Print Friendly

Il provvedimento è disponibile nelle seguenti lingue:

PARLAMENTARNA SKUPŠTINA BOSNE HERCEGOVINE

 

Na osnovu člana IV. 4.a) Ustava Bosne i Hercegovine, Parlamentarna skupština Bosne i Hercegovine na sjednici Predsjedničkog doma, održanoj 22. aprila 2003. godine i na sjednici Doma naroda, održanoj 21.maja 2003. godine, usvojila je

 

ZAKON

O RAVNOPRAN OSTI POLOVA U BOSNI I HERCEGOVINI

 

I. OPŠTE ODREDBE

 

Član 1.

Ovim zakonom uređuje se, promoviše i širi ravnopranost polova i garantuju jednake mogućnosti svim građanima, kako u javnoj, tako i u privatnoj sferi društva, te sprečava direktna i indirektna diskriminacija zasnovana na polu.

 

Član 2.

Polovi su ravnopravni.

Puna ravnopravnost polova garantuje se u svim sferama društva, a naručito u oblasti obrazovanja, ekonomiji, zapošljavanju i radu, socijalnoj i zdravstvenoj zaštiti, sportu, kulturi, javnom životu i medijima, bez obzira na bračno i porodično stanje.

Diskriminacija na osnovu pola i polne orijentacije zabranjena je.

 

II. DISKRIMINACIJA

 

Član 3.

Diskriminacija po osnovu pola, u smislu ovog zakona, predstavlja svako pravno ili fizičko, direktno ili indirektno razlikovanje, privilegiranje, isključivanje ili ograničavanje zasnovano na polu zbog kojeg se pojedinkama/cima otežava ili negira priznanje, uživanje ili ostvarivanje ljudskih prava i sloboda u političkom, obrazovnom ekonomskom, socijalnom, kulturnom, sportskom, građanskom i svakom drugom području javnog života.

Diskriminacija može biti direktna ili indirektna.

Direktna diskriminacija po osnovu pola postoji kada je osoba bila tretirana, tretira se, ili može biti tretirana nepovoljnije u odnosu na drugu osobu, u istoj ili sličnoj situaciji, a na osnovu pola.

Indirektna diskriminacija po osnovu pola postoji kada prividno neutralna pravna norma, kriterij ili praksa jednaka za sve dovede u nepovoljan položaj osobu jednog pola u poređenju sa osobama drugog pola.

Diskriminacijom po osnovu pola ne smatra se norma, kriterij ili praksa, koju je moguće objektivno opravdati postizanjem zakonskog cilja, proporcionalno preduzetim nužnim i opravdanim mjerama.

U skladu sa stavom 5. ovog Člana dozvoljeno je uspostavljanje specijalnih mjera u cilju promovisanja jednakosti i ravnopravnosti polova i eliminacije postojeće neravnopravnosti, odnosno zaštite polova po osnovu biološkog određenja.

 

III. DEFINICIJE

 

Član 4.

U smislu ovog zakona smatra se:

  1. pol: društveno uspostavljena uloga žena i muškaraca u javnom i privatnom žvotu za razliku od istog izraza koji daje biološko određenje. Izraz pol, u duhu ovog zakona, pokazuje značaj koji je unutar društva dat biološkom određenju pola;
  2. nasilje na osnovu pola: bilo koje djelo koje nanosi fizičku, mentalnu, seksualnu, ili ekonomsku štetu, ili patnju, kao i prijetnje takvim djelima koje ozbiljno sputavaju osobe da uživaju u svojim pravima i slobodama na principu ravnopravnosti polova, u javnoj ili privatnoj sferi života, uključujuči i trgovinu ljudima radi prisilnog rada, te ograničenje, ili proizvoljno lišenje slobode;
  3. uznemiravanje: svaka situacija u kojoj dođe do neželjenog ponašanja u vezi sa polom, a koje ima za cilj i rezultat nanošenje štete dignitetu osobe ili stvaranje zastrašujuće, prijeteće ili slične situacije;
  4. seksualno uznemiravanje: svako ponašanje koje riječima, ili radnjama, ili psihičkim djelovanjem seksualne prirode za cilj ili rezultat ima nanošenje štete dignitetu osobe, ili stvaranje zastrašujuće, neprijateljske, ponižavajuće, prijeteće, ili slične situacije, a koje je motivisano pripadnošću različitom polu, ili različitom seksualnom orijentacijom a koja za oštećenu osobu predstavlja nepoželjno fizičko, verbalno, sugestivno i drugo ponašanje;
  5. poslodavac/ka, zaposlenik/ca, radnik/ca: onako kako je to definisano entitetskim zakonima koji regulišu radne

 

IV. OBRAZOVANJE

 

Član 5.

Svi imaju jednaka prava na obrazovanje, bez obzira na pol.

Obrazovna ustanova ne smije vršiti diskriminaciju zasnovanu na polu u vezi sa:

  • uslovima prijema;
  • odbijanjem prijema;
  • načinom pružanja usluga i benificija;
  • isključenjem iz procesa obrazovanja;
  • vrednovanjem drugih rezultata u toku obrazovanja;
  • jednakim uslovima u stvaranju karijere i profesionalnom usmjeravanju, stručnom usavršavanju i sticanju diploma;
  • u drugim mogućim slučajevima.

 

Član 6.

Nadležne vlasti, obrazovne institucije i druge pravne osobe obezbjedit će da planovi i programi i metodologije osiguraju uspostavu obrazovnog sistema, koji će garantovati eliminaciju nastavnih programa koji sadrže stereotipnu društvenu ulogu muškarca i žene, a koji za posljedicu imaju diskriminaciju i nejednakost polova.

Sadržaji, koji promovišu jednakost polova, sastavni su dio nastavnog programa za sve nivoe obrazovanja.

Nadležne vlasti, obrazovne institucije i druge pravne osobe obezbjediće efikasne mehanizme zaštite protiv diskriminacije i seksualnog uznemiravanja i neće preuzimati nikakve disciplinske ili druge kaznene mjere prema osobi, zbog činjenice da se on/ona žalio/la na diskriminaciju, uznemiravanje, ili seksualno uznemiravanje, ili je svjedočio/la o diskriminaciji, uznemiravanju, ili seksualnom uznemiravanju.

 

V. ZAPOŠLJAVANJE, RAD I PRISTUP SVIM OBLICIMA RESURSA

 

Član 7.

Svi su ravnopravni u procesu zapošljavanja po osnovu pola.

U suprotnosti je sa ovim zakonom svaka diskriminacija zasnovna na polu u procesu ponude zapošljavanja, otvorenog oglasa, postupku popune slobodnih radnih mjesta, radnog odnosa i otkaza radnog odnosa, osim u slučajevima predviđenim Članom 3. st. 5. i 6. ovog zakona.

 

Član 8.

Zabranjena diskriminacija po osnovu pola u radu i radnim odnosima je:

  • neprimjenjivanje jednake plate i drugih benificija za isti rad, odnosno za rad jednake vrijednosti;
  • onemogućavanje napredovanja u poslu pod jednakim uslovima;
  • onemogućavanje jednakih uslova za obrazovanje, osposobljavanje i stručno usavršavanje;
  • neravnomjerna prilagođenost radnih i pomoćnih prostorija i opreme poslodavaca biološko- fiziološkim potrebama zaposlenika oba pola;
  • različiti tretman zbog trudnoće, porođaja ili korištenja prava na porodiljsko odsustvo, što uključuje i onemogućavanje povratka na isti, ili jednako plaćen posao u istom nivou, nakon isteka porodiljskog odsustva, kao i različiti tretman muškaraca i žena u vezi s donošenjem odluke o korištenju odsustva nakon rođenja djeteta;
  • bilo koji nepovoljan tretman roditelja ili staratelja u usklađivanju obaveza iz porodičnog i profesionalnog života;
  • organizovanje posla, podjele zadataka ili na drugi način određivanja uslova rada, otkazivanje radnog odnosa, tako da se na osnovu pola ili bračnog statusa zaposleniku dodjeljuje nepovoljniji status u odnosu na druge zaposlenike;
  • svaka druga radnja ili djelo koje predstavlja neki od oblika direktne ili indirektne diskriminacije utvrđene članom st. 3. i 4. ovog zakona.

 

Član 9.

Opšti i posebni kolektivni ugovori treba da budu usklađeni s odredbama ovog zakona i osiguraju jednake mogućnosti bez obzira na pol.

Sindikati i udruženja poslodavaca imaće posebnu ulogu u osiguranju jednake zaštite prava na rad i uslova pri zapošljavanju i osigurati a da ne postoji diskriminacija na osnovu pola među članovima, bilo da je direktna ili indirektna.

 

Član 10.

Svi imaju jednaka prava pristupa ekonomskom poslovanju, bez obzira na pol, što podrazumjeva jednak tretman u pristupu svim ekonomskim resursima, privatizaciji, pristupu i korištenju kredita i drugih oblika finansijske pomoći, dozvola i registracija za poslovanje, kao i uslova za njihovo dobijanje.

Jednak tretman i jednake mogućnosti, te elimiacija diskriminacije obezbjediće se i za žene na selu, kako bi se omogućio njihov ekonomski opstanak i opstanak njihove porodice.

 

VI. SOCIJALNA ZAŠTITA

 

Član 11.

Svi imaju jednaka prava na socijalnu zaštitu bez obzira na pol.

Zabranjena je diskriminacija na osnovu pola u uživanju svih oblika socijalnih prava utvrđenih važećim zakonima, a posebno u slučajevima:

  • podnošenja zahtjeva za ostvarivanje bilo kojeg prava iz oblasti socijalne zaštite;
  • postupak utvrđivanja i načina korištenja socijalnih prava i utvrđenih benificija;
  • prestanka uživanja utvrđenih

 

Član 12.

Nadležne vlasti osiguraće da zakoni i drugi akti, te mehanizmi koji se odnose na pristup i korištenje socijalne zaštite nisu diskriminatorski po osnovu pola, bilo direktno ili indirektno.

 

VII ZDRAVSTVENA ZAŠTITA

 

Član 13.

Svi imaju jednako pravo na zdravstvenu zaštitu, pristup zdravstvenim uslugama, uključujući i one koji se odnose na planiranje porodice, bez obzira na pol.

Zdravstvene institucije preduzeti će sve mjere u cilju sprečavanja diskriminacije po osnovu pola u uživanju svih oblika zdravstvene zaštite.

Nadležni organi vlasti preduzeće posebne mjere u cilju zaštite i unapređenja reproduktivnog zdravlja žena.

 

VIII. SPORT I KULTURA

 

Član 14.

Svi imaju jednaka prava i mogućnosti učešća i pristupa sportskom i kulturnom životu bez obzira na pol.

Nadležni organi vlasti, institucije i pravne osobe dužni su preduzeti sve mjere u cilju sprečavanja diskriminacije po osnovu pola, a radi obezbjeđenja jednakih mogućnosti za:

  • pristup grani sporta ili kulturnom pravcu;
  • razvoj i pružanje potpore pojedinim granama sporta ili kulturnog pravca;
  • dodjeljivanja nagrada zajednice za izuzetna sportska i kulturna dostignuća unutar iste grane sporta ili kulturnog

 

IX. JAVNI ŽIVOT

 

Član 15.

Državna tijela i tijela lokalne samouprave, upravljačka tijela kompanija, političke stranke i ostale neprofitne organizacije osiguraće i promovisati ravnopravnu zastupljenost po osnovu pola u upravljanju i procesu odlučivanja.

Radi postizanja cilja iz stava 1. ovog člana, nadležne vlasti sačiniće posebne programe i planove koji će biti korišteni radi poboljšanja polne zastupljenosti u organima vlasti na svim nivoima. Programi i planovi sadržaće mjere za poboljšanje polne zastupljenosti.

Radi ravnopravne zastupljenosti polova, procenat učešća polova u tijelima vlasti na svim nivoima, uključujući sudsku, zakonodavnu i izvršnu vlast, kao i sve ostale javne službe, komisije i odbore, uključujući i učešće u tijelima koja predstavljaju državu na međunarodnom nivou, u pravilu će održavati ravnopravnu zastupljenost polova.

 

X - MEDIJI

 

Član 16.

Svi imaju pravo pristupa medijima bez obzira na pol.

Zabranjeno je javno prikazivanje i predstavljanje bilo koje osobe na uvredljiv, omalovažavajući ili ponižavajući način, s obzirom na pol.

Mediji su dužni kroz programske koncepte razvijati svijest o ravnopravnosti polova.

 

XI - ZABRANA NASILJA

 

Član 17.

Zabranjen je svaki oblik nasilja u privatnom i javnom životu po osnovu pola.

Nadležne vlasti preduzet će odgovarajuće mjere radi eliminacije i sprečavanja nasilja na osnovu pola u javnoj i privatnoj sferi života, te instrumente pružanja zaštite, pomoći i naknade žrtvama.

Nadležne vlasti će takođe preduzeti mjere prevencije nasilja zasnovanog na polu, posebno u oblasti obrazovanja, radi eliminacije predrasuda, običaja i svih drugih praksi baziranih na ideji inferiornosti ili superiornosti bilo kojeg pola, kao i na stereotipnim ulogama muškaraca i žena. Ovo uključuje ali nije ograničeno na edukaciju i podizanje svijesti među državnim službenicima, u javnosti i sl.

 

XII - STATISTIČKE EVIDENCIJE

 

Član 18.

Svi statistički podaci i informacije koje se prikupljaju, evidentiraju i obrađuju u državnim organima na svim nivoima, javnim službama i ustanovama, državnim i privatnim preduzećima i ostalim subjektima moraju biti prikazani po polu.

Statistički podatci i informacije, koji se prikupljaju, evidentiraju i obrađuju, u skladu sa stavom

  1. ovog člana, moraju biti sastavni dio statističke evidencije i dostupni javnosti.

 

XIII. SUDSKA ZAŠTITA

 

Član 19.

Svako kome je povrijeđeno pravo osigurano ovim zakonom može pokrenuti odgovarajući postupak pred nadležnim sudom.

Tužba nadležnom sudu može se podnijeti i prije okončanja, odnosno i bez pokretanja postupka zaštite kod poslodavca.

 

XIV. NAKNADA ŠTETE

 

Član 20.

Diskriminacija u smislu ovog zakona, nasilje po osnovu pola, te uznemiravanje i seksualno uznemiravanje, zasnovana na polu predstavlja osnov za naknadu štete. U tom slučaju, primjenjivaće se odredbe Zakona o obligacionim odnosima i odredbe odgovarajućih zakona o parničnom i Zakona o izvršnom postupku.

Sve odluke nadležnih sudskih organa, povodom povrede nekih od odredbi ovog zakona, dostavit će se Agenciji za ravnopravnost polova Bosne i Hercegovine, Centru za ravnopravnost i jednakost polova Federacije Bosne i Hercegovine (u daljem tekstu: Gender centar FBiH) i Centru za ravnopravnost i jednakost polova Republike Srpske (u daljem tekstu: Gender centar RS).

 

XV. OBAVEZE VLASTI

 

Član 21.

Nadležni nivoi vlasti će na svim nivoima preduzeti sve odgovarajuće mjere radi provođenja odredbi propisanih ovim zakonom po oblastima, uključujući, ali ne ograničavajući se na:

  • donošenje programa mjera radi postizanja jednakosti polova u svim oblastima i na svim nivoima vlasti;
  • donošenje novih, ili izmjenu postojećih zakona radi usklađivanja s odredbama ovog zakona;
  • osigurati sudsku zaštitu kako građansku, tako i krivičnu, u svim slučajevima povrede odredbi ovog zakona;
  • osigurati vođenje statističkih podataka razvrstanih po polu u svim privrednim subjektima, privatnim i državnim preduzećima, držanim i javnim organizacijama i institucijama kao i pristup ovim

 

XVI. PRAĆENJE I NADZOR NAD PROVOĚENJEM OVOG ZAKONA

 

Član 22.

Nadzor nad provođenjem ovog zakona obavlja Ministarstvo za ljudska prava i izbjeglice (u daljem tekstu: Ministarstvo).

Radi praćenja primjene ovog zakona, u okviru Ministarstva za ljudska prava i izbjeglice, formira se Agencija za ravnopravnost polova Bosne i Hercegovine (u daljem tekstu: Agencija).

Agencija za jednakopravnost polova Bosne i Hercegovine, organizuje se i radi u skladu s posebnom odlukom koju, na prijedlog Ministarstva iz stava 1. ovog člana, donosi Savjet ministara Bosne i Hercegovine.

 

Član 23.

Agencija za jednakopravnost polova Bosne i Hercegovine naročito obavlja sljedeće funkcije:

  1. Perdiodično izrađuje Državni plan akcije za promovisanje ravnopravnosti među polovima, zasnovan na prijedlozima svih ministarstava na državnom nivou, planu Gender centra FBiH, i planu Gender centra RS, a koje će Ministarstvo predstaviti svake godine Vijeću ministara Bosne i Hercegovine radi usvajanja;
  2. Prati primjenu i vrši koordinaciju aktivnosti sa svim relevantnim subjektima u procesu implementacije Državnog plana iz tačke ovog Člana;
  3. Priprema godišnje izvještaje Savjetu ministara Bosne i Hercegovine o statusu polova u BiH na osnovu izvještaja Gender centra FBiH i Gender centra RS;
  4. Vrši ocjenjivanje zakona, akata i podzakonskih akata, koje usvaja Savjet ministara Bosne i Hercegovine, kako bi pratilo djelovanje na ravnopravnosti i ravnopravnu zastupljenost polova;
  5. Izrađuje metodologiju za ocjenu efekata državne politike i programa u vezi s ravnopravnošću polova;
  6. Obavlja ostale poslove vezane za promociju ravnopravnosti polova i provođenje svrhe ovog

 

Član 24.

Gender centar FBiH i Gender centar RS, također, prate i nadgledaju provođenje zakona i najmanje jednom godišnje o tome izvještavaju Ministarstvo.

Pri izradi izvještaja iz stava 2. ovog člana, dužni su sarađivati i konsultovati se s nevladinim sektorom, naročito organizacijama koje se bave zaštitom ljudskih prava.

Gender centar FBiH i Gender centar RS staraće se da se na svim nivoima vlasti vodi izbalansirana politika jednakosti polova, te će u vezi s tim pitanjem sarađivati s nevladinim organizacijama i sindikatima.

Gender centar FBiH i Gender centar RS mogu u bilo koje vrijeme prezentovati posebne izvještaje Ministarstvu.

Svi izvještaji Gender centra FBiH i Gender centra RS biće objavljeni u javnosti.

 

Član 25.

Gender centar FBiH i Gender centar RS imaju pravo ispitivati kršenje ovog zakona na zahtjev ministarstva, građana, nevladinih organizacija, ili vlastitu inicijativu.

Gender centar FBiH i Gender centar RS učestvuju u davanju inicijative i pripremi zakona, drugih propisa i opštih akata te pri utvrđivanju mjera radi ostvarivanja jednakosti i ravnopravnosti polova.

O svojim nalazima Gender centar FBiH i Gender centar RS sačiniće izvještaj i preporuke, koje će dostaviti nadležnim organima i zainteresiranim osobama.

U slučaju da Gender centar FBiH ili Gender centar RS utvrdi da je do povrede ravnopravnosti polova došlo usljed nesaglasnosti zakonskog ili podzakonskog akta s ovim zakonom, daće inicijativu za pokretanje postupka za izmjene i dopune tog propisa.

Poslovnikom o radu Gender centar FBiH i Gender centar RS razraditi će se detaljan postupak iz predhodnih stavova.

 

Član 26.

Nadležni organi vlasti i druge državne institucije, poslodavci, te druge pravne i fizičke osobe, dužni su pružiti sve potrebne informacije i omogućiti uvid u dokumentaciju na zahtjev Agencije, Gender centar FBiH i Gender centar RS odmah, a najkasnije u roku od 15 dana.

 

XVII. KAZNENE ODREDBE

 

Član 27.

Ko na osnovu pola vrši nasilje, uznemiravanje i seksualno uznemiravanje, opisano odredbama člana 4. ovog zakona, kazniće se za krivično djelo kaznom zatvora u trajanju od 6 mjeseci do 5 godina.

Gonjenje se preduzima po službenoj dužnosti

 

Član 28.

Novčanom kaznom od 1.000 KM do 30.000 KM kaznit će se za prekršaj pravno lice ako:

  1. ne preduzme odgovarajuće mjere i efekte i efikasne mehanizme zaštite protiv diskriminacije po osnovu pola, uznemiravanja i seksualnog uznemiravanje;
  2. ne preduzme odgovarajuće mjere radi eliminacije i sprečavanja zabranjene diskriminacije po osnovu pola u radu i radnim odnosima kako je definisano čl. i 8. ovog zakona;
  3. ne obezbjedi planove, programe i metodologije u obrazovnim institucijama koje će graditi eliminaciju stereotipnih programa, koji za posljedicu imaju diskriminaciju i nejednakost među polovima;
  4. ne razvrstava po polu statističke podatke i informacije koji se prikupljaju, evidentiraju i obrađuju;
  5. ne omogući javnosti uvid u statističke podatke koji se vode shodno ovim zakonom;
  6. na uvrjedljiv, omalovažavajući ili ponižavajući način predstavlja bilo koju osobu javno, s obzirom na

Za prekršaj iz stava 1. ovog člana kaznit će se novčanom kaznom od 100 KM do 1.000 KM i odgovorna osoba u pravnom licu, kao i pojedinci koji samostalno obavljaju djelatnost ličnim radom sredstvima u svojini građana.

Nijedna odredba ovog člana ne može se tumačiti kao ograničavanje ili umanjivanje prava na vođenje krivičnog ili građanskog postupka, pod uslovima propisanim ovim zakonom.

Do donošenja odgovarajućeg zakona o prekršajima Bosne i Hercegovine, prekršajni postupak po odredbama ovog zakona vodit će organi nadležni za ovaj postupak u entitetima i Brčko Distriktu Bosne i Hercegovine.

Novčana kazna naplaćuje se u korist Budžeta institucija Bosne i Hercegovine.

Rješenja o prekršajima izvršavaju se u skladu sa važećim zakonom entiteta, odnosno Brčko Distrikta Bosne i Hercegovine.

 

Član 29.

Procesuiranje i donošenje odluka zbog krivičnog djela i djela prekršaja utvrđenih ovim zakonom hitne je prirode i ima prioritet u radu nadležnih organa.

 

XVIII. PRELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE

 

Član 30.

Ministarstvo za ljudska prava i izbjeglice predložiće formiranje agencije za ravnopravnost polova u roku od tri mjeseca od dana stupanja na snagu ovog zakona.

Svi državni i entitetski zakoni, kao i drugi odgovarajući propisi uskladiće se s odredbama ovog zakona, najkasnije u roku od 6 mjeseci.

 

Član 31.

Ovaj zakon stupa na snagu osmog dana od dana objavljivanja u Službenom glasniku BiH.

 

PS BiH broj 56/03

21. maja 2003. godine Sarajevo

 

Predsjedavajući Presjedavajući Predstavničkog doma Doma naroda

Parlamentarne skupštine BiH Parlamentarne skupštine BiH Šefik Džaferović, s. r. Velimir Jukić, s. r.