Print Friendly, PDF & Email

The measure is available in the following languages:

ZAKON

O POREZU NA DODATU VREDNOST

("Sl. glasnik RS", br. 84/2004, 86/2004 - ispr., 61/2005, 61/2007 i 93/2012)

 

I UVODNE ODREDBE

 

Član 1

Ovim zakonom uvodi se porez na dodatu vrednost (u daljem tekstu: PDV) u Republici Srbiji (u daljem tekstu: Republika).

PDV je opšti porez na potrošnju koji se obraĉunava i plaća na isporuku dobara i pruţanje usluga, u svim fazama proizvodnje i prometa dobara i usluga, kao i na uvoz dobara, osim ako ovim zakonom nije drukĉije propisano.

 

Član 2

Prihod od PDV pripada budţetu Republike.

 

II PREDMET OPOREZIVANJA

 

Član 3

Predmet oporezivanja PDV su:

1) isporuka dobara i pruţanje usluga (u daljem tekstu: promet dobara i usluga) koje poreski obveznik izvrši u Republici uz naknadu, u okviru obavljanja delatnosti;

2) uvoz dobara u Republiku.

 

Promet dobara i usluga

Član 4

Promet dobara, u smislu ovog zakona, je prenos prava raspolaganja na telesnim stvarima (u daljem tekstu: dobra) licu koje tim dobrima  moţe  raspolagati kao vlasnik, ako ovim zakonom nije drukĉije odreĊeno.

Dobrima se smatraju i voda, elektriĉna energija, gas i toplotna energija.

Prometom dobara, u smislu ovog zakona, smatra se i:

1) prenos prava raspolaganja na dobrima uz naknadu na osnovu propisa ili drugog akta drţavnog organa, organa teritorijalne autonomije ili lokalne samouprave;

2) predaja dobara na osnovu ugovora o prodaji sa odloţenim plaćanjem kojim je ugovoreno da se pravo raspolaganja prenosi najkasnije otplatom poslednje rate;

2a) predaja dobara na osnovu ugovora o lizingu, odnosno zakupu, zakljuĉenog na odreĊeni period, za pokretne ili nepokretne stvari, kada nijedna od ugovornih strana ne moţe raskinuti ugovor ako se strane pridrţavaju ugovornih obaveza;

3) prenos dobara od strane vlasnika komisionaru i od strane komisionara primaocu;

4) isporuka dobara po ugovoru na osnovu kojeg se plaća provizija pri prodaji;

5) prenos dobara od strane vlasnika konsignateru i od konsignatera primaocu dobara;

6) isporuka dobara proizvedenih ili sastavljenih po nalogu naruĉioca, od materijala isporuĉioca, ako se ne radi samo o dodacima ili drugim sporednim materijalima;

7) prenos prava raspolaganja na graĊevinskim objektima ili ekonomski deljivim celinama u okviru tih objekata;

7a) prenos vlasniĉkog udela na graĊevinskim objektima ili ekonomski deljivim celinama u okviru tih objekata;

8) razmena dobara za druga dobra ili usluge.

Sa prometom dobara uz naknadu izjednaĉava se:

1) uzimanje dobara koja su deo poslovne imovine poreskog obveznika za liĉne potrebe osnivaĉa, vlasnika, zaposlenih ili drugih lica;

2) svaki drugi promet dobara bez naknade;

3) iskazani rashod (kalo, rastur, kvar i lom) iznad koliĉine utvrĊene aktom koji donosi Vlada Republike Srbije.

Uzimanje dobara, odnosno svaki drugi promet dobara iz stava 4. ovog ĉlana smatra se prometom dobara uz naknadu pod uslovom da se PDV obraĉunat u prethodnoj fazi prometa na ta dobra ili njihove sastavne delove moţe  odbiti u potpunosti ili srazmerno, nezavisno od toga da li je ostvareno pravo na odbitak prethodnog poreza.

Ako se uz isporuku dobara vrši sporedna isporuka dobara ili sporedno pruţanje usluga, smatra se da je izvršena jedna isporuka dobara.

Sporednom isporukom dobara iz stava 6. ovog ĉlana ne smatra se prenos prava raspolaganja na graĊevinskom objektu ili ekonomski deljivoj celini u okviru graĊevinskog objekta koja se smatra nepokretnošću u smislu zakona kojim se ureĊuje promet nepokretnosti.

Kod prenosa celokupne ili dela imovine, sa ili bez naknade, ili kao ulog, isporuka svakog dobra u imovini koja se prenosi smatra se posebnim prometom.

Kod isporuke u nizu jednog istog dobra, kod koje prvi isporuĉilac prenosi pravo raspolaganja neposredno poslednjem primaocu dobra, svaka isporuka dobra u nizu smatra se posebnom isporukom.

Ministar nadleţan  za poslove finansija (u daljem tekstu: ministar) bliţe  ureĊuje kriterijume na osnovu kojih se odreĊuje kada se predaja dobara na osnovu ugovora o lizingu, odnosno zakupu smatra prometom dobara iz stava 3. taĉka 2a) ovog ĉlana, kao i šta se smatra uzimanjem dobara koja su deo poslovne imovine poreskog obveznika i svakim drugim prometom bez naknade iz stava 4. ovog ĉlana.

 

Član 5

Promet usluga, u smislu ovog zakona, su svi poslovi i radnje u okviru obavljanja delatnosti koji nisu promet dobara iz ĉlana 4 ovog zakona. Promet usluga je i svako neĉinjenje i trpljenje.

Prometom usluga, u smislu ovog zakona, smatra se i:

1) prenos, ustupanje i davanje na korišćenje autorskih i srodnih prava, patenata, licenci, zaštitnih znakova, kao i drugih prava intelektualne svojine;

2)  pruţanje  usluga  uz  naknadu  na  osnovu  propisa  ili  drugog  akta  drţavnih  organa,  organa teritorijalne autonomije ili lokalne samouprave;

3) predaja dobara proizvedenih ili sastavljenih po nalogu naruĉioca, od materijala naruĉioca;

4) razmena usluga za dobra ili usluge;

5) predaja jela i pića za konzumaciju na licu mesta;

6) (brisana);

7) ustupanje udela ili prava.

Sa prometom usluga uz naknadu izjednaĉava se:

1) upotreba dobara koja su deo poslovne imovine poreskog obveznika za liĉne potrebe osnivaĉa, vlasnika, zaposlenih ili drugih lica, odnosno upotreba dobara u neposlovne svrhe poreskog obveznika;

2) pruţanje usluga koje poreski obveznik izvrši bez naknade za liĉne potrebe osnivaĉa, vlasnika, zaposlenih ili drugih lica, odnosno drugo pruţanje  usluga bez naknade u neposlovne svrhe poreskog obveznika.

Upotreba dobara iz stava 4. taĉka 1) ovog ĉlana smatra se prometom usluga uz naknadu pod uslovom da se PDV obraĉunat u prethodnoj fazi prometa na ta dobra moţe odbiti u potpunosti ili srazmerno, nezavisno od toga da li je ostvareno pravo na odbitak prethodnog poreza.

Ako se uz uslugu vrši sporedno pruţanje usluga ili sporedna isporuka dobara, smatra se da je pruţena jedna usluga.

Kod prenosa celokupne ili dela imovine, sa ili bez naknade, ili kao ulog, svaka usluga koja se pruţa prenosom imovine smatra se posebnim prometom.

Ministar bliţe ureĊuje šta se smatra upotrebom dobara i pruţanjem usluga iz stava 4. ovog ĉlana.

 

Član 6

Smatra se da promet dobara i usluga, u smislu ovog zakona, nije izvršen kod:

1) prenosa celokupne ili dela imovine, sa ili bez naknade, ili kao ulog, ako je sticalac poreski obveznik ili tim prenosom postane poreski obveznik i ako produţi da obavlja istu delatnost;

2) zamene dobara u garantnom roku;

3) besplatnog davanja poslovnih uzoraka u uobiĉajenim koliĉinama za tu namenu kupcima ili potencijalnim kupcima, odnosno trećim licima za potrebe analize na osnovu akta nadleţnog organa;

4)  davanja reklamnog  materijala  i  drugih  poklona manje  vrednosti,  ako  se daju  povremeno razliĉitim licima.

Delom imovine iz stava 1. taĉka 1) ovog ĉlana smatra se celina kojom se omogućava samostalno obavljanje delatnosti sticaoca dela imovine.

Kod prenosa celokupne ili dela imovine iz stava 1. taĉka 1) ovog ĉlana smatra se da sticalac stupa na mesto prenosioca.

Ministar  bliţe  ureĊuje postupak  zamene  dobara  u  garantnom roku,  šta  se  smatra  prenosom celokupne ili dela imovine, sa ili bez naknade, ili kao ulog, iz stava 1. taĉka 1), kao i šta se smatra uobiĉajenim koliĉinama poslovnih uzoraka, reklamnim materijalom i drugim poklonima manje vrednosti iz stava 1. taĉ. 3) i 4) ovog ĉlana.

 

Uvoz dobara

Član 7

Uvoz je svaki unos dobara u carinsko podruĉje Republike.

 

III PORESKI OBVEZNIK I PORESKI DUŽNIK

 

Poreski obveznik

Član 8

Poreski obveznik (u daljem tekstu: obveznik) je lice koje samostalno obavlja promet dobara i usluga, u okviru obavljanja delatnosti.

Delatnost iz stava 1. ovog ĉlana je trajna aktivnost proizvoĊaĉa, trgovca ili pruţaoca  usluga u cilju  ostvarivanja  prihoda,  ukljuĉujući  i  delatnosti  eksploatacije  prirodnih  bogatstava,  poljoprivrede, šumarstva i samostalnih zanimanja.

Smatra se da obveznik obavlja delatnost i kada je vrši u okviru poslovne jedinice. Obveznik je lice u ĉije ime i za ĉiji raĉun se vrši isporuka dobara ili pruţanje usluga.

Obveznik je lice koje vrši isporuku dobara, odnosno pruţanje  usluga u svoje ime, a za raĉun drugog lica.

 

Član 9

Republika i njeni organi, organi teritorijalne autonomije i lokalne samouprave, kao i pravna lica osnovana zakonom, odnosno aktom organa Republike, teritorijalne autonomije ili lokalne samouprave u cilju obavljanja poslova drţavne  uprave ili lokalne samouprave (u daljem tekstu: Republika, organi i pravna lica), nisu obveznici u smislu ovog zakona ako obavljaju promet dobara i usluga iz delokruga organa, odnosno u cilju obavljanja poslova drţavne uprave ili lokalne samouprave.

Republika, organi i pravna lica obveznici su za promet dobara i usluga iz stava 1. ovog ĉlana za koji  bi  izuzimanje  od  obaveze  u  smislu  stava  1.  ovog  ĉlana  moglo  da  dovede  do  narušavanja konkurencije, kao i za promet dobara i usluga izvan delokruga organa, odnosno van obavljanja poslova drţavne uprave ili lokalne samouprave, a koji su oporezivi u skladu sa ovim zakonom. Smatra se da bi izuzimanje od obaveze u smislu stava 1. ovog ĉlana moglo da dovede do narušavanja konkurencije, u smislu ovog zakona, ako promet dobara i usluga iz stava 1. ovog ĉlana, osim Republike, organa i pravnih lica, vrši i drugo lice.

 

Poreski dužnik

Član 10

Poreski duţnik, u smislu ovog zakona, je:

1) obveznik iz ĉlana 8. i ĉlana 9. stav 2. ovog zakona;

2) poreski punomoćnik koga odredi strano lice koje u Republici nema sedište ni stalnu poslovnu jedinicu, odnosno prebivalište, a koje obavlja promet dobara i usluga u Republici;

3)  primalac  dobara  i  usluga,  ako  strano  lice  iz  taĉke  2)  ovog  stava  ne  odredi  poreskog punomoćnika;

4) lice koje u raĉunu ili drugom dokumentu koji sluţi kao raĉun (u daljem tekstu: raĉun) iskaţe PDV, a nije obveznik PDV ili nije izvršilo promet dobara i usluga;

5) lice koje uvozi dobro.

6) (brisana)

Izuzetno od stava 1. taĉka 1) ovog ĉlana, poreski duţnik je:

1) primalac dobara ili usluga, obveznik PDV, za promet sekundarnih sirovina i usluga koje su neposredno povezane sa tim dobrima, izvršen od strane drugog obveznika PDV;

2) primalac dobara, obveznik PDV, za promet graĊevinskih objekata i ekonomski deljivih celina u okviru tih objekata, ukljuĉujući i vlasniĉke udele na tim dobrima, izvršen od strane drugog obveznika PDV, u sluĉaju kada je ugovorom na osnovu kojeg se vrši promet tih dobara predviĊeno da će se na taj promet obraĉunati PDV u skladu sa ovim zakonom;

3) primalac dobara ili usluga iz oblasti graĊevinarstva, obveznik PDV, odnosno lice iz ĉlana 9. stav 1. ovog zakona, za promet izvršen od strane obveznika PDV, ako je primalac dobara ili usluga investitor i ako je isporuĉilac dobara ili usluga izvoĊaĉ radova, u skladu sa zakonom kojim se ureĊuje planiranje i izgradnja.

Ako je poreski duţnik iz stava 1. taĉ. 2) i 3) ovog ĉlana i obveznik, duţan je da ispuni obaveze koje su ovim zakonom propisane za obveznika, osim izdavanja raĉuna.

Ministar bliţe ureĊuje šta se smatra sekundarnim sirovinama i uslugama iz stava 2. taĉka 1) ovog ĉlana.

 

IV MESTO I VREME PROMETA DOBARA I USLUGA I NASTANAK PORESKE OBAVEZE

 

Mesto prometa dobara

Član 11

Mesto prometa dobara je mesto:

1) u kojem se dobro nalazi u trenutku slanja ili prevoza do primaoca ili, po njegovom nalogu, do trećeg lica, ako dobro šalje ili prevozi isporuĉilac, primalac ili treće lice, po njegovom nalogu;

2) ugradnje ili montaţe  dobra, ako se ono ugraĊuje ili montira od strane isporuĉioca ili, po njegovom nalogu, od strane trećeg lica;

3) u kojem se dobro nalazi u trenutku isporuke, ako se dobro isporuĉuje bez otpreme, odnosno prevoza;

4) prijema vode, elektriĉne energije, gasa i toplotne energije.

U sluĉaju prometa dobara u okviru komisionih ili konsignacionih poslova, mesto prometa dobara od strane komisionara ili konsignatera odreĊuje se, u skladu sa stavom 1. ovog ĉlana, i za isporuku komisionaru ili konsignateru.

 

Mesto prometa usluga

Član 12

Mesto prometa usluga je mesto u kojem pruţalac usluga obavlja svoju delatnost.

Ako se promet usluga vrši preko poslovne jedinice, mestom prometa usluga smatra se mesto poslovne jedinice.

Izuzetno od st. 1. i 2. ovog ĉlana, mestom prometa usluga smatra se mesto:

1) u kojem se nalazi nepokretnost, ako se radi o prometu usluge koja je neposredno povezana sa tom  nepokretnošću,   ukljuĉujući   delatnost   posredovanja   i   procene   u   vezi   nepokretnosti,   kao   i projektovanje, pripremu i izvoĊenje graĊevinskih radova i nadzor nad njima;

2) gde se obavlja prevoz, a ako se prevoz obavlja i u Republici i u inostranstvu (u daljem tekstu:

meĊunarodni transport), odredbe ovog zakona primenjuju se samo na deo prevoza izvršen u Republici;

3) gde je usluga stvarno pruţena, ako se radi o:

(1)  uslugama  iz  oblasti  kulture,  umetnosti,  sporta,  nauke  i  obrazovanja,  zabavno  - estradnim i sliĉnim uslugama, ukljuĉujući usluge organizatora priredbi, kao i sa njima povezane usluge;

 

(2) sporednim uslugama u oblasti transporta, kao što su utovar, istovar, pretovar i sliĉne usluge;

(3) uslugama procene pokretnih stvari; (4) radovima na pokretnim stvarima;

 

4) u kojem primalac usluge obavlja delatnost ili ima poslovnu jedinicu za koju se pruţa usluga, odnosno mesto u kojem primalac usluge ima sedište ili prebivalište, ako se radi o uslugama:

(1)  iznajmljivanja  pokretnih  stvari,  osim  prevoznih  sredstava  na  osnovu  rent  a  car ugovora; (2) pruţanja telekomunikacionih usluga;

(3) preuzimanja obaveze  da se u potpunosti ili delimiĉno odustane od vršenja neke delatnosti ili korišćenja nekog prava;

(4) u oblasti ekonomske propagande;

(5) prenosa, ustupanja i davanja na korišćenje autorskih prava, prava na patente, licence, zaštitnih znakova i drugih prava intelektualne svojine;

(6) bankarskog, finansijskog poslovanja i poslovanja u oblasti osiguranja i reosiguranja, osim iznajmljivanja sefova;

(7) savetnika, inţenjera, advokata, revizora i sliĉnih usluga;

(8) obrade podataka i ustupanja informacija, kao i davanja informacija telefonom ili na drugi naĉin;

(9) stavljanja na raspolaganje osoblja;

(9a) kliniĉkog ispitivanja lekova i medicinskih sredstava;

(9b) odobravanja pristupa mreţi prirodnog gasa i mreţi za prenos elektriĉne energije;

(10) pruţenim elektronskim putem, kao i radio-televizijskim uslugama;

(11) posredovanja prilikom pruţanja usluga iz podtaĉ. (1) - (10) ove taĉke.

5) (brisana)

Mesto prometa usluga posredovanja, osim usluga posredovanja iz stava 3. taĉka 4) podtaĉka (11) ovog ĉlana, odreĊuje se prema mestu prometa dobara i usluga koji je predmet posredovanja.

Ministar bliţe ureĊuje šta se smatra uslugama pruţenim elektronskim putem iz stava 3. taĉka 4) podtaĉka (10) ovog ĉlana.

 

Mesto uvoza dobara

Član 13

Mesto uvoza dobara je mesto u kojem je uvezeno dobro uneto u carinsko podruĉje Republike.

 

Vreme prometa dobara

 

Član 14

Promet dobara nastaje danom:

 

1) otpoĉinjanja slanja ili prevoza dobara primaocu ili trećem licu, po njegovom nalogu, ako dobra šalje ili prevozi isporuĉilac, primalac ili treće lice, po njihovom nalogu;

 

2)  preuzimanja  dobara od strane  primaoca u  sluĉaju  ugradnje  ili  montaţe  dobara od  strane isporuĉioca ili, po njegovom nalogu, trećeg lica;

3)  prenosa  prava  raspolaganja  na  dobrima  primaocu,  ako  se  dobro  isporuĉuje  bez otpreme, odnosno prevoza;

4)  oĉitavanja  stanja  primljene  vode,  elektriĉne  energije,  gasa  i  toplotne  energije  koje  vrši isporuĉilac, u cilju obraĉuna potrošnje.

5) (brisana)

U komisionim ili konsignacionim poslovima, vreme isporuke dobara od strane komisionara ili konsignatera odreĊuje se, u skladu sa stavom 1. ovog ĉlana i za isporuku komisionaru ili konsignateru.

Odredbe st. 1. i 2. ovog ĉlana odnose se i na delimiĉne isporuke.

Delimiĉne isporuke iz stava 3. ovog ĉlana postoje ako je za isporuku odreĊenih delova ekonomski deljive isporuke posebno ugovorena naknada.

 

Vreme prometa usluga

Član 15

Usluga se smatra pruţenom danom kada je:

1) završeno pojedinaĉno pruţanje usluge;

2)  prestao  pravni  osnov  pruţanja   usluge  -  u  sluĉaju  pruţanja   vremenski  ograniĉenih  ili neograniĉenih usluga.

Izuzetno od stava 1. taĉka 2) ovog ĉlana, ako se za pruţanje  usluga izdaju periodiĉni raĉuni, promet usluga smatra se izvršenim poslednjeg dana perioda za koji se izdaje raĉun.

Delimiĉna usluga smatra se izvršenom u vreme kada je okonĉano pruţanje tog dela usluge. Delimiĉna usluga iz stava 3. ovog ĉlana postoji ako je za odreĊene delove ekonomski deljive usluge posebno ugovorena naknada.

 

Vreme uvoza dobara

Član 15a

Vreme uvoza dobara nastaje danom kada je dobro uneto u carinsko podruĉje Republike.

 

Nastanak poreske obaveze

Član 16

Poreska obaveza nastaje danom kada se najranije izvrši jedna od sledećih radnji:

1) promet dobara i usluga;

2) naplata, odnosno plaćanje ako je naknada ili deo naknade naplaćen, odnosno plaćen u novcu pre prometa dobara i usluga;

3) nastanak obaveze plaćanja carinskog duga, kod uvoza dobara, a ako te obaveze nema, danom u kojem bi nastala obaveza plaćanja tog duga.

Izuzetno od stava 1. taĉ. 1) i 2) ovog ĉlana, poreska obaveza za poreskog duţnika iz ĉlana 10. stav 1. taĉ. 2) i 3) ovog zakona nastaje danom kada se izvrši promet dobara i usluga.

 

V PORESKA OSNOVICA I PORESKA STOPA

 

Poreska osnovica kod prometa dobara i usluga

Član 17

Poreska osnovica (u daljem tekstu: osnovica) kod prometa dobara i usluga jeste iznos naknade (u novcu, stvarima ili uslugama) koju obveznik prima ili treba da primi za isporuĉena dobra ili pruţene usluge od primaoca dobara ili usluga ili trećeg lica, ukljuĉujući subvencije koje su neposredno povezane sa cenom tih dobara ili usluga, u koju nije ukljuĉen PDV, ako ovim zakonom nije drukĉije propisano.

 

U osnovicu se uraĉunavaju i:

1) akcize, carina i druge uvozne daţbine, kao i ostali javni prihodi, osim PDV;

2) svi sporedni troškovi koje obveznik zaraĉunava primaocu dobara i usluga. Osnovica ne sadrţi:

1) popuste i druga umanjenja cene, koji se primaocu dobara ili usluga odobravaju u momentu vršenja prometa dobara ili usluga;

2) iznose koje obveznik naplaćuje u ime i za raĉun drugog, ako taj iznos prenosi licu u ĉije ime i za ĉiji raĉun je izvršio naplatu.

Ako se naknada ili deo naknade ne ostvaruju u novcu, već u obliku prometa dobara i usluga, osnovicom se smatra trţišna vrednost tih dobara i usluga na dan njihove isporuke u koju nije ukljuĉen PDV.

Kod prometa dobara ili usluga, koje ĉine ulog u privredno društvo, osnovicom se smatra trţišna vrednost tih dobara i usluga na dan njihove isporuke u koju nije ukljuĉen PDV.

 

Član 18

Osnovicom kod prometa dobara bez naknade smatra se nabavna cena, odnosno cena koštanja tih ili sliĉnih dobara, u momentu prometa.

Osnovicom kod prometa usluga bez naknade smatra se cena koštanja tih ili sliĉnih usluga, u momentu prometa.

U sluĉaju iz st. 1. i 2. ovog ĉlana PDV se ne uraĉunava u osnovicu.

U sluĉaju prevoza putnika autobusima, koji vrši lice koje nema mesto stvarne uprave u Republici, osnovicu ĉini proseĉna naknada prevoza za svaki pojedinaĉni prevoz.

Naĉin utvrĊivanja naknade iz stava 4. ovog ĉlana bliţe ureĊuje ministar.

 

Osnovica kod uvoza dobara

Član 19

Osnovica kod uvoza dobara je vrednost uvezenog dobra utvrĊena po carinskim propisima.

U osnovicu iz stava 1. ovog ĉlana uraĉunava se i:

1) akciza, carina i druge uvozne daţbine, kao i ostali javni prihodi, osim PDV;

2) svi sporedni troškovi koji su nastali do prvog odredišta u Republici.

Prvim odredištem, u smislu stava 2. taĉka 2) ovog ĉlana, smatra se mesto koje je naznaĉeno u otpremnici ili drugom prevoznom dokumentu, a ako nije naznaĉeno, mesto prvog pretovara dobara u Republici.

 

Član 20

Kod uvoza dobara, koje je obveznik privremeno izvezao radi oplemenjivanja, obrade, dorade ili prerade (u daljem tekstu: oplemenjivanje), opravke ili ugradnje, osnovicu ĉini naknada koju je obveznik platio ili treba da plati za oplemenjivanje, opravku ili ugradnju, a ako se ta naknada ne plaća, osnovicu ĉini porast vrednosti nastao oplemenjivanjem, opravkom ili ugradnjom.

U sluĉaju iz stava 1. ovog ĉlana primenjuju se odredbe ĉlana 19. stav 2. ovog zakona.

 

Izmena poreske osnovice

Član 21

Ako se izmeni osnovica za promet dobara i usluga koji je oporeziv PDV, obveznik koji je isporuĉio dobra ili usluge duţan  je da iznos PDV, koji duguje po tom osnovu, ispravi u skladu sa izmenom.

Obaveza iz stava 1. ovog ĉlana odnosi se i na lica iz ĉlana 10. stav 1. taĉ. 2) i 3) i stav 2. ovog zakona.

 

Ako se osnovica naknadno izmeni - smanji, obveznik koji je izvršio promet dobara i usluga moţe da izmeni iznos PDV samo ako obveznik kome je izvršen promet dobara i usluga ispravi odbitak prethodnog PDV i ako o tome pismeno obavesti isporuĉioca dobara i usluga.

Ako je isporuka dobara i usluga izvršena obvezniku koji nema pravo na odbitak prethodnog PDV, odnosno licu koje nije obveznik PDV, izmenu iz stava 3. ovog ĉlana obveznik moţe  da izvrši ako poseduje dokument o smanjenju naknade za izvršeni promet dobara i usluga tim licima.

Obveznik  moţe  da  izmeni  osnovicu  za  iznos  naknade  koji  nije  naplaćen  samo  na  osnovu pravnosnaţne  odluke suda o zakljuĉenom steĉajnom postupku, odnosno na osnovu overenog prepisa zapisnika o sudskom poravnanju.

Ako obveznik koji je izmenio osnovicu u skladu sa stavom 5. ovog ĉlana primi naknadu ili deo naknade za isporuĉena dobra i usluge u vezi sa kojima je dozvoljena izmena osnovice, duţan  je da na primljeni iznos naknade obraĉuna PDV.

Izmena osnovice iz st. 1 - 5. ovog ĉlana vrši se u poreskom periodu u kojem je nastupila izmena.

Ako  je  naknada  za  promet  dobara  i  usluga  izraţena  u  stranoj  valuti,  povećanje,  odnosno smanjenje vrednosti dinara u odnosu na stranu valutu, ne dovodi do izmene poreske osnovice, pod uslovom da je pri utvrĊivanju osnovice i obraĉunatog PDV i naplati naknade primenjena ista vrsta kursa dinara iste banke.

Ako se u skladu sa carinskim propisima izmeni osnovica za uvoz dobara koja podleţu  PDV, primenjuju se odredbe ovog zakona.

 

Obračun vrednosti iskazanih u stranim valutama

Član 22

Ako je naknada za promet dobara i usluga izraţena  u stranoj valuti, za obraĉun te vrednosti u domaćoj valuti primenjuje se srednji kurs centralne banke, odnosno ugovoreni kurs koji vaţi  na dan nastanka poreske obaveze.

Ako je osnovica za uvoz dobara izraţena  u stranoj valuti, za obraĉun te vrednosti u domaćoj valuti primenjuju se carinski propisi koji utvrĊuju carinsku vrednost, a koji vaţe na dan nastanka poreske obaveze.

 

Poreska stopa

Član 23

Opšta stopa PDV za oporezivi promet dobara i usluga ili uvoz dobara iznosi 20%.

Po posebnoj stopi PDV od 8% oporezuje se promet dobara i usluga ili uvoz dobara, i to:

1) hleba i drugih pekarskih proizvoda, mleka i mleĉnih proizvoda, brašna, šećera, jestivog ulja od suncokreta, kukuruza, uljane repice, soje i masline, jestive masnoće ţivotinjskog i biljnog porekla i meda;

1a) (brisana)

2) sveţeg,  rashlaĊenog i smrznutog voća, povrća, mesa, ukljuĉujući i iznutrice i druge klaniĉne proizvode, ribe i jaja;

2a) ţitarica, suncokreta, soje, šećerne repe i uljane repice;

3) lekova, ukljuĉujući i lekove za upotrebu u veterini;

4) ortotiĉkih i protetiĉkih sredstava, kao i medicinskih sredstava - proizvoda koji se hiruški ugraĊuju u organizam;

5) materijala za dijalizu;

6) Ċubriva, sredstava za zaštitu bilja, semena za reprodukciju, sadnog materijala, komposta sa micelijumom, kompletne krmne smeše za ishranu stoke i ţive stoke;

7) udţbenika i nastavnih sredstava;

7a) personalnih raĉunara i komponenti od kojih se sastoje personalni raĉunari;

8) dnevnih novina;

9) monografskih i serijskih publikacija;

 

10) ogrevnog drveta;

11) usluga smeštaja u hotelima, motelima, odmaralištima, domovima i kampovima;

12) usluge koje se naplaćuju putem ulaznica za bioskopske i pozorišne predstave, sajmove, cirkuse, zabavne parkove, koncerte (muziĉke dogaĊaje), izloţbe,  sportske dogaĊaje, muzeje i galerije, botaniĉke bašte i zoološke vrtove, ako promet ovih usluga nije osloboĊen PDV;

12a) (brisana)

13) prirodnog gasa;

13a) toplotne energije za potrebe grejanja;

14) prenos prava raspolaganja na stambenim objektima, ekonomski deljivim celinama u okviru tih objekata, kao i vlasniĉkim udelima na tim dobrima;

15) usluge koje prethode isporuci vode za piće vodovodnom mreţom,  kao i vode za piće, osim flaširane;

16) preĉišćavanja i odvoĊenja atmosferskih i otpadnih voda;

17) upravljanje komunalnim otpadom;

18) odrţavanje ĉistoće na površinama javne namene;

19) odrţavanje javnih zelenih površina i priobalja;

20) prevoz putnika u gradskom i prigradskom saobraćaju;

21) upravljanje grobljima i pogrebne usluge.

Ministar bliţe ureĊuje šta se, u smislu ovog zakona, smatra dobrima i uslugama iz stava 2. taĉ. 1), 2), 2a), 4) - 11) i 15) - 21) ovog ĉlana.

 

VI PORESKA OSLOBOĐENJA

 

Poreska osloboĎenja za promet dobara i usluga sa pravom na odbitak prethodnog poreza

Član 24

PDV se ne plaća na:

 

1) prevozne i ostale usluge, koje su povezane sa uvozom dobara, ako je vrednost tih usluga

sadrţana u osnovici iz ĉlana 19 stav 2 ovog zakona;

2)  promet  dobara  koja  obveznik  ili  treće  lice,  po  njegovom  nalogu,  šalje  ili  otprema  u

inostranstvo;

3) promet dobara koja inostrani primalac ili treće lice, po njegovom nalogu, šalje ili otprema u

inostranstvo;

4) promet dobara koja inostrani primalac otprema u prtljagu koji nosi sa sobom u inostranstvo,

 

ako:

(1) se dobra otpremaju pre isteka tri kalendarska meseca po isporuci tih dobara;

(2) je ukupna vrednost isporuĉenih dobara veća od 150 EUR, u dinarskoj protivvrednosti po srednjem kursu Narodne banke Srbije, ukljuĉujući PDV;

5) unos dobara u slobodnu zonu, prevozne i druge usluge korisnicima slobodnih zona koje su

 

neposredno povezane sa tim unosom i promet dobara i usluga u slobodnoj zoni, za koje bi obveznik - korisnik slobodne zone imao pravo na odbitak prethodnog poreza kada bi ta dobra ili usluge nabavljao za potrebe obavljanja delatnosti van slobodne zone;

6) promet dobara koja su u postupku carinskog skladištenja;

6a) otpremanje dobara u slobodne carinske prodavnice otvorene na vazduhoplovnim pristaništima otvorenim za meĊunarodni saobraćaj na kojima je organizovana pasoška i carinska kontrola radi prodaje putnicima u skladu sa carinskim propisima (u daljem tekstu: slobodne carinske prodavnice), kao i na isporuku dobara iz slobodnih carinskih prodavnica;

7) usluge radova na pokretnim dobrima nabavljenim od strane inostranog primaoca usluge u Republici, ili koja su uvezena radi oplemenjivanja, opravke ili ugradnje, a koja posle oplemenjivanja, opravke ili ugradnje, isporuĉilac usluge, inostrani primalac ili treće lice, po njihovom nalogu, prevozi ili otprema u inostranstvo;

 

8) prevozne i ostale usluge koje su u neposrednoj vezi sa izvozom, tranzitom ili privremenim uvozom dobara, osim usluga koje su osloboĊene od PDV bez prava na poreski odbitak u skladu sa ovim zakonom;

9)  usluge  meĊunarodnog prevoza  lica  u  vazdušnom  saobraćaju,  s  tim  što  za  nerezidentno vazduhoplovno preduzeće poresko osloboĊenje vaţi samo u sluĉaju uzajamnosti;

10) isporuke letilica, servisiranje, popravke, odrţavanje, ĉarterisanje i iznajmljivanje letilica, koje se preteţno koriste uz naknadu u meĊunarodnom vazdušnom saobraćaju, kao i isporuke, iznajmljivanje, popravke i odrţavanje dobara namenjenih opremanju tih letilica;

11) promet dobara i usluga namenjenih neposrednim potrebama letilica iz taĉke 10) ovog stava;

12) usluge meĊunarodnog prevoza lica brodovima u reĉnom saobraćaju, s tim što za nerezidentno preduzeće koje vrši meĊunarodni prevoz lica brodovima u reĉnom saobraćaju, poresko osloboĊenje vaţi samo u sluĉaju uzajamnosti;

13)  isporuke  brodova,  servisiranje,  popravke,  odrţavanje  i  iznajmljivanje  brodova,  koji  se preteţno  koriste  uz  naknadu  u  meĊunarodnom reĉnom  saobraćaju,  kao  i  isporuke,  iznajmljivanje,

popravke i odrţavanje dobara namenjenih opremanju tih brodova;

14) promet dobara i usluga namenjenih neposrednim potrebama brodova iz taĉke 13) ovog stava;

15) isporuke zlata Narodnoj banci Srbije;

16) dobra i usluge namenjene za:

(1) sluţbene potrebe diplomatskih i konzularnih predstavništava;

(2) sluţbene  potrebe meĊunarodnih organizacija, ako je to predviĊeno meĊunarodnim ugovorom;

(3) liĉne potrebe stranog osoblja diplomatskih i konzularnih predstavništava, ukljuĉujući i

 

ĉlanove njihovih porodica;

(4)  liĉne  potrebe  stranog  osoblja  meĊunarodnih  organizacija,  ukljuĉujući  ĉlanove njihovih porodica, ako je to predviĊeno meĊunarodnim ugovorom;

16a) promet dobara i usluga  koji  se  vrši  u skladu sa ugovorima  o  donaciji zakljuĉenim sa drţavnom zajednicom Srbija i Crna Gora, odnosno Republikom, u delu koji se finansira dobijenim novĉanim sredstvima, a tim ugovorom je predviĊeno da se iz dobijenih novĉanih sredstava neće plaćati troškovi poreza;

16b) promet dobara i usluga koji se vrši u skladu sa ugovorima o kreditu, odnosno zajmu, zakljuĉenim izmeĊu drţavne zajednice Srbija i Crna Gora, odnosno Republike i meĊunarodne finansijske organizacije, odnosno druge drţave,  kao i izmeĊu treće strane i meĊunarodne finansijske organizacije, odnosno druge drţave u kojem se Republika Srbija pojavljuje kao garant, odnosno kontragarant, u delu koji se finansira dobijenim novĉanim sredstvima, ako je tim ugovorima predviĊeno da se iz dobijenih novĉanih sredstava neće plaćati troškovi poreza;

16v) promet dobara i usluga koji se vrši na osnovu meĊunarodnih ugovora, ako je tim ugovorima predviĊeno poresko osloboĊenje, osim meĊunarodnih ugovora iz taĉ. 16a) i 16b) ovog stava;

17) usluge posredovanja koje se odnose na promet dobara i usluga iz taĉ. 1) - 16) ovog stava.

Poresko osloboĊenje iz stava 1. ovog ĉlana primenjuje se i ako je naknada, odnosno deo naknade naplaćen pre izvršenog prometa.

Poresko osloboĊenje iz stava 1. taĉka 3) ovog ĉlana ne odnosi se na promet dobara koja inostrani primalac  sam  preveze  radi  opremanja  ili  snabdevanja  sportskih  ĉamaca,  sportskih  aviona  i  ostalih prevoznih sredstava za privatne potrebe.

OsloboĊenje iz  stava  1.  taĉka  16)  podtaĉ.  (1)  i  (3)  ovog  ĉlana  se  ostvaruje  pod  uslovom reciprociteta, a na osnovu potvrde ministarstva nadleţnog za inostrane poslove.

Inostranim primaocem dobara ili usluga, u smislu ovog ĉlana, smatra se lice koje:

1) je obveznik, a ĉije je mesto stvarne uprave van Republike;

2) nije obveznik, a ima prebivalište ili sedište van Republike.

Naĉin i postupak ostvarivanja poreskog osloboĊenja iz st. 1. - 3. ovog ĉlana propisuje ministar.

 

Poreska osloboĎenja za promet dobara i usluga bez prava na odbitak prethodnog poreza

Član 25

PDV se ne plaća u prometu novca i kapitala, i to kod:

1) poslovanja i posredovanja u poslovanju zakonskim sredstvima plaćanja, osim papirnog i kovanog novca koji se ne koristi kao zakonsko sredstvo plaćanja ili ima numizmatiĉku vrednost;

2)  poslovanja  i  posredovanja  u  poslovanju  akcijama,  udelima  u  društvima  i  udruţenjima, obveznicama i drugim hartijama od vrednosti, osim poslovanja koje se odnosi na ĉuvanje i upravljanje hartijama od vrednosti;

3) kreditnih poslova, ukljuĉujući posredovanje, kao i novĉanih pozajmica;

3a) (brisana)

4) preuzimanja obaveza, garancija i drugih sredstava obezbeĊenja, ukljuĉujući posredovanje;

5) poslovanja i posredovanja u poslovanju depozitima, tekućim i ţiro raĉunima, nalozima za plaćanje, kao i platnim prometom i doznakama;

6) poslovanja i posredovanja u poslovanju novĉanim potraţivanjima,  ĉekovima,  menicama i drugim sliĉnim hartijama od vrednosti, osim naplate potraţivanja za druga lica;

7) poslovanja društava za upravljanje investicionim fondovima u skladu sa propisima kojima se ureĊuju investicioni fondovi;

8) poslovanja društava za upravljanje dobrovoljnim penzijskim fondovima u skladu sa propisima kojima se ureĊuju dobrovoljni penzijski fondovi i penzijski planovi. PDV se ne plaća i na promet:

1)  usluga  osiguranja  i  reosiguranja,  ukljuĉujući  prateće  usluge  posrednika  i  agenta (zastupnika) u osiguranju;

2) zemljišta (poljoprivrednog, šumskog, graĊevinskog, izgraĊenog ili neizgraĊenog), kao i na davanje u zakup tog zemljišta;

3) objekata, osim prvog prenosa prava raspolaganja na novoizgraĊenim graĊevinskim objektima ili ekonomski deljivim celinama u okviru tih objekata i prvog prenosa vlasniĉkog udela na novoizgraĊenim graĊevinskim objektima ili ekonomski deljivim celinama u okviru tih objekata, kao i prometa objekata i vlasniĉkih udela na objektima u sluĉaju kada je ugovorom na osnovu kojeg se vrši promet tih dobara, zakljuĉenim izmeĊu obveznika PDV, predviĊeno da će se na taj promet obraĉunati PDV, pod uslovom da sticalac obraĉunati PDV moţe u potpunosti odbiti kao prethodni porez;

3a) dobara za koja pri nabavci obveznik nije imao pravo na odbitak prethodnog poreza;

3b) dobara za koja je u prethodnoj fazi prometa postojala obaveza plaćanja poreza u skladu sa zakonom kojim se ureĊuju porezi na imovinu;

4) usluga zakupa stanova, ako se koriste za stambene potrebe;

5) udela, hartija od vrednosti, poštanskih vrednosnica, taksenih i drugih vaţećih vrednosnica po njihovoj utisnutoj vrednosti u Republici, osim vlasniĉkih udela iz ĉlana 4. ovog zakona;

6) poštanskih usluga od strane javnog preduzeća, kao i sa njima povezanih isporuka dobara;

7) usluga koje pruţaju zdravstvene ustanove u skladu sa propisima koji regulišu zdravstvenu zaštitu, ukljuĉujući i smeštaj, negu i ishranu bolesnika u tim ustanovama, osim apoteka i apotekarskih ustanova;

8) usluga koje pruţaju lekari, stomatolozi ili druga lica u skladu sa propisima koji regulišu zdravstvenu zaštitu;

9) usluga i isporuke zubne protetike u okviru delatnosti zubnog tehniĉara, kao i isporuka zubne protetike od strane stomatologa;

10) ljudskih organa, tkiva, telesnih teĉnosti i ćelija, krvi i majĉinog mleka;

11) usluga socijalnog staranja i zaštite, deĉje zaštite i zaštite mladih, usluga ustanova socijalne zaštite, kao i sa njima neposredno povezanog prometa dobara i usluga od strane lica registrovanih za obavljanje tih delatnosti;

12) usluga smeštaja i ishrane uĉenika i studenata u školskim i studentskim domovima ili sliĉnim ustanovama, kao i sa njima neposredno povezan promet dobara i usluga;

 

13) usluga obrazovanja (predškolsko, osnovno, srednje, više i visoko) i profesionalne prekvalifikacije,  kao  i  sa  njima  neposredno  povezanog  prometa  dobara  i  usluga  od  strane  lica registrovanih za obavljanje tih delatnosti, ako se ove delatnosti obavljaju u skladu sa propisima koji ureĊuju tu oblast;

14) usluga iz oblasti kulture i sa njima neposredno povezanog prometa dobara i usluga, od strane lica ĉija delatnost nije usmerena ka ostvarivanju dobiti, a koja su registrovana za tu delatnost;

15) usluga iz oblasti nauke i sa njima neposredno povezanog prometa dobara i usluga, od strane lica ĉija delatnost nije usmerena ka ostvarivanju dobiti, a koja su registrovana za tu delatnost;

16) usluga verskog karaktera od strane registrovanih crkava i verskih zajednica i sa njima neposredno povezanog prometa dobara i usluga;

17) usluga javnog radiodifuznog servisa, osim usluga komercijalnog karaktera;

18) usluga prireĊivanja igara na sreću;

19) usluga iz oblasti sporta i fiziĉkog vaspitanja licima koja se bave sportom i fiziĉkim vaspitanjem, od strane lica ĉija delatnost nije usmerena ka ostvarivanju dobiti, a koja su registrovana za tu delatnost.

Ako je obveznik PDV pri nabavci dobara mogao da ostvari pravo na odbitak dela prethodnog poreza u skladu sa ĉlanom 30. ovog zakona, ne primenjuje se poresko osloboĊenje iz stava 2. taĉka 3a) ovog ĉlana.

Ministar bliţe ureĊuje šta se smatra dobrima, odnosno uslugama iz stava 2. taĉ. 3), 7), 11), 12), 13), 14), 15) i 18) ovog ĉlana.

 

Poreska osloboĎenja kod uvoza dobara

Član 26

PDV se ne plaća na uvoz dobara:

 

1) ĉiji promet je u skladu sa ĉlanom 24. stav 1. taĉ. 5), 10), 11) i 13) - 16v) i ĉlanom 25. stav 1. taĉ. 1) i 2) i stav 2. taĉ. 5) i 10) ovog zakona osloboĊen PDV;

1a) koja se uvoze na osnovu ugovora o donaciji, odnosno kao humanitarna pomoć;

1b)  koja  su  izvezena,  a  koja  se  u  Republiku  vraćaju  neprodata  ili  zato  što  ne  odgovaraju obavezama koje proistiĉu iz ugovora, odnosno poslovnog odnosa na osnovu kojeg su bila izvezena;

1v) koja se, u okviru carinskog postupka, unose u slobodne carinske prodavnice;

1g) po osnovu zamene u garantnom roku;

2) koja se, u okviru carinskog postupka, privremeno uvoze i ponovo izvoze, kao i stavljaju u carinski postupak aktivnog oplemenjivanja sa sistemom odlaganja;

3) koja se, u okviru carinskog postupka, privremeno izvoze i u nepromenjenom stanju ponovo

 

uvoze;

4) za koja je, u okviru carinskog postupka, odobren postupak prerade pod carinskom kontrolom;

5) u okviru carinskog postupka, nad tranzitom robe;

6) za koja je, u okviru carinskog postupka, odobren postupak carinskog skladištenja;

7) za koja je u skladu sa ĉlanom 216. i ĉlanom 217. stav 1. taĉka 6) Carinskog zakona ("Sluţbeni

 

glasnik RS", broj 18/10) propisano osloboĊenje od carine, osim na uvoz motornih vozila.

 

VII PRETHODNI POREZ

 

Pojam

Član 27

Prethodni porez je iznos PDV obraĉunat u prethodnoj fazi prometa dobara i usluga, odnosno plaćen pri uvozu dobara, a koji obveznik moţe da odbije od PDV koji duguje.

 

 

Uslovi za odbitak prethodnog poreza

Član 28

Pravo na odbitak prethodnog poreza obveznik moţe da ostvari ako dobra nabavljena u Republici ili iz uvoza, ukljuĉujući i nabavku opreme, kao i objekata za vršenje delatnosti i ekonomski deljivih celina u okviru tih objekata (u daljem tekstu: objekti za vršenje delatnosti), odnosno primljene usluge, koristi ili će ih koristiti za promet dobara i usluga:

1) koji je oporeziv PDV;

2) za koji u skladu sa ĉlanom 24. ovog zakona postoji osloboĊenje od plaćanja PDV;

3) koji je izvršen u inostranstvu, ako bi za taj promet postojalo pravo na odbitak prethodnog poreza da je izvršen u Republici.

Pravo na odbitak prethodnog poreza obveznik moţe da ostvari ako poseduje:

1) raĉun izdat od strane drugog obveznika u prometu o iznosu prethodnog poreza, u skladu sa ovim zakonom;

2) dokument o izvršenom uvozu dobara u kojem je iskazan prethodni porez i dokument kojim se potvrĊuje da je iskazani PDV plaćen prilikom uvoza.

U poreskom periodu u kojem su ispunjeni uslovi iz st. 1. i 2. ovog ĉlana obveznik moţe da odbije prethodni porez od dugovanog PDV, i to:

1) obraĉunati i iskazani PDV za promet dobara i usluga, koji je ili će mu biti izvršen od strane drugog obveznika u prometu;

2) PDV koji je plaćen prilikom uvoza dobara.

Pravo na odbitak prethodnog poreza nastaje danom ispunjenja uslova iz st. 1 - 3. ovog ĉlana.

Pravo na odbitak prethodnog poreza moţe da ostvari i poreski duţnik iz ĉlana 10. stav 1. taĉ. 2) i 3) ovog zakona, pod uslovom da je na naknadu za primljena dobra i usluge obraĉunao PDV u skladu sa ovim zakonom i da primljena dobra i usluge koristi za promet dobara i usluga iz stava 1. ovog ĉlana, kao i poreski duţnik iz ĉlana 10. stav 2. ovog zakona, pod uslovom da poseduje raĉun prethodnog uĉesnika u prometu u skladu sa ovim zakonom, da je po osnovu avansnog plaćanja, odnosno na naknadu za dobra i usluge obraĉunao PDV u skladu sa ovim zakonom i da će ta dobra i usluge koristiti za promet dobara i usluga iz stava 1. ovog ĉlana.

Obveznik moţe da ostvari pravo na odbitak prethodnog poreza u roku od pet godina od isteka godine u kojoj je stekao ovo pravo.

 

Izuzimanje od odbitka prethodnog poreza

Član 29

Obveznik nema pravo na odbitak prethodnog poreza po osnovu:

1) nabavke, proizvodnje i uvoza putniĉkih automobila, motocikala, jahti, ĉamaca i vazduhoplova, objekata za smeštaj tih dobara, rezervnih delova, goriva i potrošnog materijala za njihove potrebe, kao i iznajmljivanja, odrţavanja, popravki i drugih usluga, koje su povezane sa korišćenjem ovih prevoznih sredstava;

2) izdataka za reprezentaciju obveznika;

3) nabavke ili uvoza tepiha, elektriĉnih aparata za domaćinstvo, televizijskih i radio prijemnika, umetniĉkih dela likovne i primenjene umetnosti i drugih ukrasnih predmeta, koji se koriste za opremanje administrativnih prostorija.

4) (brisana)

Izuzetno od stava 1. taĉka 1) ovog ĉlana, obveznik ima pravo na odbitak prethodnog poreza ako prevozna sredstva i druga dobra koristi iskljuĉivo za obavljanje delatnosti:

1) prometa i iznajmljivanja navedenih prevoznih sredstava i drugih dobara;

2) prevoza lica i dobara ili obuku vozaĉa za upravljanje navedenim prevoznim sredstvima.

 

Podela prethodnog poreza i srazmerni poreski odbitak

Član 30

Ako obveznik koristi isporuĉena ili uvezena dobra ili prima usluge, za potrebe svoje delatnosti, da bi izvršio promet dobara i usluga za koji postoji pravo na odbitak prethodnog poreza, kao i za promet dobara  i  usluga  za  koji  ne  postoji  pravo  na  odbitak  prethodnog  poreza,  duţan  je  da  izvrši  podelu prethodnog poreza prema ekonomskoj pripadnosti na deo koji ima pravo i deo koji nema pravo da odbije od PDV koji duguje.

Ako za pojedina isporuĉena ili uvezena dobra ili primljene usluge obveznik ne moţe  da izvrši podelu prethodnog poreza na naĉin iz stava 1. ovog ĉlana, a koje koristi za potrebe svoje delatnosti, da bi izvršio promet dobara i usluga za koji postoji pravo na odbitak prethodnog poreza i za promet dobara i usluga za koji ne postoji pravo na odbitak prethodnog poreza, moţe da odbije srazmerni deo prethodnog poreza koji odgovara uĉešću prometa dobara i usluga sa pravom na odbitak prethodnog poreza u koji nije ukljuĉen  PDV,  u  ukupnom prometu  u  koji  nije  ukljuĉen  PDV  (u  daljem tekstu:  srazmerni  poreski odbitak).

Srazmerni poreski odbitak utvrĊuje se primenom procenta srazmernog poreskog odbitka na iznos prethodnog poreza u poreskom periodu, umanjenog za iznose koji su opredeljeni na naĉin iz stava 1. ovog ĉlana, kao i za iznos prethodnog poreza za koji obveznik nema pravo na odbitak u smislu ĉlana 29. stav 1. ovog zakona.

Procenat srazmernog poreskog odbitka za poreski period utvrĊuje se stavljanjem u odnos prometa dobara i usluga sa pravom na odbitak prethodnog poreza u koji nije ukljuĉen PDV i ukupnog prometa dobara i usluga u koji nije ukljuĉen PDV, izvršenog od 1. januara tekuće godine do isteka poreskog perioda za koji se podnosi poreska prijava.

U promet dobara za utvrĊivanje procenta srazmernog poreskog odbitka iz stava 4. ovog ĉlana ne uraĉunava se promet opreme i objekata za vršenje delatnosti.

U poslednjem poreskom periodu, odnosno u poslednjem poreskom periodu kalendarske godine, obveznik PDV vrši ispravku srazmernog poreskog odbitka primenom procenta srazmernog poreskog odbitka na iznos prethodnog poreza iz svih poreskih perioda u kalendarskoj godini.

Ministar bliţe ureĊuje naĉin utvrĊivanja i ispravku srazmernog poreskog odbitka.

 

Ispravka odbitka prethodnog poreza kod izmene osnovice

 

Član 31

Ako doĊe do izmene osnovice oporezivog prometa dobara i usluga, obveznik kome je izvršen promet dobara i usluga duţan je da, u skladu sa tom izmenom, ispravi odbitak prethodnog poreza koji je po tom osnovu ostvario.

Ispravka odbitka prethodnog poreza iz stava 1. ovog ĉlana odnosi se i na primaoca dobara ili usluga iz ĉlana 10. stav 1. taĉ. 2) i 3) i stav 2. ovog zakona.

Ispravka odbitka prethodnog poreza iz stava 1. ovog ĉlana vrši se i na osnovu overenog prepisa zapisnika o sudskom poravnanju, u skladu sa ĉlanom 21. st. 3. i 5. ovog zakona.

Ispravka odbitka prethodnog poreza vrši se u poreskom periodu u kojem je izmenjena osnovica.

 

Ispravka odbitka prethodnog poreza na osnovu odluke poreskog ili carinskog organa

Član 31a

Ako je poreski organ u postupku kontrole rešenjem utvrdio poresku obavezu po osnovu PDV za izvršeni promet dobara i usluga, obveznik PDV koji je primio dobra i usluge moţe  da ispravi odbitak prethodnog poreza ako je iznos PDV obraĉunat od strane poreskog organa platio obvezniku PDV koji mu je izvršio promet dobara i usluga.

 

Ako se rešenje iz stava 1. ovog ĉlana poništi, izmeni ili ukine u delu kojim je utvrĊena obaveza po osnovu PDV, obveznik PDV koji je izvršio promet dobara i usluga duţan  je da o tome pismeno obavesti primaoca dobara i usluga.

Na osnovu pismenog obaveštenja iz stava 2. ovog ĉlana primalac dobara i usluga duţan  je da izvrši ispravku odbitka prethodnog poreza.

Ako je PDV za uvoz dobara, koji je odbijen kao prethodni porez, povećan, smanjen, refundiran ili obveznik osloboĊen obaveze plaćanja, obveznik je duţan da, na osnovu carinskog dokumenta ili odluke carinskog organa, ispravi odbitak prethodnog poreza u skladu sa tom izmenom.

Ispravka odbitka prethodnog poreza vrši se u poreskom periodu u kojem je nastupila izmena.

 

Ispravka odbitka prethodnog poreza za opremu i objekte za vršenje delatnosti

Član 32

Obveznik koji je ostvario pravo na odbitak prethodnog poreza po osnovu nabavke opreme i objekata za vršenje delatnosti, kao i ulaganja u sopstvene ili tuĊe objekte, osim ulaganja koja se odnose na redovno odrţavanje objekata (u daljem tekstu: ulaganja u objekte), duţan  je da izvrši ispravku odbitka prethodnog poreza ako prestane da ispunjava uslove za ostvarivanje ovog prava, i to u roku kraćem od pet godina od momenta prve upotrebe za opremu, deset godina od momenta prve upotrebe za objekte, odnosno deset godina od momenta završetka ulaganja u objekte.

Ispravka odbitka prethodnog poreza vrši se za period koji je jednak razlici izmeĊu rokova iz stava 1.  ovog  ĉlana  i  perioda  u  kojem  je  obveznik  ispunjavao  uslove  za  ostvarivanje  prava  na  odbitak prethodnog poreza.

Izuzetno od stava 1. ovog ĉlana, obveznik ne vrši ispravku odbitka prethodnog poreza u sluĉaju prometa opreme za vršenje delatnosti, odnosno objekata za vršenje delatnosti na koji se obraĉunava PDV, ulaganja u objekte za koja naplaćuje naknadu, kao i u sluĉaju prenosa imovine ili dela imovine iz ĉlana 6. stav 1. taĉka 1) ovog zakona.

U sluĉaju prenosa iz ĉlana 6. stav 1. taĉka 1) ovog zakona ne prekidaju se rokovi iz stava 1. ovog

 

ĉlana.

Prenosilac imovine iz stava 4. ovog ĉlana duţan  je da dostavi sticaocu neophodne podatke za

 

sprovoĊenje ispravke iz stava 1. ovog ĉlana.

Sticalac imovine iz stava 4. ovog ĉlana vrši ispravku odbitka prethodnog poreza koji je za objekte i  opremu  za  vršenje  delatnosti  ostvario  prenosilac  imovine  ako  prestane  da  ispunjava  uslove  za ostvarivanje prava na odbitak prethodnog poreza.

Ministar bliţe  ureĊuje šta se smatra opremom i objektima za vršenje delatnosti i ulaganjima u objekte u smislu ovog zakona, kao i naĉin sprovoĊenja ispravke odbitka prethodnog poreza.

 

Naknadno sticanje prava na odbitak prethodnog poreza za opremu i objekte za vršenje delatnosti

Član 32a

Obveznik PDV koji nije imao pravo na odbitak prethodnog poreza po osnovu nabavke opreme i objekata za vršenje delatnosti i ulaganja u objekte moţe  da ostvari pravo na odbitak dela prethodnog poreza ako u rokovima iz ĉlana 32. stav 1. ovog zakona ispuni uslove za ostvarivanje prava na odbitak prethodnog poreza.

Obveznik iz stava 1. ovog ĉlana moţe da ostvari pravo na odbitak dela prethodnog poreza srazmerno periodu koji je jednak razlici izmeĊu rokova iz stava 1. ovog ĉlana i perioda u kojem obveznik nije ispunjavao uslove za ostvarivanje prava na odbitak prethodnog poreza.

Sticalac imovine iz ĉlana 6. stav 1. taĉka 1) ovog zakona moţe da ostvari pravo na odbitak dela prethodnog poreza za opremu i objekte za vršenje delatnosti, odnosno za ulaganja u objekte, po osnovu kojih prenosilac imovine nije imao pravo na odbitak prethodnog poreza, ako stekne uslove za ostvarivanje ovog prava u rokovima iz stava 1. ovog ĉlana i ako mu prenosilac imovine dostavi neophodne podatke za ostvarivanje prava na odbitak prethodnog poreza.

 

U sluĉaju prenosa iz ĉlana 6. stav 1. taĉka 1) ovog zakona ne prekidaju se rokovi iz stava 1. ovog ĉlana.

Ako obveznik PDV koji je ostvario pravo na odbitak dela prethodnog poreza u skladu sa stavom

 

1. ovog ĉlana prestane da ispunjava uslove za ostvarivanje prava na odbitak prethodnog poreza pre isteka propisanih rokova, duţan  je da ispravi odbitak prethodnog poreza u skladu sa ĉlanom 32. ovog zakona srazmerno periodu u kojem ne ispunjava uslove za odbitak prethodnog poreza.

Ministar bliţe ureĊuje naĉin utvrĊivanja dela prethodnog poreza iz stava 2. ovog ĉlana.

 

Sticanje prava na odbitak prethodnog poreza kod evidentiranja za obavezu plaćanja PDV

Član 32b

Lice koje je evidentirano za obavezu plaćanja PDV u skladu sa ovim zakonom ima pravo na odbitak prethodnog poreza za dobra koja poseduje na dan koji prethodi danu otpoĉinjanja PDV aktivnosti, a koja je nabavilo u periodu od 12 meseci pre otpoĉinjanja PDV aktivnosti, pod uslovima da:

1) je izvršilo popis dobara i popisnu listu dostavilo poreskom organu pri podnošenju prijave za PDV (u daljem tekstu: evidenciona prijava);

2) poseduje raĉun koji mu je izdao prethodni uĉesnik u prometu, obveznik PDV, u kojem je iskazan obraĉunati PDV za promet dobara, odnosno carinski dokument o izvršenom uvozu dobara i iznosu obraĉunatog PDV za uvoz tih dobara;

3) je platilo raĉun isporuĉiocu dobara, obvezniku PDV, odnosno da je PDV plaćen prilikom

 

uvoza.

Smatra se da PDV aktivnost iz stava 1. ovog ĉlana, a u smislu ovog zakona, otpoĉinje narednog

 

dana  od  dana  kada je  nastala  obaveza  za  evidentiranje  za  obavezu  plaćanja PDV,  odnosno  danom opredeljivanja za obavezu plaćanja PDV.

Pravo na odbitak prethodnog poreza za dobra iz stava 1. ovog ĉlana obveznik PDV stiĉe u poreskom periodu u kojem je izvršio promet sa pravom na odbitak prethodnog poreza tih dobara, odnosno dobara proizvedenih ili sastavljenih od tih dobara.

Dobrima iz stava 1. ovog ĉlana ne smatraju se dobra koja se smatraju opremom i objektima za vršenje delatnosti u skladu sa ovim zakonom.

Popisna lista iz stava 1. taĉka 1) ovog ĉlana naroĉito sadrţi  podatke o vrsti, koliĉini i datumu nabavke dobara, nabavnoj ceni dobara bez PDV i iznosu obraĉunatog PDV.

 

VIII POSEBAN POSTUPAK OPOREZIVANJA Mali poreski obveznici

 

Član 33

Malim obveznikom, u smislu ovog zakona, smatra se lice koje vrši promet dobara i usluga na teritoriji Republike i/ili u inostranstvu, a ĉiji ukupan promet dobara i usluga u prethodnih 12 meseci nije veći od 8.000.000 dinara, odnosno koje pri otpoĉinjanju obavljanja delatnosti procenjuje da u narednih 12 meseci neće ostvariti ukupan promet veći od 8.000.000 dinara.

Mali obveznik ne obraĉunava PDV za izvršen promet dobara i usluga, nema pravo iskazivanja PDV u raĉunima, nema pravo na odbitak prethodnog poreza i nije duţan  da vodi evidenciju propisanu ovim zakonom.

Mali obveznik moţe  da se opredeli za obavezu plaćanja PDV podnošenjem evidencione prijave propisane u skladu sa ovim zakonom nadleţnom poreskom organu i u tom sluĉaju stiĉe prava i obavezu iz stava 2. ovog ĉlana, kao i druga prava i obaveze koje obveznik PDV ima po ovom zakonu.

U sluĉaju iz stava 3. ovog ĉlana, obaveza plaćanja PDV traje najmanje dve godine.

Po isteku roka iz stava 4. ovog ĉlana, obveznik moţe  da podnese zahtev za prestanak obaveze plaćanja PDV nadleţnom poreskom organu.

 

Ukupnim prometom iz stava 1. ovog ĉlana smatra se promet dobara i usluga iz ĉlana 28. stav 1. taĉ. 1) i 2) ovog zakona, osim prometa opreme i objekata za vršenje delatnosti (u daljem tekstu: ukupan promet).

 

Poljoprivrednici

Član 34

Fiziĉka  lica  koja  su  obveznici  poreza  na  dohodak  graĊana na  prihode  od  poljoprivrede  i šumarstva  na  osnovu  katastarskog  prihoda  i  fiziĉka  lica  koja  su  kao  nosioci,  odnosno  ĉlanovi

poljoprivrednog gazdinstva upisana u registru poljoprivrednih gazdinstava u skladu sa propisom kojim se ureĊuje registracija poljoprivrednih gazdinstava (u daljem tekstu: poljoprivrednici), imaju pravo na nadoknadu po osnovu PDV (u daljem tekstu: PDV nadoknada), pod uslovima i na naĉin odreĊen ovim zakonom.

PDV nadoknada priznaje se poljoprivrednicima koji izvrše promet poljoprivrednih i šumskih proizvoda, odnosno poljoprivrednih usluga obveznicima.

Ako poljoprivrednici izvrše promet dobara i usluga iz stava 2. ovog ĉlana, obveznik je duţan da obraĉuna  PDV  nadoknadu u  iznosu  od  8%  na  vrednost  primljenih  dobara i usluga,  o  ĉemu  izdaje dokument  za  obraĉun  (u  daljem  tekstu:  priznanica),  kao  i  da  obraĉunatu  PDV  nadoknadu  isplati poljoprivrednicima u novcu (uplatom na tekući raĉun ili raĉun štednje).

Obveznici iz stava 3. ovog ĉlana imaju pravo da odbiju iznos PDV nadoknade kao prethodni porez, pod uslovom da su PDV nadoknadu i vrednost primljenih dobara i usluga platili poljoprivredniku.

Poljoprivrednik ĉiji ukupan promet dobara i usluga u prethodnih 12 meseci nije veći od 8.000.000 dinara ne obraĉunava PDV za izvršen promet dobara i usluga, nema pravo iskazivanja PDV u raĉunima, nema pravo na odbitak prethodnog poreza i nije duţan da vodi evidenciju propisanu ovim zakonom.

Poljoprivrednik moţe da se opredeli za obavezu plaćanja PDV podnošenjem evidencione prijave propisane u skladu sa ovim zakonom nadleţnom poreskom organu i u tom sluĉaju stiĉe prava i obavezu iz stava 5. ovog ĉlana, kao i druga prava i obaveze koje obveznik PDV ima po ovom zakonu.

U sluĉaju iz stava 6. ovog ĉlana, obaveza plaćanja PDV traje najmanje dve godine.

Po isteku roka iz stava 7. ovog ĉlana, obveznik moţe  da podnese zahtev za prestanak obaveze plaćanja PDV nadleţnom poreskom organu.

 

Turistička agencija

Član 35

Turistiĉkom agencijom, u smislu ovog zakona, smatra se obveznik koji putnicima pruţa turistiĉke usluge i u odnosu na njih istupa u svoje ime, a za organizaciju putovanja prima dobra i usluge drugih obveznika koje putnici neposredno koriste (u daljem tekstu: prethodne turistiĉke usluge).

Turistiĉke usluge koje pruţa turistiĉka agencija smatraju se, u smislu ovog zakona, jedinstvenom uslugom.

Mesto vršenja jedinstvene turistiĉke usluge utvrĊuje se u skladu sa ĉlanom 12. st. 1. i 2. ovog zakona.

Osnovica jedinstvene turistiĉke usluge koju pruţa  turistiĉka agencija je iznos koji predstavlja razliku izmeĊu ukupne naknade koju plaća putnik i stvarnih troškova koje turistiĉka agencija plaća za prethodne turistiĉke usluge, uz odbitak PDV koji je sadrţan u toj razlici.

U sluĉajevima iz ĉlana 5. stav 4. ovog zakona, kao ukupna naknada u smislu stava 4. ovog ĉlana smatra se vrednost iz ĉlana 18. ovog zakona.

Turistiĉka agencija moţe da utvrdi osnovicu u skladu sa st. 4. i 5. ovog ĉlana za grupe turistiĉkih usluga ili za sve turistiĉke usluge pruţene u toku poreskog perioda.

Turistiĉka agencija za turistiĉke usluge iz stava 1. ovog ĉlana ne moţe  da iskazuje PDV u raĉunima ili drugim dokumentima i nema pravo na odbitak prethodnog poreza na osnovu prethodnih turistiĉkih usluga koje su joj iskazane u raĉunu.

 

Polovna dobra, umetnička dela, kolekcionarska dobra i antikviteti

Član 36

Obveznici  koji  se  bave  prometom  polovnih  dobara,  ukljuĉujući  polovna  motorna  vozila, umetniĉkih dela, kolekcionarskih dobara i antikviteta, utvrĊuju osnovicu kao razliku izmeĊu prodajne i nabavne cene dobra (u daljem tekstu: oporezivanje razlike), uz odbitak PDV koji je sadrţan u toj razlici.

Osnovica iz stava 1. ovog ĉlana primenjuje se ako kod nabavke dobara njihov isporuĉilac nije dugovao PDV ili je koristio oporezivanje razlike iz stava 1. ovog ĉlana.

U sluĉajevima iz ĉlana 4. stav 4. ovog zakona, kao prodajna cena za izraĉunavanje razlike smatra se vrednost iz ĉlana 18. ovog zakona.

Kod prometa dobara iz stava 1. ovog ĉlana, obveznik ne moţe  iskazivati PDV u raĉunima ili drugim dokumentima.

Obveznik nema pravo na odbitak prethodnog poreza za dobra i usluge koji su u neposrednoj vezi sa dobrima iz stava 1. ovog ĉlana.

Polovnim dobrima iz stava 1. ovog ĉlana ne smatraju se sekundarne sirovine iz ĉlana 10. stav 2. taĉka 1) ovog zakona.

Ministar bliţe  ureĊuje šta se smatra polovnim dobrima, umetniĉkim delom, kolekcionarskim dobrom i antikvitetom iz stava 1. ovog ĉlana.

 

Poreska obaveza po naplaćenom potraživanju

Član 36a

Obveznik  PDV  ĉiji  ukupan  promet  dobara  i  usluga  u  prethodnih  12  meseci  nije  veći  od 50.000.000 dinara i koji je u tom periodu neprekidno bio evidentiran za obavezu plaćanja PDV moţe da podnese zahtev nadleţnom  poreskom organu za odobravanje plaćanja poreske obaveze po naplaćenom potraţivanju za izvršeni promet dobara i usluga (u daljem tekstu: sistem naplate), pod uslovima da:

1) je u prethodnih 12 meseci podnosio poreske prijave za PDV u propisanom roku;

2)  u  prethodnih  12  meseci  nisu  prestali  uslovi  za  obraĉunavanje  PDV  po  sistemu  naplate, odnosno da obveznik PDV nije prestao da koristi sistem naplate na sopstveni zahtev.

Zahtev iz stava 1. ovog ĉlana podnosi se nadleţnom poreskom organu koji proverava ispunjenost uslova za sistem naplate i izdaje potvrdu o odobravanju sistema naplate.

Obveznik PDV primenjuje sistem naplate od prvog dana poreskog perioda koji sledi poreskom periodu u kojem je primio potvrdu iz stava 2. ovog ĉlana.

Obveznik PDV kome je nadleţni poreski organ odobrio primenu sistema naplate:

1) obraĉunava PDV za izvršeni promet dobara i usluga, izdaje raĉun u skladu sa ovim zakonom u kojem iskazuje obraĉunati PDV i navodi da za taj promet dobara i usluga primenjuje sistem naplate;

2)  poresku  obavezu  iz  taĉke  1)  ovog  stava  plaća  za  poreski  period  u  kojem  je  naplatio potraţivanje,   odnosno  deo  potraţivanja   za  izvršeni  promet  dobara  i  usluga,  u  delu  naplaćenog potraţivanja;

3) ima pravo na odbitak prethodnog poreza u skladu sa ĉlanom 28. st. 1, 2. i 4. ovog zakona, a pod uslovom da je prethodnom uĉesniku u prometu platio obavezu za promet dobara i usluga, u delu plaćene obaveze, odnosno da je plaćen PDV pri uvozu dobara.

Izuzetno od stava 4. ovog ĉlana, sistem naplate ne primenjuje se kod:

1) prometa dobara iz ĉlana 4. stav 3. taĉ. 7) i 7a) ovog zakona;

2) prenosa celokupne ili dela imovine, osim prenosa iz ĉlana 6. stav 1. taĉka 1) ovog zakona;

3) prometa dobara i usluga za koji je obveznik PDV poreski duţnik iz ĉlana 10. stav 1. taĉ. 2) i 3) i stav 2. ovog zakona;

4) prometa dobara i usluga u skladu sa ĉl. 35. i 36. ovog zakona;

5) prometa dobara i usluga koji se vrši povezanim licima u skladu sa zakonom kojim se ureĊuje porez na dobit pravnih lica.

Ako obveznik PDV ne naplati potraţivanje za promet dobara i usluga u roku od šest meseci od dana kada je izvršio promet, duţan je da poresku obavezu po osnovu tog prometa plati za poreski period u kojem je istekao rok od šest meseci.

Sistem naplate prestaje prvog dana poreskog perioda koji sledi poreskom periodu u kojem:

1) je obveznik PDV dostavio izjavu nadleţnom poreskom organu o prestanku sistema naplate;

2) su nastale okolnosti zbog kojih se obvezniku PDV ne bi odobrio sistem naplate od strane nadleţnog poreskog organa pri podnošenju zahteva za odobravanje ovog sistema.

Nadleţni poreski organ izdaje potvrdu o prestanku sistema naplate iz stava 7. ovog ĉlana.

Izuzetno od stava 7. ovog ĉlana, sistem naplate prestaje i u sluĉaju podnošenja zahteva za brisanje iz evidencije za PDV danom prestanka PDV aktivnosti.

Kod prestanka sistema naplate, obveznik PDV je duţan da za poslednji poreski period, odnosno period u kojem je prestao sa PDV aktivnošću, a u kojem je primenjivao sistem naplate, plati i poresku obavezu za promet dobara i usluga za koji nije naplatio potraţivanje  i ima pravo da PDV obraĉunat od strane prethodnog uĉesnika u prometu kojem nije platio obavezu za promet dobara i usluga odbije kao prethodni porez u skladu sa ovim zakonom.

Ministar bliţe ureĊuje šta se smatra naplatom potraţivanja iz stava 1. ovog ĉlana.

 

IX OBAVEZE PORESKIH OBVEZNIKA KOD PROMETA DOBARA I USLUGA

 

Član 37

Obveznik je duţan da:

1) podnese evidencionu prijavu;

2) izdaje raĉune o izvršenom prometu dobara i usluga;

3) vodi evidenciju u skladu sa ovim zakonom;

4) obraĉunava i plaća PDV i podnosi poreske prijave;

5) dostavlja obaveštenja poreskom organu u skladu sa ovim zakonom.

Evidentiranje i brisanje iz evidencije obveznika PDV

 

Ĉlan 38

Obveznik koji je u prethodnih 12 meseci ostvario ukupan promet veći od 8.000.000 dinara duţan je da, najkasnije do isteka prvog roka za predaju periodiĉne poreske prijave, podnese evidencionu prijavu nadleţnom poreskom organu.

Evidencionu prijavu podnosi i mali obveznik, odnosno poljoprivrednik koji se opredelio za obavezu plaćanja PDV, u roku iz stava 1. ovog ĉlana.

Nadleţni poreski organ obvezniku izdaje potvrdu o izvršenom evidentiranju za PDV.

Obveznik je duţan da navede poreski identifikacioni broj (u daljem tekstu: PIB) u svim dokumentima u skladu sa ovim zakonom.

 

Ĉlan 38a

Na zahtev obveznika koji u prethodnih 12 meseci nije ostvario ukupan promet veći od 8.000.000 dinara, ukljuĉujući i obveznika iz ĉlana 33. stav 5. i ĉlana 34. stav 8. ovog zakona, za prestanak obaveze plaćanja PDV, nadleţni poreski organ sprovodi postupak i izdaje potvrdu o brisanju iz evidencije za PDV.

Pre brisanja iz registra privrednih subjekata, odnosno drugog registra u skladu sa zakonom (u daljem tekstu:  registar)  kod  organa  nadleţnog  za  voĊenje registra,  obveznik  PDV  koji  prestaje  da  obavlja delatnost duţan je da, najkasnije u roku od 15 dana pre podnošenja zahteva za brisanje iz registra, nadleţnom poreskom organu podnese zahtev za brisanje iz evidencije obveznika za PDV.

Zahtev za brisanje iz evidencije za PDV iz st. 1. i 2. ovog ĉlana obavezno sadrţi  podatak o datumu prestanka obavljanja PDV aktivnosti.

Nadleţni poreski organ sprovodi postupak i izdaje potvrdu o brisanju iz evidencije za PDV.

Organ nadleţan za voĊenje registra ne moţe izvršiti brisanje obveznika iz registra bez potvrde iz stava 4. ovog ĉlana.

Potvrda iz ĉlana 38. stav 3. i stava 4. ovog ĉlana sadrţi sledeće podatke:

1) naziv, odnosno ime i prezime i adresu obveznika;

2) datum izdavanja potvrde o izvršenom evidentiranju za PDV, odnosno brisanju iz evidencije za PDV;

3) PIB;

4) datum otpoĉinjanja PDV aktivnosti i evidentiranja za PDV, odnosno datum brisanja iz evidencije za PDV.

Nadleţni  poreski organ vodi evidenciju o svim obveznicima PDV kojima su izdate potvrde iz stava 5. ovog ĉlana.

 

Ĉlan 39

(Brisan)

 

Ĉlan 40

Obveznik koji je podneo zahtev za brisanje iz evidencije za PDV duţan  je da na dan prestanka PDV aktivnosti:

1) izvrši popis dobara, ukljuĉujući opremu, objekte za vršenje delatnosti i ulaganja u objekte, kao i datih avansa, po osnovu kojih je imao pravo na odbitak prethodnog poreza u skladu sa ovim zakonom i da o tome saĉini popisnu listu;

2) izvrši ispravku odbitka prethodnog poreza za opremu, objekte i ulaganja u objekte u skladu sa ovim zakonom;

3) utvrdi iznos prethodnog poreza za dobra, osim dobara iz taĉke 2) ovog stava, i date avanse.

Iznos ispravljenog odbitka prethodnog poreza i iznos prethodnog poreza iz stava 1. taĉ. 2) i 3) ovog ĉlana obveznik iskazuje kao dugovani u poreskoj prijavi u skladu sa ovim zakonom.

Popisnu listu iz stava 1. taĉka 1) ovog ĉlana obveznik podnosi uz poresku prijavu iz stava 2. ovog ĉlana.

 

Ĉlan 41

Ministar propisuje obrazac evidencione prijave i postupak evidentiranja i brisanja iz evidencije obveznika za PDV, kao i sadrţinu popisne liste iz ĉlana 40. stav 3. ovog zakona.

 

Izdavanje raĉuna

Ĉlan 42

Obveznik je duţan da izda raĉun za svaki promet dobara i usluga.

U sluĉaju pruţanja vremenski ograniĉenih ili neograniĉenih usluga ĉije je trajanje duţe od godinu dana, obavezno se izdaje periodiĉni raĉun, s tim što period za koji se izdaje taj raĉun ne moţe  biti duţi  od godinu dana.

Obaveza izdavanja raĉuna iz st. 1. i 2. ovog ĉlana postoji i ako obveznik naplati naknadu ili deo naknade pre nego što je izvršen promet dobara i usluga (avansno plaćanje), s tim što se u konaĉnom raĉunu odbijaju avansna plaćanja u kojima je sadrţan PDV. Raĉun naroĉito sadrţi sledeće podatke:

1) naziv, adresu i PIB obveznika - izdavaoca raĉuna;

2) mesto i datum izdavanja i redni broj raĉuna;

3) naziv, adresu i PIB obveznika - primaoca raĉuna;

4) vrstu i koliĉinu isporuĉenih dobara ili vrstu i obim usluga;

5) datum prometa dobara i usluga i visinu avansnih plaćanja;

6) iznos osnovice;

7) poresku stopu koja se primenjuje;

8) iznos PDV koji je obraĉunat na osnovicu;

9) napomenu o odredbi ovog zakona na osnovu koje nije obraĉunat PDV;

10) napomenu da se za promet dobara i usluga primenjuje sistem naplate.

Raĉun se izdaje u najmanje dva primerka, od kojih jedan zadrţava  izdavalac raĉuna, a ostali se daju primaocu dobara i usluga.

Obveznik PDV ne izdaje raĉun za promet dobara i usluga za koji je rešenjem utvrĊena obaveza plaćanja PDV od strane poreskog organa.

 

Ĉlan 43

Raĉun iz ĉlana 42. stav 1. ovog zakona je i dokument o obraĉunu koji izdaje obveznik kao primalac dobara i usluga, kojim se obraĉunava naknada za promet dobara i usluga, ako:

1) obveznik - primalac dobara i usluga ima pravo da iskaţe PDV u raĉunu;

2) izmeĊu obveznika koji izdaje i obveznika koji prima dokument o obraĉunu postoji saglasnost da obraĉun prometa dobara i usluga izvrši primalac dobara i usluga;

3) je dokument o obraĉunu dostavljen obvezniku koji je isporuĉio dobra ili uslugu;

4) se obveznik koji je isporuĉio dobra i usluge pismeno saglasio sa iskazanim PDV.

 

Ĉlan 44

Ako obveznik u raĉunu za isporuĉena dobra i usluge iskaţe  veći PDV od onog koji u skladu sa ovim zakonom duguje, duţan je da tako iskazan PDV plati, dok u novom raĉunu ne ispravi iznos PDV.

Ispravka PDV iz stava 1. ovog ĉlana vrši se u poreskom periodu u kojem je izdat raĉun sa ispravljenim iznosom PDV.

Lice koje iskaţe  PDV u raĉunu, a nije obveznik PDV ili nije izvršilo promet dobara ili usluga, duguje iskazani PDV.

 

Ĉlan 45

Ministar bliţe  ureĊuje u kojim sluĉajevima nema obaveze izdavanja raĉuna ili mogu da se izostave pojedini podaci u raĉunu, odnosno da se predvide dodatna pojednostavljenja u vezi sa izdavanjem raĉuna. Obaveza voĊenja evidencije

 

Ĉlan 46

Obveznik je duţan  da, radi pravilnog obraĉunavanja i plaćanja PDV, vodi evidenciju koja obezbeĊuje vršenje kontrole.

Ministar bliţe ureĊuje oblik, sadrţinu i naĉin voĊenja evidencije.

 

Ĉlan 47

Obveznik je duţan da ĉuva evidenciju iz ĉlana 46. ovog zakona i dokumentaciju na osnovu koje vodi ovu evidenciju do isteka roka zastarelosti za utvrĊivanje i naplatu PDV, odnosno najmanje deset godina po isteku kalendarske godine od momenta prve upotrebe objekata i završetka ulaganja u objekte iz ĉlana 32. ovog zakona.

 

Poreski period, podnošenje poreske prijave, obraĉun i plaćanje PDV

Ĉlan 48

Poreski period za koji se obraĉunava PDV, predaje poreska prijava i plaća PDV je kalendarski mesec za obveznika koji je u prethodnih 12 meseci ostvario ukupan promet veći od 50.000.000 dinara ili procenjuje da će u narednih 12 meseci ostvariti ukupan promet veći od 50.000.000 dinara, kao i za obveznika iz ĉlana 36a ovog zakona.

Poreski period za koji se obraĉunava PDV, predaje poreska prijava i plaća PDV je kalendarsko tromeseĉje za obveznika koji je u prethodnih 12 meseci ostvario ukupan promet manji od 50.000.000 dinara ili procenjuje da će u narednih 12 meseci ostvariti ukupan promet manji od 50.000.000 dinara, osim za obveznika iz ĉlana 36a ovog zakona.

Za obveznika iz stava 2. ovog ĉlana koji u kalendarskom tromeseĉju ostvari ukupan promet veći od 50.000.000  dinara,  poreski  period  je  kalendarski  mesec  poĉev  od  meseca  po  isteku  kalendarskog tromeseĉja.

Obveznik iz stava 2. ovog ĉlana, moţe  da podnese nadleţnom  poreskom organu zahtev za promenu poreskog perioda u kalendarski mesec, najkasnije do 15. januara tekuće kalendarske godine.

Odobreni poreski period iz stava 4. ovog ĉlana traje najmanje 12 meseci.

Za obveznike koji prvi put zapoĉnu PDV aktivnost u tekućoj kalendarskoj godini, nezavisno od dana registracije za obavljanje delatnosti kada je reĉ o obvezniku koji se registruje za obavljanje delatnosti, za tekuću i narednu kalendarsku godinu poreski period je kalendarski mesec.

Za poreskog duţnika koji nije obveznik PDV, poreski period je kalendarski mesec.

 

Ĉlan 49

Obveznik je duţan  da obraĉunava PDV za odgovarajući poreski period na osnovu prometa dobara i usluga u tom periodu, ako je za njih, u skladu sa ovim zakonom nastala poreska obaveza, a obveznik je istovremeno i poreski duţnik.

Pri obraĉunu PDV uzimaju se u obzir i ispravke iz ĉlana 21. i ĉlana 44. stav 1. ovog zakona.

PDV obraĉunat u skladu sa st. 1. i 2. ovog ĉlana umanjuje se za iznos prethodnog poreza u skladu sa ĉl. 28, 30, 34. i 36a ovog zakona.

Kod obraĉuna iznosa prethodnog poreza iz stava 3. ovog ĉlana uzimaju se u obzir i ispravke iz ĉl. 31, 31a, 32, 32a, 32b i 40. ovog zakona.

PDV kod uvoza odbija se od PDV u poreskom periodu u kojem je plaćen.

Poreski duţnik koji nije obveznik PDV duţan je da za promet dobara i usluga obraĉuna PDV za poreski period u kojem je nastala poreska obaveza u skladu sa ovim zakonom.

Izuzetno od odredbe stava 1. ovog ĉlana, u sluĉaju prevoza putnika autobusima, koji vrše strani obveznici ako se prelazi drţavna granica, nadleţni carinski organ obraĉunava PDV za svaki prevoz (u daljem tekstu: pojedinaĉno oporezivanje prevoza), pod uslovom uzajamnosti.

 

Ĉlan 50

Obveznik za koga je poreski period kalendarski mesec podnosi poresku prijavu nadleţnom  poreskom organu na propisanom obrascu, u roku od 15 dana po isteku poreskog perioda.

Obveznik  za  koga  je  poreski  period  kalendarsko  tromeseĉje  podnosi  poresku  prijavu  nadleţnom poreskom organu na propisanom obrascu, u roku od 20 dana po isteku poreskog perioda.

Obveznik podnosi poresku prijavu nezavisno od toga da li u poreskom periodu ima obavezu plaćanja PDV.

Poresku prijavu duţni su da podnesu i poreski duţnici koji nisu obveznici PDV u roku od deset dana po isteku poreskog perioda u kojem je nastala poreska obaveza.

Izuzetno od st. 1. i 2. ovog ĉlana, obveznik PDV koji se briše iz evidencije za PDV podnosi poresku prijavu nadleţnom poreskom organu na dan podnošenja zahteva za brisanje.

Poreska prijava iz stava 5. ovog ĉlana podnosi se za period od dana poĉetka poreskog perioda u kojem je podnet zahtev za brisanje do dana prestanka obavljanja PDV aktivnosti.

 

Ĉlan 51

Obveznik je duţan da za svaki poreski period plati PDV koji je jednak pozitivnoj razlici izmeĊu ukupnog iznosa poreske obaveze i iznosa prethodnog poreza, u roku za podnošenje poreske prijave.

Izuzetno od stava 1. ovog ĉlana, PDV se plaća:

1) u roku od 15 dana od dana podnošenja poreske prijave za obveznika PDV iz ĉlana 38a stav 1. ovog zakona;

2) do dana podnošenja zahteva za brisanje iz registra za obveznika iz ĉlana 38a stav 2. ovog zakona. Poreski duţnici koji nisu obveznici PDV duţni su da plate PDV u roku za podnošenje poreske prijave.

 

Ĉlan 51a

Obveznik je duţan  da pismeno obavesti nadleţni  poreski organ o izmenama podataka iz evidencione prijave koji su od znaĉaja za obraĉunavanje i plaćanje PDV, najkasnije u roku od pet dana od dana nastanka izmene.

Obveznik je duţan da uz poresku prijavu dostavi nadleţnom poreskom organu obaveštenje o:

1) licu koje nije evidentirano za obavezu plaćanja PDV u skladu sa ovim zakonom, a koje mu je u prethodnih 12 meseci u Republici izvršilo promet sekundarnih sirovina i usluga koje su neposredno povezane sa tim dobrima u iznosu većem od 1.000.000 dinara;

2) poljoprivredniku koji nije evidentiran za obavezu plaćanja PDV u skladu sa ovim zakonom, a koji mu je u prethodnih 12 meseci izvršio promet poljoprivrednih i šumskih proizvoda i poljoprivrednih usluga u iznosu većem od 1.000.000 dinara.

Obaveštenje iz stava 2. ovog ĉlana sadrţi najmanje podatke o nazivu, odnosno imenu i prezimenu, kao i adresi i PIB-u lica iz stava 2. taĉka 1), odnosno poljoprivrednika iz stava 2. taĉka 2) ovog ĉlana. Obaveštenje iz stava 2. ovog ĉlana obveznik dostavlja uz poresku prijavu za poreski period u kojem mu je lice iz stava 2. taĉka 1), odnosno poljoprivrednik iz stava 2. taĉka 2) ovog ĉlana izvršio promet u iznosu većem od 1.000.000 dinara.

 

X POVRAĆAJ, REFAKCIJA I REFUNDACIJA POREZA

 

Povraćaj poreza

Ĉlan 52

Ako je iznos prethodnog poreza veći od iznosa poreske obaveze, obveznik ima pravo na povraćaj razlike. Ako se obveznik ne opredeli za povraćaj iz stava 1. ovog ĉlana, razlika se priznaje kao poreski kredit.

Poreski obveznik moţe  da traţi  povraćaj neiskorišćenog iznosa poreskog kredita iz stava 2. ovog ĉlana podnošenjem zahteva, najranije istekom roka za podnošenje poreske prijave za tekući poreski period. Povraćaj iz st. 1. i 3. ovog ĉlana vrši se najkasnije u roku od 45 dana, odnosno u roku od 15 dana za obveznike koji preteţno  vrše promet dobara u inostranstvo, po isteku roka za predaju poreske prijave, odnosno od dana podnošenja zahteva iz stava 3. ovog ĉlana.

Vlada Republike Srbije propisuje kriterijume na osnovu kojih se utvrĊuje šta se, u smislu ovog zakona, smatra preteţnim prometom dobara u inostranstvo.

Ministar bliţe ureĊuje postupak ostvarivanja prava na povraćaj PDV, kao i postupak i uslove za povraćaj PDV umesto poreskog kredita.

 

Refakcija PDV stranom obvezniku

Ĉlan 53

Refakcija PDV izvršiće se stranom obvezniku, na njegov zahtev, za promet pokretnih dobara i pruţene usluge u Republici, pod uslovima da:

1) je PDV za promet dobara i usluga iskazan u raĉunu, u skladu sa ovim zakonom, i da je raĉun plaćen;

2) je iznos PDV za koji podnosi zahtev za refakciju PDV veći od 200 EUR u dinarskoj protivvrednosti po srednjem kursu Narodne banke Srbije;

3) su ispunjeni uslovi pod kojima bi obveznik PDV mogao ostvariti pravo na odbitak prethodnog poreza za ta dobra i usluge u skladu sa ovim zakonom;

4) pruţa samo usluge prevoza dobara koje su u skladu sa ĉlanom 24. stav 1. taĉ. 1), 5) i 8) ovog zakona osloboĊene poreza, odnosno vrši samo prevoz putnika koji u skladu sa ĉlanom 49. stav 7. ovog zakona podleţe pojedinaĉnom oporezivanju prevoza i ne vrši drugi promet u Republici.

Refakcija PDV u sluĉajevima iz stava 1. ovog ĉlana vrši se pod uslovom uzajamnosti.

 

Humanitarne organizacije

Ĉlan 54

Pravo na refakciju PDV, na osnovu podnetog zahteva, imaju organizacije registrovane za humanitarnu delatnost, za dobra koja im se isporuĉuju u Republici, pod uslovom da:

1) je promet dobara oporeziv;

2) je PDV za isporuĉena dobra iskazan u raĉunu, u skladu sa ĉlanom 42. ovog zakona, kao i da je raĉun plaćen;

3)  su  nabavljena  dobra  otpremljena  u  inostranstvo,  gde  se  koriste  u  humanitarne,  dobrotvorne  ili obrazovne svrhe.

 

Tradicionalne crkve i verske zajednice

Ĉlan 55

Pravo na refakciju PDV, na osnovu podnetog zahteva, imaju tradicionalne crkve i verske zajednice - Srpska  pravoslavna  crkva,  Islamska  zajednica,  Katoliĉka  crkva,  Slovaĉka  Evangeliĉka  crkva  a.v, Jevrejska zajednica, Reformatorska hrišćanska crkva i Evangelistiĉka hrišćanska crkva a.v. (u daljem tekstu: tradicionalne crkve i verske zajednice), za dobra koja im se isporuĉuju u Republici ili koja uvoze, kao i za usluge koje im se pruţaju, a koji su neposredno povezani sa verskom delatnošću, pod uslovom da je:

1) promet dobara i usluga, odnosno uvoz dobara oporeziv;

2) PDV za isporuĉena dobra, odnosno pruţene  usluge iskazan u raĉunu, u skladu sa ĉlanom 42. ovog zakona, kao i da je raĉun plaćen od strane lica koje ima pravo na refakciju PDV u skladu sa ovim ĉlanom, odnosno da je PDV koji se duguje po osnovu uvoza dobara prethodno plaćen.

 

Refakcija PDV diplomatskim i konzularnim predstavništvima i meĊunarodnim organizacijama

Ĉlan 55a

Ako se diplomatsko, odnosno konzularno predstavništvo ili meĊunarodna organizacija, odnosno lice iz ĉlana 24. stav 1. taĉka 16) ovog zakona ne opredeli da izvrši nabavku ili uvoz dobara, odnosno primi usluge, namenjene njihovim sluţbenim, odnosno liĉnim potrebama, uz poresko osloboĊenje, ima pravo na refakciju PDV.

Pravo na refakciju PDV, na osnovu podnetog zahteva, a pod uslovima koji su ovim zakonom propisani za ostvarivanje poreskog osloboĊenja, lica iz stava 1. ovog ĉlana mogu da ostvare ako:

1) su isporuke ili uvoz dobara, odnosno pruţene usluge oporezive PDV;

2) je PDV za promet dobara i usluga iskazan u raĉunu, u skladu sa ovim zakonom, i ako je raĉun plaćen, odnosno ako je PDV koji se duguje po osnovu uvoza dobara plaćen;

3)  je  ukupna  vrednost  dobara  ili  usluga,  iskazana  u  raĉunu,  odnosno  vrednost  dobara  iskazana  u carinskom dokumentu, veća od 50 EUR, bez PDV, osim za nabavku goriva za motorna vozila.

 

Refakcija PDV stranom drţavljaninu

Ĉlan 56

Na zahtev stranog drţavljanina koji nije obveznik i nema prebivalište u Republici izvršiće se refakcija PDV pod uslovima iz ĉlana 24. stav 1. taĉka 4) ovog zakona.

 

Refundacija PDV kupcu prvog stana

Ĉlan 56a

Pravo na refundaciju PDV za kupovinu prvog stana, na osnovu podnetog zahteva, ima fiziĉko lice - punoletni drţavljanin Republike, sa prebivalištem na teritoriji Republike, koji kupuje prvi stan (u daljem tekstu: kupac prvog stana).

Kupac prvog stana moţe da ostvari refundaciju PDV iz stava 1. ovog ĉlana, pod sledećim uslovima:

1) da od 1. jula 2006. godine do dana overe ugovora o kupoprodaji na osnovu kojeg stiĉe prvi stan nije imao u svojini, odnosno susvojini stan na teritoriji Republike;

2) da je ugovorena cena stana sa PDV u potpunosti isplaćena prodavcu uplatom na tekući raĉun prodavca.

Izuzetno od stava 2. taĉka 2) ovog ĉlana, kod kupovine stana pod neprofitnim uslovima od jedinice lokalne samouprave ili neprofitne stambene organizacije osnovane od strane jedinice lokalne samouprave za realizaciju aktivnosti ureĊenih propisima iz oblasti socijalnog stanovanja, refundacija PDV iz stava 1. ovog ĉlana moţe da se ostvari pod uslovom da je na ime ugovorene cene stana sa PDV isplaćen iznos koji nije manji od iznosa PDV obraĉunatog za prvi prenos prava raspolaganja na stanu, na tekući raĉun prodavca.

Pravo na refundaciju PDV iz stava 1. ovog ĉlana moţe se ostvariti za stan ĉija površina za kupca prvog stana iznosi do 40 m2, a za ĉlanove njegovog porodiĉnog domaćinstva do 15 m2 po svakom ĉlanu koji nije imao u svojini, odnosno susvojini stan na teritoriji Republike u periodu iz stava 2. taĉka 1) ovog ĉlana, a za vlasniĉki udeo na stanu do površine srazmerne vlasniĉkom udelu u odnosu na površinu do 40 m2, odnosno do 15 m2.

Ako kupac prvog stana kupuje stan površine koja je veća od površine za koju u skladu sa stavom 4. ovog ĉlana ima pravo na refundaciju PDV, pravo na refundaciju PDV moţe da ostvari do iznosa koji odgovara površini stana iz stava 4. ovog ĉlana.

Porodiĉnim domaćinstvom kupca prvog stana, u smislu stava 4. ovog ĉlana, smatra se zajednica ţivota, privreĊivanja i  trošenja  prihoda  kupca  prvog  stana,  njegovog  supruţnika,  kupĉeve  dece, kupĉevih usvojenika, dece njegovog supruţnika, usvojenika njegovog supruţnika,  kupĉevih roditelja, njegovih usvojitelja, roditelja njegovog supruţnika,  usvojitelja kupĉevog supruţnika,  sa istim prebivalištem kao kupac prvog stana.

Pravo na refundaciju PDV iz stava 1. ovog ĉlana nema:

1) kupac stana koji je ostvario refundaciju PDV po osnovu kupovine prvog stana;

2) ĉlan porodiĉnog domaćinstva kupca prvog stana za kojeg je kupac prvog stana ostvario refundaciju PDV, u sluĉaju kada taj ĉlan porodiĉnog domaćinstva kupuje stan;

3) kupac stana koji je stekao prvi stan bez obaveze prodavca da za promet tog stana plati porez na prenos apsolutnih prava po osnovu kupovine prvog stana u skladu sa zakonom kojim se ureĊuju porezi na imovinu;

4) ĉlan porodiĉnog domaćinstva kupca stana koji je stekao prvi stan bez obaveze prodavca da za promet tog stana plati porez na prenos apsolutnih prava po osnovu kupovine prvog stana u skladu sa zakonom kojim se ureĊuju porezi na imovinu, a za koga je ostvareno to poresko osloboĊenje.

Nadleţni poreski organ, po sprovedenom postupku, kontrole ispunjenosti uslova za ostvarivanje prava na refundaciju PDV koji moraju da budu ispunjeni na dan overe ugovora o kupoprodaji stana, osim uslova iz stava 2. taĉka 2), odnosno stava 3. ovog ĉlana koji mora da bude ispunjen na dan podnošenja zahteva za refundaciju PDV, donosi rešenje o refundaciji PDV kupcu prvog stana.

Nadleţni poreski organ vodi evidenciju o kupcima prvog stana i ĉlanovima porodiĉnih domaćinstava kupaca prvog stana za koje su kupci prvog stana ostvarili refundaciju PDV, kao i o iznosu ostvarene refundacije PDV.

 

Refundacija PDV za kupovinu hrane i opreme za bebe

Ĉlan 56b

Pravo na refundaciju PDV za kupovinu hrane i opreme za bebe, na osnovu podnetog zahteva, ima roditelj, odnosno staratelj bebe - punoletni drţavljanin  Republike, sa prebivalištem na teritoriji Republike, koji kupuje hranu i opremu za bebe (u daljem tekstu: kupac hrane i opreme za bebe).

Kupac hrane i opreme za bebe moţe da ostvari refundaciju PDV iz stava 1. ovog ĉlana, pod uslovima da:

1) je ukupan neto prihod roditelja, odnosno staratelja bebe u godini koja prethodi godini u kojoj se podnosi zahtev iz stava 1. ovog ĉlana ostvaren u iznosu manjem od 960.000 dinara i da je ukupna imovina roditelja, odnosno staratelja bebe na koju se plaća porez na imovinu u skladu sa propisima kojima se ureĊuju porezi na imovinu manja od 23.400.000 dinara;

2) poseduje fiskalni iseĉak izdat od strane prodavca u skladu sa propisima kojima se ureĊuju fiskalne kase.

Pravo na refundaciju PDV iz stava 1. ovog ĉlana moţe se ostvariti do iznosa od 70.000 dinara za bebu starosti do dve godine, i to u prvoj godini starosti do 40.000 dinara, a u drugoj do 30.000 dinara.

Dinarski iznosi iz stava 2. taĉka 1) i stava 3. ovog ĉlana usklaĊuju se godišnjim indeksom potrošaĉkih cena u kalendarskoj godini koja prethodi godini u kojoj se usklaĊivanje vrši, prema podacima republiĉkog organa nadleţnog za poslove statistike.

Prilikom usklaĊivanja dinarskih iznosa u skladu sa stavom 4. ovog ĉlana osnovice za usklaĊivanje su poslednji objavljeni usklaĊeni iznosi.

Ovlašćuje se Vlada Republike Srbije da objavi usklaĊene iznose iz stava 4. ovog ĉlana.

Hranom i opremom za bebe iz stava 1. ovog ĉlana smatraju se:

1) mleko za odojĉad;

2) kašice;

3) krevetac;

4) kolica;

5) stolica za hranjenje;

6) stolica za kola;

7) pelene.

Nadleţni poreski organ, po sprovedenom postupku kontrole ispunjenosti uslova za ostvarivanje prava na refundaciju PDV, koji moraju da budu ispunjeni na dan podnošenja zahteva za refundaciju PDV, donosi rešenje o refundaciji PDV kupcu hrane i opreme za bebe.

Nadleţni poreski organ vodi evidenciju o refundaciji PDV za kupovinu hrane i opreme za bebe, kao i o iznosu ostvarene refundacije PDV.

 

Ĉlan 57

Naĉin i postupak refakcije i refundacije poreza iz ĉl. 53 - 56b ovog zakona, kao i šta se smatra dobrima i uslugama neposredno povezanim sa verskom delatnošću u smislu ĉlana 55. ovog zakona bliţe  ureĊuje ministar.

 

XI POSEBNI PROPISI ZA UVOZ DOBARA

 

Ĉlan 58

Na PDV pri uvozu dobara primenjuju se carinski propisi, ako ovim zakonom nije drukĉije odreĊeno.

 

Ĉlan 59

Za obraĉun i naplatu PDV pri uvozu dobara nadleţan je carinski organ koji sprovodi carinski postupak, ako ovim zakonom nije drukĉije odreĊeno.

 

XII KAZNENE ODREDBE

 

Ĉlan 60

Novĉanom kaznom od 100.000 do 1.000.000 dinara kazniće se za prekršaj obveznik - pravno lice, ako:

1) ne ispuni ovim zakonom propisane obaveze (ĉlan 10. stav 2);

2) ne ispravi iznos PDV koji duguje ili ne obraĉuna PDV u sluĉaju izmene poreske osnovice (ĉlan 21);

3) odbije PDV kao prethodni porez, a za to ne ispunjava uslove (ĉlan 28, ĉlan 32b i ĉlan 36a stav 4. taĉka 3);

4) odbije PDV kao prethodni porez, a na to nema pravo (ĉlan 29. stav 1);

5) ne ispravi odbitak prethodnog poreza (ĉlan 31. i ĉlan 31a);

6) ne obavesti pismeno primaoca dobara i usluga o poništaju, izmeni ili ukidanju rešenja (ĉlan 31a stav 2);

7) ne izvrši ispravku odbitka prethodnog poreza za opremu i objekte za vršenje delatnosti i ulaganja u objekte (ĉl. 32. i 32a);

8) ne dostavi sticaocu neophodne podatke za sprovoĊenje ispravke odbitka prethodnog poreza (ĉlan 32. stav 5);

9) iskaţe  PDV na raĉunu ili drugom dokumentu ili odbije PDV kao prethodni porez, a nije imao na to pravo (ĉlan 33. stav 2, ĉlan 35. stav 7. i ĉlan 36. st. 4. i 5);

10) odbije iznos PDV nadoknade kao prethodni porez, a PDV nadoknadu i vrednost primljenih dobara i usluga nije platio (ĉlan 34. stav 4);

11) ne plati PDV u propisanom roku (ĉlan 36a, ĉlan 37. taĉka 4) i ĉlan 51);

12) ne prestane da koristi sistem naplate, a da je na to obavezan (ĉlan 36a stav 7);

13) ne izda raĉun (ĉlan 37. taĉka 2) i ĉlan 42);

14) ne vodi propisanu evidenciju (ĉlan 37. taĉka 3) i ĉlan 46);

15) ne obraĉuna PDV (ĉlan 37. taĉka 4), i ĉlan 49);

16) ne dostavi obaveštenje poreskom organu (ĉlan 37. taĉka 5) i ĉlan 51a);

17) ne preda evidencionu prijavu u propisanom roku (ĉlan 38. stav 1);

18) ne navede PIB u svim dokumentima koje propisuje ovaj zakon (ĉlan 38. stav 4);

19) ne podnese  zahtev  za  brisanje  iz  evidencije  za  PDV  zbog  prestanka  obavljanja  delatnosti,  u propisanom roku (ĉlan 38a stav 2);

20) ne ispuni obaveze na dan prestanka PDV aktivnosti (ĉlan 40);

21) ne ĉuva evidenciju i dokumentaciju u propisanom roku (ĉlan 47).

Za prekršaj iz stava 1. ovog ĉlana, kazniće se i odgovorno lice u pravnom licu novĉanom kaznom od 10.000 do 50.000 dinara.

Za prekršaje iz stava 1. ovog ĉlana, kazniće se preduzetnik novĉanom kaznom od 12.500 do 500.000 dinara.

Za prekršaj iz stava 1. ovog ĉlana, kazniće se obveznik - fiziĉko lice novĉanom kaznom od 5.000 do 50.000 dinara.

Novĉanom kaznom od 10.000 do 50.000 dinara kazniće se za prekršaj odgovorno lice u sudu, organu jedinice lokalne samouprave, advokatskoj komori, profesionalnom udruţenju, kao i drugom organu ili organizaciji nadleţnoj za upis u registar, ako bez potvrde iz ĉlana 38a stav 5. ovog zakona izvrši brisanje obveznika iz registra.

 

Ĉlan 60a

Novĉanom kaznom od 100.000 do 1.000.000 dinara kazniće se za prekršaj poreski duţnik  - pravno lice koje nije obveznik, ako ne plati PDV u propisanom roku (ĉlan 51. stav 3).

Za prekršaj iz stava 1. ovog ĉlana kazniće se i odgovorno lice u pravnom licu novĉanom kaznom od 10.000 do 50.000 dinara.

Za prekršaj iz stava 1. ovog ĉlana kazniće se poreski duţnik  - preduzetnik koji nije obveznik novĉanom kaznom od 12.500 do 500.000 dinara.

Za prekršaj iz stava 1. ovog ĉlana kazniće se poreski duţnik  - fiziĉko lice koje nije obveznik novĉanom kaznom od 5.000 do 50.000 dinara.

 

XIII PRELAZNI REŢIM

 

Ĉlan 61

Vlada Republike Srbije urediće izvršavanje ovog zakona na teritoriji Autonomne pokrajine Kosovo i Metohija za vreme vaţenja Rezolucije Saveta bezbednosti OUN broj 1244.

 

XIV PRELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE

 

Ĉlan 62

Odredbe ovog zakona primenjuju se na sav promet dobara i usluga i uvoz dobara, koji se vrše od 1. januara 2005. godine.

Ako je obveznik za izdate raĉune ili primljene avanse zakljuĉno sa 31. decembrom 2004. godine, platio porez na promet, a promet dobara, odnosno usluga je nastao od 1. januara 2005. godine, moţe da umanji poresku obavezu po osnovu poreza na dodatu vrednost za isporuĉena dobra i usluge u poreskom periodu, za iznos plaćenog poreza na promet.

Ako se dobra ili usluge isporuĉuju u delovima u smislu ĉlana 14. stav 4. i ĉlana 15. stav 3. ovog zakona, odredbe ovog zakona primenjuju se na onaj deo prometa dobara i usluga izvršen od 1. januara 2005. godine, a odredbe zakona kojim se ureĊuje porez na promet na deo koji je izvršen zakljuĉno sa 31. decembrom 2004. godine.

Poreski obveznik je duţan  da saĉini spisak izdatih raĉuna i primljenih avansa iz stava 2. ovog ĉlana i spisak dostavi nadleţnom poreskom organu najkasnije do 15. januara 2005. godine.

 

Ĉlan 63

Lice koje je u 12 meseci koji prethode danu podnošenja evidencione prijave iz ĉlana 37. taĉka 1) ovog zakona ostvarilo ili procenjuje da će u narednih 12 meseci ostvariti ukupan promet proizvoda i usluga veći od 2.000.000 dinara, obavezno je da nadleţnom  poreskom organu podnese evidencionu prijavu za PDV najkasnije do 30. septembra 2004. godine.

Lice koje je u 12 meseci koji prethode danu podnošenja evidencione prijave iz stava 1. ovog ĉlana ostvarilo ili procenjuje da će u narednih 12 meseci ostvariti ukupan promet proizvoda i usluga veći od 1.000.000 dinara, moţe  nadleţnom  poreskom organu da podnese evidencionu prijavu najkasnije do 30. septembra 2004. godine.

 

Ĉlan 64

Lica koja su obveznici PDV u skladu sa ovim zakonom, duţna su da na dan 31. decembra 2004. godine izvrše popis zateĉenih zaliha duvanskih preraĊevina, alkoholnih pića, kafe, motornog benzina, dizel goriva i loţ-ulja, namenjenih daljem prometu i utvrde iznos poreza na promet proizvoda sadrţanog u tim zalihama koji je obraĉunat pri nabavci, a koji je plaćen preko kupovne cene ili pri uvozu.

UtvrĊeni iznos poreza iz stava 1. ovog ĉlana, obveznik moţe da koristi kao prethodni porez, u skladu sa odredbama ovog zakona, ako te proizvode koristi za vršenje prometa dobara i usluga, a ima pravo na odbitak prethodnog poreza.

Odbitak prethodnog poreza iz stava 2. ovog ĉlana moţe  se ostvariti u iznosu koji odgovara srazmerno izvršenom prometu dobara i usluga u narednim poreskim periodima.

Obveznik nema pravo na povraćaj utvrĊenog iznosa poreza na promet iz stava 1. ovog ĉlana.

Popisne liste iz stava 1. ovog ĉlana, kao i spisak dobavljaĉa, odnosno uvoznih carinskih deklaracija za proizvode iz stava 1. ovog ĉlana, obveznik je duţan da dostavi nadleţnom poreskom organu najkasnije do 15. januara 2005. godine.

Ministar bliţe ureĊuje naĉin ostvarivanja prava na odbitak poreza na promet kao prethodnog poreza.

 

Ĉlan 65

Lica koja su obveznici PDV u skladu sa ovim zakonom duţna su da na dan 31. decembra 2004. godine izvrše popis novoizgraĊenih graĊevinskih objekata i graĊevinskih objekata ĉija je izgradnja u toku.

NovoizgraĊeni graĊevinski objekti koji do 31. decembra 2004. godine nisu isporuĉeni ili nisu plaćeni, oporezuju se u skladu sa zakonom kojim se ureĊuju porezi na imovinu.

Za graĊevinski objekat ĉija je izgradnja u toku, a koji se isporuĉuje od 1. januara 2005. godine, utvrĊuje se vrednost na dan 31. decembra 2004. godine i oporezuje se u skladu sa zakonom kojim se ureĊuju porezi na imovinu.

Vrednost objekta iz stava 3. ovog ĉlana nastala od 1. januara 2005. godine, oporezuje se u skladu sa ovim zakonom.

Popisne liste iz stava 1. ovog ĉlana obveznik je duţan da dostavi nadleţnom poreskom organu najkasnije do 15. januara 2005. godine.

 

Ĉlan 66

Na obaveze obraĉunavanja i plaćanja poreza na promet proizvoda i usluga nastale do 31. decembra 2004. godine primenjuje se Zakon o porezu na promet ("Sluţbeni glasnik RS", br. 22/2001, 73/2001, 80/2002 i 70/2003).

 

Ĉlan 67

Danom stupanja na snagu ovog zakona prestaje da vaţi Zakon o porezu na dodatu vrednost ("Sluţbeni list SRJ", br. 74/99, 4/2000, 9/2000, 69/2000 i 70/2001).

1. januara 2005. godine prestaje da vaţi Zakon o porezu na promet ("Sluţbeni glasnik RS", br. 22/2001, 73/2001, 80/2002 i 70/2003) i propisi doneti na osnovu tog zakona, s tim što će se Uredba o naĉinu evidentiranja  prometa  preko  registar  kasa  sa  fiskalnom  memorijom i  o  dinamici  uvoĊenja tih  kasa ("Sluţbeni  glasnik RS", br. 5/2003, 39/2003, 72/2003, 2/2004 i 31/2004) i propisi doneti na osnovu te uredbe primenjivati do poĉetka primene zakona kojim će se urediti uvoĊenje i evidentiranje prometa preko fiskalnih kasa.

 

Ĉlan 68

Ovaj zakon stupa na snagu osmog dana od dana objavljivanja u "Sluţbenom glasniku Republike Srbije", a primenjivaće se od 1. januara 2005. godine, osim odredaba ĉlana 37 taĉka 1), ĉlana 63 i odredaba ovog zakona koje sadrţe ovlašćenja za donošenje podzakonskih akata, koje će se primenjivati od dana stupanja na snagu ovog zakona.

 

Samostalni članovi Zakona o izmenama i dopunama Zakona o porezu na dodatu vrednost

("Sl. glasnik RS", br. 61/2005)

 

Ĉlan 30[s1]

Lica koja obavljaju promet dobara i usluga iz ĉlana 25. stav 2. taĉka 7) Zakona o porezu na dodatu vrednost ("Sluţbeni glasnik RS", br. 84/04 i 86/04) za koja je ministarstvo nadleţno za poslove zdravlja platilo PDV, za dobra koja su predmet ugovora o donaciji i humanitarnoj pomoći, imaju pravo na refundaciju PDV plaćenog pri nabavci dobara u Republici, odnosno pri uvozu, od 1. januara 2005. godine do stupanja na snagu ovog zakona.

Pravo na refundaciju PDV plaćenog pri nabavci dobara i usluga u Republici, odnosno pri uvozu dobara, u rokovima iz stava 1. ovog ĉlana, imaju i tradicionalne crkve i verske zajednice za dobra i usluge koji su neposredno povezani sa verskom delatnošću.

Ministar nadleţan  za poslove finansija bliţe odreĊuje postupak ostvarivanja prava na refundaciju PDV, kao i šta se smatra dobrima i uslugama neposredno povezanim sa verskom delatnošću, u smislu ovog ĉlana.

 

Ĉlan 31[s1]

Odredbe ĉlana 14. ovog zakona u delu koji se odnosi na podelu prethodnog poreza i naĉin utvrĊivanja srazmernog poreskog odbitka primenjuje se od 1. oktobra 2005. godine, a u delu koji se odnosi na ispravku srazmernog poreskog odbitka od 1. januara 2006. godine.

 

Ĉlan 32[s1]

Ovaj zakon stupa na snagu osmog dana od dana objavljivanja u "Sluţbenom glasniku Republike Srbije".

 

Samostalni članovi Zakona o izmenama i dopunama Zakona o porezu na dodatu vrednost

("Sl. glasnik RS", br. 61/2007)

 

Ĉlan 25[s2]

Obveznik koji je u 2007. godini ostvario ukupan promet dobara i usluga, osim prometa opreme i objekata za vršenje delatnosti (u daljem tekstu: ukupan promet), manji od 2.000.000 dinara, za promet dobara i usluga koji vrši od 1. januara 2008. godine ne obraĉunava i ne plaća PDV.

 

Ĉlan 26[s2]

Obveznik koji je u 2007. godini ostvario ukupan promet veći od 2.000.000 dinara, a manji od 4.000.000 dinara, moţe da se opredeli za obavezu obraĉunavanja i plaćanja PDV ako nadleţnom poreskom organu dostavi pismeno obaveštenje u roku za podnošenje poreske prijave za poslednji poreski period 2007. godine.

Pismeno obaveštenje iz stava 1. ovog ĉlana sadrţi podatke o:

1) nazivu, adresi i PIB - u obveznika;

2) mestu i datumu obaveštenja;

3) iznosu ostvarenog prometa u 2007. godini.

Obveznik iz stava 1. ovog ĉlana koji nije dostavio pismeno obaveštenje nadleţnom poreskom organu u roku iz stava 1. ovog ĉlana, za promet dobara i usluga koji vrši od 1. januara 2008. godine ne obraĉunava i ne plaća PDV.

 

Ĉlan 27[s2]

Obveznik iz ĉlana 25. i ĉlana 26. stav 3. ovog zakona duţan je da sa stanjem na dan 31. decembra 2007. godine izvrši popis dobara pri ĉijoj je nabavci ostvario pravo na odbitak prethodnog poreza, i to:

1) zaliha dobara nabavljenih od 1. januara 2005. godine;

2) opreme i objekata za vršenje delatnosti za koje na dan 1. januara 2008. godine postoji obaveza ispravke odbitka prethodnog poreza;

3) dobara, osim dobara iz taĉ. 1) i 2) ovog stava, nabavljenih od dana stupanja na snagu ovog zakona.

Obveznik iz stava 1. ovog ĉlana duţan je da utvrdi iznos ostvarenog odbitka prethodnog poreza za dobra iz stava 1. taĉ. 1) i 3) ovog ĉlana, da izvrši ispravku odbitka prethodnog poreza za dobra iz stava 1. taĉka 2) ovog ĉlana i da za ta dobra utvrdi iznos ispravljenog odbitka prethodnog poreza u skladu sa zakonom.

Popisne liste iz stava 1. ovog ĉlana obveznik je duţan da dostavi nadleţnom poreskom organu najkasnije do 20. januara 2008. godine.

UtvrĊeni iznos ostvarenog odbitka prethodnog poreza i iznos ispravljenog odbitka prethodnog poreza iz stava 2. ovog ĉlana, obveznik je duţan da plati do 20. februara 2008. godine.

Ministar nadleţan za poslove finansija će urediti sadrţinu popisnih listi iz stava 1. ovog ĉlana, kao i naĉin utvrĊivanja iznosa ostvarenog odbitka prethodnog poreza iz stava 2. ovog ĉlana.

 

Ĉlan 28[s2]

Novĉanom kaznom od 100.000 do 1.000.000 dinara kazniće se za prekršaj obveznik - pravno lice, ako:

1) ne utvrdi iznos ostvarenog i iznos ispravljenog odbitka prethodnog poreza (ĉlan 27. stav 2. ovog zakona);

2) ne dostavi popisne liste u propisanom roku (ĉlan 27. stav 3. ovog zakona);

3) ne plati utvrĊeni iznos ostvarenog i iznos ispravljenog odbitka prethodnog poreza u propisanom roku (ĉlan 27. stav 4. ovog zakona).

Za prekršaj iz stava 1. ovog ĉlana, kazniće se i odgovorno lice u pravnom licu novĉanom kaznom od 10.000 do 50.000 dinara.

Za prekršaj iz stava 1. ovog ĉlana, kazniće se obveznik - preduzetnik novĉanom kaznom od 12.500 do 500.000 dinara.

Za prekršaj iz stava 1. ovog ĉlana, kazniće se obveznik - fiziĉko lice novĉanom kaznom od 5.000 do 50.000 dinara.

 

Ĉlan 29[s2]

Pravo na refundaciju PDV iz ĉlana 22. ovog zakona moţe  se ostvariti samo na osnovu ugovora o kupoprodaji stana overenog posle stupanja na snagu ovog zakona.

 

Ĉlan 30[s2]

Propis iz ĉlana 27. stav 5. ovog zakona ministar nadleţan za poslove finansija doneće u roku od 90 dana od dana stupanja na snagu ovog zakona.

 

Ĉlan 31[s2]

Odredbe ĉlana 11, ĉlana 12. stav 2, ĉlana 14. st. 1. i 2. i ĉlana 15. ovog zakona primenjivaće se od 1. januara 2008. godine.

 

Ĉlan 32[s2]

Ovaj zakon stupa na snagu osmog dana od dana objavljivanja u "Sluţbenom glasniku Republike Srbije".

 

Samostalni članovi Zakona o izmenama i dopunama Zakona o porezu na dodatu vrednost

("Sl. glasnik RS", br. 93/2012)

 

Ĉlan 50[s3]

Podnošenje poreske prijave, plaćanje PDV i ostvarivanje prava na povraćaj PDV za poreske periode u 2012. godini vrši se u skladu sa odredbama Zakona o porezu na dodatu vrednost ("Sluţbeni glasnik RS", br. 84/04, 86/04 - ispravka, 61/05 i 61/07).

 

Ĉlan 51[s3]

Obveznik PDV koji se opredelio za obavezu plaćanja PDV do 15. januara 2012. godine moţe da podnese zahtev za brisanje iz evidencije za PDV u skladu sa ovim zakonom nadleţnom  poreskom organu od 1. januara 2014. godine.

 

Ĉlan 52[s3]

Ovaj zakon stupa na snagu narednog dana od dana objavljivanja u "Sluţbenom  glasniku Republike Srbije", a primenjivaće se od 1. januara 2013. godine, osim odredaba ĉlana 15, ĉlana 26. stav 2. i ĉlana 45, koje će se primenjivati od 1. oktobra 2012. godine, ĉlana 32, koji će se primenjivati od 31. decembra 2012. godine, kao i odredaba ovog zakona koje sadrţe ovlašćenja za donošenje podzakonskih akata, koje će se primenjivati od dana stupanja na snagu ovog zakona.

Trascina file per caricare