The measure is available in the following languages:
Prečišćeni tekst
ZAKON O POREZU NA DOBIT PRAVNIH LICA
("Sl. list RCG", br. 65/01 i 80/04 i "Sl. list CG", br. 40/08 i 86/09)
I OPŠTE ODREDBE
Član 1
(1) Ovim zakonom se uređuje sistem i uvodi obaveza plaćanja poreza na dobit pravnih lica (u daljem tekstu: porez na dobit).
(2) Prihodi od poreza na dobit pripadaju budžetu Crne Gore.
II PORESKI OBVEZNIK
Član 2
(1) Poreski obveznik poreza na dobit je rezidentno, odnosno nerezidentno pravno lice koje obavlja djelatnost radi sticanja dobiti.
(2) Pravnim licem, u smislu ovog zakona, smatra se i komanditno društvo.
Rezident i nerezident
Član 3
(1) Rezidentno pravno lice (u daljem tekstu: rezident) je lice osnovano u Crnoj Gori ili koje ima sjedište stvarne uprave i kontrole na teritoriji Crne Gore.
(2) Nerezidentno pravno lice (u daljem tekstu: nerezident) je lice koje nije osnovano u Crnoj Gori i nema sjedište stvarne uprave i kontrole u Crnoj Gori,a koje svoje poslovanje obavlja preko stalne poslovne jedinice.
III PREDMET OPOREZIVANJA
Član 4
(1) Predmet oporezivanja rezidenta je dobit koju rezident ostvari u Crnoj Gori i izvan Crne Gore.
(2) Predmet oporezivanja nerezidenta je dobit koju nerezident ostvari u Crnoj Gori.
(3)Predmet oporezivanja stalne poslovne jedinice nerezidenta (u daljem tekstu: stalna poslovna jedinica) je dobit koju ostvari ta poslovna jedinica.
(4)Stalnom poslovnom jedinicom smatra se stalno mjesto poslovanja u kojem ili preko kojeg nerezident u potpunosti ili djelimično vodi svoje poslovanje i koje je organizovano u jednom od sljedećih oblika: mjesto uprave, filijala, kancelarija, fabrika, radionica, rudnik, nalazište nafte ili gasa, kamenolom ili bilo koje drugo mjesto gdje se vrši eksploatacija prirodnog bogatstva. Gradilište ili montažni objekat konstituiše stalnu poslovnu jedinicu jedino ako traje duže od šest mjeseci.
(5)Pod stalnom poslovnom jedinicom iz stava 4 ovog člana ne smatra se:
1) korišćenje objekata za čuvanje, izlaganje ili isporuku dobara koja pripadaju pravnom licu;
2) držanje zaliha dobara koja pripadaju pravnom licu radi čuvanja, izlaganja ili isporuke;
3) čuvanje zaliha dobara koja pripadaju pravnom licu za preradu od strane drugog pravnog lica;
4) vođenje stalnog mjesta poslovanja za nabavku dobara ili prikupljanje informacija za pravno lice;
5) vođenje stalnog mjesta poslovanja za poslovanje pravnog lica i sve ostale aktivnosti koje su pripremnog i pomoćnog karaktera;
6) vođenje stalnog mjesta poslovanja za bilo koju namjenu iz tač. 1) do 4) ovog stava, koje obezbjeđuju da ukupne aktivnosti stalnog mjesta poslovanja koje proizilaze iz ove namjene imaju pripremni i pomoćni karakter.
(6) Predmet oporezivanja nerezidenta koji nema stalnu poslovnu jedinicu su prihodi iz člana 29, stav 1, tačka 2) ovog zakona.
Izvori dobiti
Član 5
(1) Izvorima dobiti u Crnoj Gori smatraju se prihodi ostvareni po osnovu:
1) prodaje dobara proizvedenih u Crnoj Gori;
2) pružanja usluga u Crnoj Gori;
3) kamata, ako terete rezidenta ili nerezidenta preko njegove stalne poslovne jedinice u Crnoj Gori;
4) dividendi i udjela u dobiti isplaćenih od strane rezidenta;
5) korišćenja imovinskih prava u Crnoj Gori;
6) eksploatacije prirodnog bogatstva;
7) nepokretnosti i prava na nepokretnostima, koje se nalaze u Crnoj Gori;
8) prodaje nepokretne imovine, ukoliko se njen prodavac nalazi u Crnoj Gori;
9) prodaje pokretne imovine, ukoliko se njen prodavac nalazi u Crnoj Gori;
10) osiguranja i reosiguranja od rizika ostvarenih u Crnoj Gori.
(2) Izvorima dobiti u Crnoj Gori smatraju se i drugi prihodi, ukoliko su nastali po osnovu obavljanja djelatnosti u Crnoj Gori.
(3) Ministarstvo nadležno za finansije, u slučaju potrebe može bliže urediti šta se smatra prihodima iz stava 2 ovog člana.
IV PORESKA IZUZEĆA
Član 6
(1) Porez na dobit ne plaćaju: državni organi, organi državne uprave ,organi lokalne uprave, javni fondovi, javne ustanove,turističke organizacije, sportski klubovi, sportska društva i savezi, vjerske zajednice, umjetnička udruženja, političke stranke, komore, sindikati i nevladine organizacije, ako su u skladu sa posebnim zakonom osnovane za obavljanje nedobitne djelatnosti.
(2) Izuzetno, ako lica iz stava 1 ovog člana obavljaju dobitnu djelatnost, ta lica su obveznici poreza na dobit za tu djelatnost."
V PORESKA OSNOVICA
Član 7
(1)Osnovicu poreza na dobit predstavlja oporeziva dobit poreskog obveznika.
(2) Oporeziva dobit se utvrđuje usklađivanjem dobiti poreskog obveznika iskazane u bilansu uspjeha, na način predviđen ovim zakonom.
(3) Kod određivanja poreske osnovice za lica iz člana 6, stav 2 ovog zakona, prihodi od obavljanja nedobitne djelatnosti, stvarni ili srazmjerni troškovi u vezi sa tom djelatnošću izuzimaju se iz poreske osnovice.
Usklađivanje prihoda
Član 8
Za utvrđivanje oporezive dobiti priznaju se prihodi u iznosima utvrđenim bilansom uspjeha, u skladu sa zakonom kojim se uređuje računovodstvo, izuzev prihoda za koje je ovim zakonom propisan drukčiji način utvrđivanja.
Član 9
Prihodi od dividendi i udjela u dobiti drugih pravnih lica izuzimaju se iz poreske osnovice primaoca, ako je njihov isplatilac obveznik poreza po ovom zakonu.
Usklađivanje rashoda
Član 10
Za utvrđivanje oporezive dobiti priznaju se rashodi u iznosima utvrđenim bilansom uspjeha, u skladu sa zakonom kojim se uređuje računovodstvo, izuzev rashoda za koje je ovim zakonom propisan drukčiji način utvrđivanja.
Član 11
Na teret rashoda ne priznaju se:
1) troškovi koji nijesu nastali u svrhu obavljanja poslovne djelatnosti;
2) troškovi koji se ne mogu dokumentovati;
3) kamate za neblagovremeno plaćene poreze i doprinose;
4)kamate isplaćene nerezidentima, ako su plaćene po stopi višoj od uobičajene komercijalne stope;
5)administrativni troškovi plaćeni od strane stalne poslovne jedinice nerezidentnoj centrali;
6)primanja zaposlenih ili drugih lica po osnovu raspodjele dobiti;
7)novčane kazne i penali;
8)ispravka vrijednosti pojedinačnih potraživanja kod lica kojima se istovremeno duguje;
9)prilozi dati političkim organizacijama.
Član 12
Troškovi materijala i nabavna vrijednost prodate trgovačke robe priznaju se u iznosima obračunatim primjenom metode prosječne cijene ili FIFO metode, u skladu sa zakonom kojim se uređuje računovodstvo.
Član 13
(1) Amortizacija stalnih osnovnih sredstava i ulaganja u nepokretnosti priznaje se kao rashod u iznosu utvrđenom na način predviđen ovim zakonom.
(2) Stalna osnovna sredstva iz stava 1 ovog člana obuhvataju materijalna i nematerijalna sredstva čiji je vijek trajanja duži od jedne godine i čija vrijednost prelazi 300 Eura.
(3) Osnovna sredstva iz stava 2 ovog člana razvrstavaju se u pet grupa sa sledećim amortizacionim stopama:
- I grupa 5%
- II grupa 15%
- III grupa 20%
- IV grupa 25%
- V grupa 30%
(4) Amortizacija za stalna osnovna sredstva razvrstana u prvu grupu utvrđuje se primjenom proporcionalne stope, za svako sredstvo posebno.
(5) Amortizacija za osnovna sredstva razvrstana u ostale grupe (od druge do pete) utvrđuje se primjenom degresivne stope na vrijednost sredstava razvrstanih po grupama.
(6) Bliži propis o razvrstavanju osnovnih sredstava po grupama i metodama za utvrđivanje amortizacije donosi ministarstvo nadležno za finansije.
Član 14
Izdaci za zdravstvene, obrazovnenaučne,vjerske, kulturne, sportske i humanitarne svrhe, kao i za zaštitu životne sredine, priznaju se kao rashod najviše do 3,5% ukupnog prihoda.
Član 15
Izdaci za reprezentaciju priznaju se kao rashod u iznosu do 1% ukupnog prihoda pod uslovom: da su nastali radi unapređenja poslovanja, da su dokumentovani i da njihov primalac nije povezano lice.
Član 16
Članarine komorama, savezima i udruženjima priznaju se kao rashod najviše do 0,1% ukupnog prihoda, izuzev članarine čija je visina utvrđena zakonom, koje se priznaju u visini zakonom propisanog iznosa.
Član 17
(1) Izvršeno ispravljanje (otpis vrijednosti) sumnjivih potraživanja priznaje se na teret rashoda, pod uslovom:
1) da se nesumnjivo dokaže da su ta potraživanja bila prethodno uključena u prihode poreskog obveznika;
2) da je to potraživanje u knjigama poreskog obveznika otpisano kao nenaplativo;
3) 3) da poreski obveznik pruži potrebne dokaze o neuspjeloj naplati tih potraživanja.
(2) Sumnjiva potraživanja koja su priznata kao rashod, a zatim naplaćena, uključuju se u prihode poreskog obveznika u momentu njihove naplate.
Član 18
(1) Rezervisanja (rezerve) kod banaka priznaju se kao rashod najviše do iznosa utvrđenog zakonom kojim se uređuje poslovanje banaka.
(2) Rezervisanja od posebnih rizika kod berzansko posredničkih društava, priznaju se kao rashod u obračunatim iznosima, a najviše do iznosa koji je utvrdjen propisima kojima su uredjene hartije od vrijednosti.
(3) Tehnička rezervisanja kod osiguravajućih društava priznaju se kao rashod u obračunatim iznosima, a najviše do iznosa utvrdjenog zakonom kojim je uredjeno osiguranje.
(4) Rezervisanja po osnovu obnovljivih prirodnih bogatstava, garancija kod prodaje proizvoda i usluga (garantni rok), očekivanih gubitaka po osnovu sudskih sporova (delikatnih ugovora), priznaju se kao rashod u skladu sa propisima kojima je uredjeno računovodstvo, a rezervisanja po osnovu otpremnina i jubilarnih nagrada najviše do iznosa utvrdjenog zakonom o radu.
(5) Rezervisanja iz ovog člana priznaju se na način da se prihodi izuzimaju, a rashodi priznaju, tako da se u poresku osnovicu ponovo ne uključuju prihodi i rashodi koji su prethodno povećavali i smanjivali poresku osnovicu.
Član 19
Kamate i pripadajući troškovi prema povjeriocu sa statusom povezanog lica, priznaju se na teret rashoda u visini koja ne prelazi troškove kamata na otvorenom tržištu, ako ti troškovi ne prelaze iznos koji je stvarno plaćen.
Član 20
Razlika između kamate obračunate po principu "van dohvata ruke" i stvarno primljene kamate uključuje se u poresku osnovicu primaoca te kamate.
Kapitalni dobici i gubici
Član 21
(1) Kapitalnim dobitkom smatra se prihod koji poreski obveznik ostvari prodajom, odnosno drugim prenosom uz naknadu (u daljem tekstu: prodaja) zemljišta, građevinskih objekata, imovinskih prava, udjela u kapitalu i hartija od vrijednosti.
Stav 2 briše se.
Član 22
(1) Kapitalni dobitak predstavlja razliku između prodajne cijene imovine iz člana 21 ovog zakona (u daljem tekstu: imovina) i njene nabavne cijene usklađene na način predviđen ovim zakonom.
(2) Negativna razlika iz stava 1 ovog člana predstavlja kapitalni gubitak.
(3) Ukoliko su učesnici u prodaji imovine povezana lica i ako je prodajna cijena niža od tržišne vrijednosti, prilagođavanje tržišne vrijednosti imovine vrši nadležni poreski organ.
(4) Kapitalni gubici mogu se prebijati sa kapitalnim dobicima ostvarenim u istoj godini.
(5) Ako se i poslije izvršenog prebijanja sa kapitalnim dobicima ostvarenim u istoj godini pojavi kapitalni gubitak, poreski obveznik može prenijeti kapitalni gubitak na račun budućih kapitalnih dobitaka u narednih pet godina.
Član 23
Prodajnom cijenom imovine, za svrhe određivanja kapitalnog dobitka, smatra se tržišna vrijednost imovine primljene u obliku novčane ili nenovčane naknade umanjena za troškove prodaje, odnosno troškove drugog prenosa imovine.
Član 24
Nabavna cijena imovine, za svrhe određivanja kapitalnog dobitka je cijena po kojoj je poreski obveznik stekao imovinu, odnosno procijenjena fer vrijednost imovine, utvrđena u skladu sa propisima kojima je uređeno računovodstvo, umanjena za troškove amortizacije utvrđene na način predviđen ovim zakonom.
Poreski tretman poslovnih gubitaka
Član 25
(1) Gubici nastali iz poslovnih odnosa, izuzev onih iz kojih proizilaze kapitalni gubici mogu se prenositi na račun dobiti iz budućih obračunskih perioda, ali ne duže od pet godina.
(2) Poreske pogodnosti iz stava 1 ovog člana primenjuju se i u slučaju statusnih promjena.
(3) U slučaju statusnih promjena, poreske pogodnosti iz stava 1 ovog člana srazmjerno se dijele prema vrijednosti imovine i o tome se obavještava nadležni poreski organ.
VI PORESKI TRETMAN STATUSNIH PROMJENA I LIKVIDACIJE
Statusne promjene
Član 26
(1) Prenos imovine u slučaju statusnih promjena (pripajanje, spajanje ili podjela) i raspodjela akcijskog kapitala, ne smatra se prodajom imovine u smislu ovog zakona.
(2) Poreska obaveza po osnovu kapitalnih dobitaka iz stava 1 ovog člana nastaje u trenutku kad pravno lice, koje je nastalo statusnom promjenom, izvrši prodaju imovine preuzete po osnovu statusne promjene.
(3) Kapitalni dobitak iz stava 2 ovog člana obračunava se kao razlika izmedju prodajne cijene imovine i njene knjigovodstvene vrijednosti, utvrđene u skladu sa računovodstvenim propisima, umanjene za troškove amortizacije utvrđene na način predviđen ovim zakonom.
(4) Pravo na odlaganje plaćanja poreza na dobit za kapitalne dobitke ostvarene na način iz stava 1 ovog člana stiče se ako je vlasnik pravnog lica koje je izvršilo prenos imovine prilikom pripajanja, spajanja ili podjele dobilo naknadu u obliku akcija ili udjela u pravnom licu na koje je prenos imovine izvršen, kao i eventualnu gotovinsku naknadu, čiji iznos ne prelazi 10% nominalne vrijednosti dobijenih akcija, odnosno udjela.
Likvidacija pravnog lica
Član 27
(1) Pravno lice dužno je da, u slučaju likvidacije pravnog lica, utvrdi kapitalni dobitak ili gubitak kao da je prodalo imovinu po tržišnoj cijeni.
(2) Nabavna cijena raspodijeljene imovine u postupku likvidacije, za svrhe određivanja kapitalnog dobitka, je jednaka tržišnoj vrijednosti imovine prije njene raspodjele.
(3) Kapitalni dobitak, odnosno kapitalni gubitak se utvrđuje na način predviđen članom 22 ovog zakona.
(4) Kada se u postupku likvidacije imovina zavisnog preduzeća prenosi na matično preduzeće, matično preduzeće nije dužno da utvrđuje kapitalni dobitak, odnosno gubitak.
VII PORESKE STOPE
Stope poreza na dobit
Član 28
Stopa poreza na dobit je proporcionalna i iznosi 9% od poreske osnovice.
Stope poreza po odbitku
Član 29
(1) Obveznik poreza na dobit dužan je da obračuna, obustavi i uplati porez po odbitku na prihode isplaćene po osnovu:
1) dividendi i udjela u dobiti koji se isplaćuju rezidentnim i nerezidentnim pravnim i fizičkim licima;
2) kamata, naknada za autorska prava i drugih prava intelektualne svojine, kapitalnog dobitka, naknada za zakup pokretne i nepokretne imovine, naknada poosnovu konsalting usluga, usluga istraživanja tržišta i revizorskih usluga, koje se isplaćuju nerezidentnom pravnom licu.
(2) Porez po odbitku plaća se po stopi od 9 % na osnovicu koju čini iznos bruto prihoda.
(3) Porez po odbitku obračunava se i plaća po propisima koji važe u momentu isplate prihoda.
(4) Porez po odbitku plaća i poslovna jedinica nerezidentnog pravnog lica kada vrši isplatu aknada iz stava 1, tačka 2) ovog člana.
(5) Izuzetno od stava 4 ovog člana, ako se naknada pripisuje kao prihod poslovnoj jedinici nerezidentnog pravnog lica, ne plaća se porez po odbitku.
Član 29a
(1) Kod obračuna poreza po odbitku na prihode koji se isplaćuju nerezidentnom pravnom licu, isplatilac prihoda primjenjuje odredbe ugovora o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja, pod uslovom da nerezident dokaže status rezidenta države sa kojom je Crna Gora zaključila ugovor o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja i da je nerezident stvarni vlasnik prihoda.
(2) Status rezidenta države, sa kojom je zaključen ugovor o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja, u smislu stava 1 ovog člana, nerezident dokazuje kod isplatioca prihoda potvrdom ili drugim odgovarajućim dokumentom, ovjerenim od nadležnog organa druge države ugovornice čiji je rezident.
(3) Ako isplatilac prihoda primjeni odredbe ugovora o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja, a nijesu ispunjeni uslovi iz st. 1 i 2 ovog člana, što za posledicu ima manje plaćeni iznos poreza, dužan je da plati razliku između plaćenog poreza i dugovnog poreza, po ovom zakonu.
(4) Poreski organ dužan je da, na zahtjev nerezidentnog pravnog lica, izda potvrdu o porezu plaćenom u Crnoj Gori.
(5) Obveznik poreza po odbitku dužan je da nadležnom poreskom organu podnese izvještaj o uplaćenom porezu po odbitku, a koji se podnosi do kraja februara tekuće godine za prethodnu godinu.
(6) Oblik i sadržinu izvještaja iz stava 5 ovog člana propisuje ministarstvo nadležno za finansije.
(7) Poreski organ o obračunatom porezu po odbitku nerezidentnog pravnog lica obavještava poreski organ u inostranstvu na njegov pisani zahtjev.
VIII PORESKA OSLOBOĐENJA I OLAKŠICE
Član 30
Briše se.
Član 30a
Briše se.
Član 31
(1) Novoosnovano pravno lice u privredno nedovoljno razvijenim opštinama, koje obavlja proizvodnu djelatnost, oslobađa se plaćanja poreza na dobit za prve tri godine od početka obavljanja djelatnosti, na dobit ostvarenu obavljanjem djelatnosti u nedovoljno razvijenoj opštini.
(2) Poreskom obvezniku koji ostvari dobit u novoosnovanoj poslovnoj jedinici, koja obavlja proizvodnu djelatnost u nedovoljno razvijenim opštinama, umanjuje se porez na dobit u trajanju od tri godine srazmjerno učešću tako ostvarene dobiti u ukupnoj dobiti poreskog obveznika.
(3) Poreski kredit iz stava 2 ovog člana se ostvaruje pod uslovom da se obezbijedi posebno evidentiranje poslovanja poslovne jedinice u nedovoljno razvijenoj opštini.
(4) Prva godina, u kojoj se ostvaruje pravo na poresko oslobođenje počinje da teče od dana upisa u sudski registar.
(5) Novoosnovanim pravnim licem ne smatra se pravno lice nastalo spajanjem ili podjelom postojećeg pravnog lica, kao ni pravno lice nastalo bilo kojom statusnom promjenom.
(6) Novoosnovanim pravnim licem ne smatra se ni pravno lice koje je u periodu od tri godine koje predhode osnivanju tog pravnog lica prestalo da postoji, odnosno prekinulo sa poslovanjem u istoj ili sličnoj djelatnosti.
(7) Pravo na olakšicu nema novoosnovano pravno lice čiji je osnivač, odnosno suosnivač povezano lice.
(8) Bliži propis za korišćenje poreske olakšice donosi ministarstvo nadležno za finansije.
Član 32
(1) Pravnom licu - nevladinoj organizaciji, koja je registrovana za obavljanje privredne djelatnosti, poreska osnovica se umanjuje u visini od 4.000 Eura, pod uslovom da dobit iskoristi za ostvarivanje ciljeva zbog kojih je osnovano.
(2) Umanjenje iz stava 1 ovog člana priznaje se najviše do iznosa poreske osnovice.
IX IZBJEGAVANJE DVOSTRUKOG OPOREZIVANJA DOBITI
Dobit stalne poslovne jedinice rezidentnog obveznika
Član 33
(1) Rezidentnom poreskom obvezniku, koji ostvari dobit izvan Crne Gore i koji plaća porez na tu dobit u drugoj državi na račun poreza na dobit utvrđenog prema odredbama ovog zakona, odobrava se poreski kredit u visini poreza na dobit plaćenog u toj državi.
(2) Poreski kredit iz stava 1 ovog člana ne može biti veći od iznosa koji bi se dobio primjenom odredaba ovog zakona na dobit ostvarenu u drugoj državi.
Član 34
Sporazum o otklanjanju dvostrukog oporezivanja ima pretežnu važnost u odnosu na odredbe ovog zakona.
Medjukompanijske dividende
Član 34a
(1) Matičnom preduzeću - rezidentnom obvezniku Crne Gore može se umanjiti obračunati porez na dobit za iznos koji odgovara porezu koji je njegova nerezidentna filijala platila u drugoj državi na dividende koje se uključuju u prihode matičnog preduzeća.
(2) Prihodi od dividendi iz nerezidentne filijale uključuju se u prihode rezidentnog matičnog preduzeća u iznosu uvećanom za plaćeni porez po odbitku na isplaćene dividende iz stava 1 ovog člana.
(3) Poreski kredit iz stava 1 ovog člana može se koristiti za umanjenje obračunatog poreza matičnog preduzeća, najviše do iznosa poreza koji bi po odredbama ovog zakona bio obračunat na dobit, odnosno na dividendu.
(4) Neiskorišćeni dio poreskog kredita iz stava 1 ovog člana može se prenijeti na račun poreza matičnog preduzeća iz budućih obračunskih perioda, ali ne duže od pet godina.
Član 34b
(1) Pravo na poreski kredit iz člana 34a ovog zakona ima matično preduzeće koje je neprekidno u periodu od najmanje godinu dana, koji prethodi podnošenju poreske prijave posjedovalo 10% ili više akcija, odnosno udjela nerezidentne filijale.
(2) Obveznik iz stava 1. ovog člana dužan je da nadležnom poreskom organu podnese odgovarajuće dokaze o veličini svog učešća u kapitalu nerezidentne filijale, dužini trajanja tog učešća i porezu koji je filijala platila u drugoj državi, zajedno sa njenim bilansom uspjeha.
(3) Odredbe st. 1 i 2 ovog člana, shodno se primenjuju i u slučaju kada matično preduzeće ostvaruje posrednu kontrolu nad nerezidentnom filijalom kroz posjedovanje 10% ili više akcija, odnosno udjela druge nerezidentne filijale.
(4) Način ostvarivanja prava na poreski kredit iz stava 1 ovog člana bliže uređuje ministarstvo nadležno za finansije.
X GRUPNO OPOREZIVANJE I TRANSFERNE CIJENE
Poresko konsolidovanje
Član 35
(1) Matična i zavisna preduzeća, za potrebe poreskog konsolidovanja, čine grupu povezanih preduzeća ako matično preduzeće ima neposrednu ili posrednu kontrolu nad najmanje 75% akcija ili udjela zavisnog preduzeća.
(2) Povezana preduzeća imaju pravo na poresko konsolidovanje pod uslovom da su ta preduzeća rezidenti Crne Gore.
(3) Zahtjev za poresku konsolidaciju nadležnom poreskom organu podnosi matično preduzeće najkasnije do 31. decembra tekućeg poreskog perioda.
(4) Nadležni poreski organ dužan je da u roku od 30 dana od dana podnošenja zahtjeva iz stava 3 ovog člana, odluči o zahtjevu kojim se odobrava poresko konsolidovanje. "
Član 36
(1) Svaki član grupe povezanih preduzeća dužan je da podnese svoju poresku prijavu nadležnom poreskom organu, a matično preduzeće podnosi konsolidovanu poresku prijavu za grupu povezanih preduzeća.
(2) U konsolidovanoj poreskoj prijavi gubici povezanih preduzeća prebijaju se na račun dobiti drugih povezanih preduzeća u grupi.
(3) Za obračunati porez po konsolidovanoj prijavi poreski obveznici su pojedinačno povezana preduzeća iz grupe, srazmjerno oporezivoj dobiti iz pojedinačne poreske prijave.
(4) Bliži način otklanjanja dvostrukog oslobođenja ili dvostrukog oporezivanja pojedinih pozicija u konsolidovanoj poreskoj prijavi propisuje ministarstvo nadležno za finansije.
Član 37
(1) Jednom odobreno poresko konsolidovanje primjenjuje se najmanje pet godina.
(2) Ako se prije isteka perioda iz stava 1 ovog člana, promijene uslovi iz člana 35 st. 1 i 2 ovog zakona ili se jedno ili više povezanih preduzeća odluči za pojedinačno oporezivanje, svaki član grupe dužan je da plati srazmjernu razliku poreske olakšice koju je koristio.
Transferne cijene
Član 38
(1) Transfernom cijenom smatra se cijena nastala u vezi sa transakcijama sredstava ili stvaranjem obaveza među povezanim licima.
(2) Povezanim licima smatraju se lica između kojih postoje posebni odnosi koji mogu imati neposredni uticaj na uslove ili ekonomske rezultate transakcija između tih lica, u skladu sa zakonom kojim je uređena poreska administracija.
(3) Cijena za koju se očekuje da će se postići u imovinskim transakcijama ili ugovornim obavezama među licima koja su poslovala "van dohvata ruke" ili više postignuta cijena smatraće se cijenom "van dohvata ruke".
(4) Razlika između cijene "van dohvata ruke" i transferne cijene uključuje se u poresku osnovicu.
(5) Cijena "van dohvata ruke" se utvrđuje primjenom metode uporedne cijene, a kada to nije moguće utvrđuje se primjenom metode preprodajne cijene ili metode nabavne cijene uvećane za uobičajenu maržu.
(6) Bliži način utvrđivanja cijene iz stava 5 ovog člana propisaće ministarstvo nadležno za finansije.
XI OBRAČUNAVANJE I PLAĆANJE POREZA NA DOBIT
Poreski period
Član 39
(1) Poreski period za koji se obračunava porez na dobit je finansijska godina.
(2) Finansijska godina je kalendarska godina, osim u slučaju likvidacije ili otpočinjanja obavljanja djelatnosti u toku godine.
(3) Porez na dobit se obračunava nakon isteka finansijske godine ili drugog perioda utvrđivanja poreza, prema poreskoj osnovici ostvarenoj u tom periodu.
Poreska prijava
Član 40
(1) Obveznik poreza na dobit je dužan da za period za koji se obračunava porez na dobit, nadležnom poreskom organu podnese poresku prijavu.
(2) Prijava iz stava 1 ovog člana podnosi se najkasnije u roku od tri mjeseca od isteka perioda za koji se obračunava porez. U istom roku vrši se i uplata poreza iskazanog u prijavi.
(3) Poreski obveznik uz prijavu iz stava 1 ovog člana dostavlja bilans uspjeha i bilans stanja, pripremljene u skladu sa zakonom kojim se uređuje računovodstvo.
(4) Oblik i sadržinu poreske prijave, na predlog nadležnog poreskog organa propisuje ministarstvo nadležno za finansije.
Član 41
Briše se.
Shodna primjena drugih propisa
Član 42
Na odnose koji nijesu posebno uređeni ovim zakonom (žalbeni postupak, postupak prinudne naplate, kamate i dr.) shodno se primjenjuje zakon kojim se uređuje poreski postupak.
XIa KAZNENE ODREDBE
Član 42a
(1) Novčanom kaznom od desetostrukog do tristastrukog iznosa minimalne zarade u Crnoj Gori kazniće se za prekršaj poreski obveznik - pravno lice:
1) ako ne obračuna, netačno obračuna ili ne uplati porez po odbitku na isplaćene prihode iz člana 29 ovog zakona;
2) ako u propisanom roku ne podnese izvještaj o obračunatom porezu po odbitku (član 29a);
3)ako nadležnom poreskom organu u propisanom roku ne podnese poresku prijavu, ili ako uz prijavu ne dostavi dokaz o uplaćenom porezu, odnosno bilans uspjeha i bilans stanja (član 40, st. 2 i 3).
Tačka 4 briše se.
(2) Za prekršaje iz stava 1 ovog člana kazniće se i odgovorno lice u pravnom licu novčanom kaznom od dvostrukog do dvadesetostrukog iznosa minimalne zarade u Crnoj Gori.
XII PRELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE
Član 43
Bliže propise za primjenu ovog zakona donijeće ministar nadležan za finansije, u roku od šest mjeseci od dana stupanja na snagu ovog zakona.
Član 43a
Izuzetno od člana 29, stav 2 ovog zakona, do 1. januara 2010. godine, stopa poreza po odbitku na kamate koje se isplaćuju nerezidentnim pravnim licima, iznosi 5%".
Član 44
Poreski obveznici koji su stekli pravo na korišćenje poreskih olakšica po odredbama Zakona o porezu na dobit preduzeća ("Službeni list RCG", br.3/92, 30/93, 3/94, 42/94, 13/96 i 45/98) nastaviće sa njihovim korišćenjem do njihovog isteka.
Član 45
Izuzetno od člana 41 ovog zakona, mjesečna akontacija poreza na dobit za period januar-april 2002. godine plaća se u visini poslednje plaćene mjesečne akontacije poreza na dobit za 2001. godinu.
Član 46
Poreski bilans za 2001. godinu sastavlja se u skladu sa Zakonom o porezu na dobit preduzeća ("Službeni list RCG", br. 3/92, 30/93, 3/94, 42/94, 13/96 i 45/98) i propisa donesenih na osnovu tog zakona.
Član 47
Danom primjene ovog zakona prestaje da važi Zakon o porezu na dobit preduzeća ("Službeni list RCG", br. 3/92, 30/93, 3/94, 42/94, 13/96 i 45/98) I propisi doneseni na osnovu tog zakona.
Član 48
Ovaj zakon stupa na snagu osmog dana od dana objavljivanja u "Službenom listu Republike Crne Gore", a primjenjivaće se od 1. januara 2002. godine.
Odredbe Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o porezu na dobit pravnih lica
(“Službeni list Crne Gore”, broj 40/08) koje nijesu ušle u prečišćeni tekst Zakona
Član 29
Ovaj zakon stupa na snagu danom objavljivanja u ‘’Službenom listu Crne Gore’’.
Odredbe Zakona o izmjenama Zakona o porezu na dobit pravnih lica
(“Službeni list Crne Gore”, broj 86/09) koje nijesu ušle u prečišćeni tekst Zakona
Član 5
Ovaj zakon stupa na snagu osmog dana od dana objavljivanja u ‘’Službenom listu Crne Gore’’, a primjenjivaće se od 01. Januara 2010. godine.