka potrebna (ĉlan 13., 20. i 22.),
  3. koja ne osigura tajnost podataka o davaocu sjemena, o umjetno oploĎenoj ženi i njezinom mužu (član 32.).

Za prekršaj iz stava 1. ovoga ĉlana kaznit će se novĉanom kaznom od 500 do 3.000 dinara zdravstveni radnik koji izvrši sterilizaciju, prekid trudnoće ili umjetnu oplodnju.

 

Napomena: sukladno odredbama članka 56. Zakona o medicinskoj oplodnji (Nar. nov., br. 88/09), danom stupanja na snagu toga Zakona prestaju važiti članci 29. do 34. i točka 3. stavka 1. članka 42. Zakona o zdravstvenim mjerama za ostvarivanje prava na slobodno odlučivanje o raĎanju djece (Nar. nov., br. 18/78.).

 

Ĉlan 43.

Novĉanom kaznom od 1.000 do 5.000 dinara kaznit će se za prekršaj zdravstvena organizacija udruţenog rada koja u roku 30 dana ne podnese prijavu o izvršenoj sterilizaciji odnosno ne obavijesti o izvršenom prekidu trudnoće (ĉlan 14. stav 2. i ĉlan 26.).

Za prekršaj iz stava 1. ovog ĉlana kaznit će se novĉanom kaznom od 500 do 2.000 dinara odgovorna osoba u zdravstvenoj organizaciji udruţenog rada.

 

Ĉlan 44.

Novĉanom kaznom od 1.000 do 3.000 dinara kaznit će se za prekršaj odgovorna osoba u zdravstvenoj organizaciji udruţenog rada u kojoj je dovršen zapoĉeti prekid trudnoće ako u sluĉaju sumnje da je prekid zapoĉet suprotno odredbama ovoga zakona odmah ne podnese prijavu nadleţnom organu gonjenja (ĉlan 27.).

 

VIII. PRELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE

 

Ĉlan 45.

Rukovodilac republiĉkog organa uprave nadleţan za poslove zdravstva propisat će u roku šest mjeseci od dana stupanja na snagu ovoga zakona uputstvo za izvršavanje ovoga zakona i odrediti ovlaštene zdravstvene organizacije udruţenog rada za vršenje umjetne oplodnje (ĉlan 31.).

 

Ĉlan 46.

Ovaj zakon stupa na snagu osmoga dana nakon objave u »Narodnim novinama«.