The measure is available in the following languages:
ZAKON O OSNOVNOJ ŠKOLI
("Sl. list RCG", br. 34/91 od 05.08.1991, 48/91 od 28.11.1991, 17/92 od 24.4.1992, 56/92 od 07.12.1992, 30/93 od 26.07.1993, 32/93 od 02.08.1993, 27/94 od 29.07.1994, 2/95 od 20.01.1995, 20/95 od 20.06.1995, 64/02 od 28.11.2002 i "Sl. list Crne Gore", br. 73/10 od 10.12.2010, 40/11 od 08.08.2011)
NAPOMENA IZDAVAČA:
Na osnovu Zakona o osnovnom obrazovanju i vaspitanju ("Sl. list RCG", br. 64/02) ovaj zakon prestaje da važi na kraju školske godine u kojoj učenici završavaju osnovno obrazovanje po dosadašnjim nastavnim planovima i programima.
I. OPŠTE ODREDBE
Član 1.
U osnovnoj školi ostvaruje se osnovno obrazovanje i vaspitanje kao dio jedinstvenog obrazovno-vaspitnog sistema.
Član 2.
Cilj osnovnog obrazovanja i vaspitanja je da, radi osposobljavanja za život i nastavljanje obrazovanja na osnovama dostignuća nauke, tehnike, kulture i umjetnosti, omogući učenicima da ovladaju osnovnim elementima opšteg obrazovanja i da kod njih razvije radoznalost i interes za novim saznanjem, kao i da razvija ljubav prema radu i domovini.
Član 3.
Osnovno obrazovanje traje osam godina i obavezno je.
Član 4.
Svi građani od sedme do petnaeste godine života obavezni su da pohađaju osnovnu školu.
Član 5.
Osnovno obrazovanje lica starijih od 15 godina (u daljem tekstu: odrasla lica) ostvaruje se u posebnim odjeljenjima osnovne škole, ili u osnovnim školama za obrazovanje odraslih lica.
Član 6.
Uporedo sa sticanjem osnovnog obrazovanja i vaspitanja mogu se organizovati oblici osnovnog umjetničkog (muzičkog, baletskog i drugog) obrazovanja.
Osnovno umjetničko obrazovanje može se ostvarivati u školama za osnovno umjetničko obrazovanje, u posebnim odjeljenjima osnovne ili srednje škole (u daljem tekstu: škola za osnovno umjetničko obrazovanje).
Član 7.
Osnovno obrazovanje i vaspitanje je djelatnost od javnog interesa.
Član 8.
Osnovno obrazovanje i vaspitanje finansira se po posebnim propisima.
Član 9.
U osnovnoj školi zabranjeno je političko (stranačko) i religijsko organizovanje i djelovanje.
Član 10.
Briše se. ("Sl. list RCG", br. 32/93)
Član 11.
Na područjima na kojima živi veći broj pripadnika nacionalnih i etničkih grupa osnivaju se škole ili odjeljenja sa nastavom na jeziku tih nacionalnih odnosno etničkih grupa.
Zavisno od uslova i mogućnosti, za pripadnike nacionalnih i etničkih grupa može se uvesti nastava na njihovom jeziku i u drugim školama i odjeljenjima tih škola.
Član 12.
Na područjima na kojima žive zajedno pripadnici jugoslovenskih naroda i pripadnici nacionalnih i etničkih grupa, mogu se osnovati škole ili odjeljenja ovih škola sa dvojezičnom nastavom.
Član 13.
Kada se u školi nastava izvodi na jeziku nacionalnih odnosno etničkih grupa, učenici obavezno uče srpski jezik.
Član 14.
Nakon završetka osnovne škole izdaje se svjedočanstvo koje ima karakter javne isprave.
Svjedočanstva stečena na teritoriji druge republike članice Savezne Republike Jugoslavije imaju istu vrijednost kao svjedočanstva stečena na teritoriji Crne Gore.
Član 15.
Škola ima pečat u skladu sa zakonom za potvrđivanje autentičnosti đačke knjižice, svjedočanstva i drugih isprava.
Član 16.
Djeca ometena u psihičkom i fizičkom razvoju ostvaruju obrazovanje i vaspitanje u specijalnoj osnovnoj školi.
II. OSNIVANJE I PRESTANAK RADA ŠKOLE
Član 17.
Osnovna škola se osniva kao javna ustanova.
Osnovnu školu kao javnu ustanovu u državnoj svojini može osnovati država, odnosno država i pravno lice.
Škola za osnovno umjetničko obrazovanje i osnovna škola za obrazovanje odraslih se osniva kao javna ustanova u državnoj, mješovitoj i privatnoj svojini.
Osnovnu školu za obrazovanje odraslih lica i školu za osnovno umjetničko obrazovanje kao javnu ustanovu u mješovitoj i privatnoj svojini može osnovati pravno i fizičko lice.
Odlukom o osnivanju osnovne škole određuje se područje sa kojeg je škola obavezna da primi učenike.
Član 17a
Akt o osnivanju i prestanku rada škole donosi osnivač.
Akt o osnivanju i prestanku rada škole čiji je osnivač država donosi Vlada Crne Gore.
Akt o osnivanju i prestanku rada područnog odjeljenja škole čiji je osnivač država donosi ministarstvo nadležno za poslove prosvjete, uz saglasnost Vlade Crne Gore.
Član 18.
Škola se može osnovati, odnosno organizovati, u skladu sa zakonom:
- ako u svakom razredu od V do VIII razreda ima najmanje po jedno odjeljenje;
- ako postoji odgovarajuća školska zgrada, potrebna oprema i nastavna sredstva;
- ako je za rad škole obezbijeđeno potrebno nastavno osoblje;
- ako su obezbijeđena finansijska sredstva za osnivanje i rad škole;
- ako je obezbijeđena higijensko-tehnička zaštita.
Područno odjeljenje škole može se osnovati ako u prva četiri razreda ima, po pravilu, 10 učenika i ako ispunjava ostale uslove predviđene u stavu 1. ovog člana.
Odredba stava 1. al. 2, 3, 4. i 5. ovog člana shodno se primjenjuje i na osnivanje škola za obrazovanje odraslih lica i škola za osnovno umjetničko obrazovanje u privatnoj svojini.
Bliže propise o uslovima za osnivanje odnosno organizovanje škole i škole za osnovno umjetničko obrazovanje donosi ministarstvo nadležno za poslove prosvjete.
Član 19.
Briše se. ("Sl. list RCG", br. 20/95)
Član 20.
Izuzetno od odredbe člana 18. ovog zakona, može se osnovati i područno odjeljenje škole sa periodičnom nastavom u mjestima gdje ima i manje od 10 učenika.
Bliže propise o osnivanju odjeljenja i načinu organizovanja nastave iz stava 1. ovog člana donosi ministarstvo nadležno za poslove prosvjete.
Član 21.
Škola može vršiti statusne promjene uz prethodnu saglasnost osnivača.
Škola može vršiti statusne promjene na kraju školske godine.
Član 21a
Naziv škole određuje ministarstvo nadležno za poslove prosvjete na predlog školskog odbora.
Član 22.
Na osnivanje i rad područnih odjeljenja i odjeljenja za obrazovanje odraslih lica primjenjuju se odredbe ovog zakona koje se odnose na osnivanje i rad škole, ako ovim zakonom nije drukčije određeno.
Član 23.
Škola, područno odjeljenje i odjeljenje za obrazovanje odraslih lica može početi sa radom kada ministarstvo nadležno za poslove prosvjete utvrdi da ispunjavaju uslove iz člana 18. ovog zakona.
Član 24.
Kada ministarstvo nadležno za poslove prosvjete, utvrdi da su prestali da postoje propisani uslovi za rad škole, rješenjem nalaže školi i osnivaču da, u određenom roku, otklone utvrđene nedostatke.
Ako nedostaci ne budu otklonjeni u određenom roku, ministarstvo nadležno za poslove prosvjete, zabraniće školi dalje obavljanje obrazovno-vaspitnog rada.
Ministarstvo nadležno za poslove prosvjete, koji je donio rješenje o zabrani rada škole, obavijestiće o tome osnivača.
U slučaju iz stava 2. ovog člana škola i osnivač dužni su da učenicima omoguće nastavljanje započetog obrazovanja u drugoj školi.
Član 25.
Škola prestaje sa radom:
- ako je prestala potreba za postojanje škole;
- ako za duže vrijeme ne ispunjava jedan ili više uslova potrebnih za rad škole;
- ako ne ostvaruje obrazovno-vaspitne zadatke i ne obavlja djelatnost za koju je osnovana.
Član 26.
Skola ne može prestati sa radom prije završetka školske godine.
Odluka o prestanku rada škole mora se donijeti najkasnije do 1. jula tekuće godine za narednu školsku godinu.
U slučaju prestanka rada škole osnivač je dužan upisanim učenicima omogućiti da završe započeto školovanje.
Član 27.
Odlukom o osnivanju, odnosno prestanku rada škole, može se odrediti postupno otvaranje, odnosno zatvaranje pojedinih razreda.
Član 28.
Škola se upisuje u registar osnovnih škola, koji vodi ministarstvo nadležno za poslove prosvjete.
U registar se može upisati škola za koju je ministarstvo nadležno za poslove prosvjete utvrdilo da ispunjava uslove iz člana 18. ovog zakona.
Bliže propise o sadržini i načinu vođenja registra škola donosi ministarstvo nadležno za poslove prosvjete.
III. NASTAVNI PLAN I PROGRAM I ORGANIZACIJA ŠKOLE
Član 29.
Nastava u školi izvodi se po nastavnom planu i programu.
Nastavni plan i program iz stava 1 ovog člana donosi ministarstvo nadležno za poslove prosvjete.
Član 30.
Rad škola u toku godine utvrđuje se godišnjim planom. Godišnjim planom utvrđuje se organizacija obrazovno-vaspitnog rada škole, oblici, sadržaj i raspored izvršenja planiranih zadataka za školsku godinu.
Godišnji plan rada, škola dostavlja ministarstvu nadležnom za poslove prosvjete, najkasnije do 1. oktobra tekuće školske godine.
Član 31.
Škola može imati najviše 40 odjeljenja.
Izuzetno, škola može po odobrenju ministarstva nadležnog za poslove prosvjete imati i više od 40 odjeljenja.
Odjeljenje sačinjavaju, po pravilu, učenici istog razreda.
Odjeljenje istog razreda, po pravilu, ima 30 učenika. Ako broj učenika u odjeljenju istog razreda iznosi više od 35 učenika, dijeli se na dva odjeljenja. Odjeljenje istog razreda mora imati najmanje 10 učenika.
Izuzetno od stava 3. ovog člana odjeljenje se može formirati od učenika dva ili više razreda (kombinovano odjeljenje).
Kombinovano odjeljenje može se formirati od učenika od I do IV razreda.
Kombinovano odjeljenje od dva razreda može imati do 20 učenika, a kombinovano odjeljenje sastavljeno od 3 ili 4 razreda može imati do 15 učenika.
O obrazovanju kombinovanih odjeljenja na predlog direktora odlučuje nastavničko vijeće škole.
Član 32.
Škole mogu imati van sjedišta škole odjeljenja (područna odjeljenja).
Područna odjeljenja mogu imati najviše četiri razreda.
U područnim odjeljenjima se mogu obrazovati učenici od I do IV razreda.
Direktor škole može u područnom odjeljenju odrediti koordinatora rada iz reda nastavnika tog odjeljenja.
Nastavnik određen za koordinatora rada područnog odjeljenja izvodi nastavu u obimu propisanom ovim zakonom.
Član 33.
Škola radi u petodnevnoj radnoj nedjelji.
Škola koja je organizovala rad u više od dvije smjene izvodi nastavu u šestodnevnoj radnoj nedjelji.
Član 34.
U školi učenici izučavaju strane jezike: engleski, ruski, njemački, francuski i italijanski.
Izuzetno od stava 1 ovog člana, u školi se mogu izučavati i drugi strani jezici, po odobrenju ministarstava nadležnog za poslove prosvjete.
Učenici obavezno izučavaju dva strana jezika, od kojih jedan određuje škola, a drugi biraju učenici, u skladu sa mogućnostima škole.
Početak izučavanja stranih jezika utvrđuje se nastavnim planom i programom.
Za izučavanje jezika iz stava 2. ovog člana učenici se opredjeljuju u skladu sa svojim interesima i željama i mogućnostima škole.
Član 35.
Školska godina traje od 1. septembra do 31. avgusta.
Redovna nastava počinje 1. septembra a završava se 10. juna.
Škola je dužna da u periodu redovne nastave iz stava 1. ovog člana ostvari časove utvrđene nastavnim planom i programom.
Ako se utvrdi da škola nije ostvarila broj nastavnih časova iz pojedinih predmeta utvrđenih nastavnim planom i programom, ministarstvo nadležno za poslove prosvjete donijeće rješenje o produženju nastave za vrijeme koje je potrebno da se ostvari utvrđeni broj časova, ali ne više od 15 dana.
Član 36.
Školska godina dijeli se na polugodišta.
Prvo polugodište, po pravilu, traje od 1. septembra do 15. januara, a drugo od 6. februara do 10. juna.
Na kraju prvog polugodišta je zimski, a na kraju drugog ljetnji školski odmor.
Zimski školski odmor, za učenike, po pravilu traje od 15. januara do 5. februara, a ljetnji od 10. juna do 1. septembra.
Za učenike VIII razreda nastava se završava, po pravilu, 15. maja.
Ministarstvo nadležno za poslove prosvjete, izuzetno, zbog posebnih klimatskih uslova ili u naročito opravdanim slučajevima (nedostatak grijanja, epidemije, elementarne nepogode i sl.) može promijeniti početak ili završetak nastavne godine, odnosno raspored zimskog i ljetnjeg školskog odmora u osnovnim školama.
Član 37.
Briše se. ("Sl. list RCG", br. 20/95)
Član 38.
U naročito opravdanim slučajevima (epidemije, elementarne nepogode i sl.) može se prekinuti nastava u toku godine.
Prekid nastave do 3 dana odobrava direktor škole, a preko 3 dana ministarstvo nadležno za poslove prosvjete.
Član 39.
Osnovne škole koje ispunjavaju potrebne kadrovske, pedagoške i materijalne uslove mogu biti organizovane kao vježbaonice škole (u daljem tekstu: vježbaonica) u kojima se usavršavaju nastavnici za osnovne škole.
Odluku o određivanju osnovne škole za vježbaonicu donosi ministarstvo nadležno za poslove prosvjete, na predlog fakulteta za obrazovanje nastavnika.
Član 40.
Međusobni odnosi fakulteta za obrazovanje nastavnika i vježbaonice regulišu se sporazumno.
Član 41.
Ministarstvo nadležno za poslove prosvjete, uz saglasnost škole i osnivača, može proglasiti pojedinu školu oglednom.
Ogledne škole služe za provjeravanje i usavršavanje savremenih metoda i oblika obrazovno-vaspitnog rada.
Ministarstvo nadležno za poslove prosvjete može za ogledne škole odobriti odstupanje od odredaba ovog zakona u pogledu radnog vremena, načina ocjenjivanja i formiranja odjeljenja.
Član 42.
U slučaju vanrednog stanja, neposredne ratne opasnosti ili rata, ministar nadležan za poslove prosvjete, odlučuje da li će škola prekinuti rad ili nastaviti sa radom po posebnom nastavnom planu i programu.
Član 43.
Škola može da obavlja djelatnost u inostranstvu, u skladu sa ovim zakonom.
Za djecu građana Crne Gore koja se školuju u stranim školama obezbjeđuje se dopunsko osnovno obrazovanje po posebnom nastavnom planu i programu.
Član 44.
Obrazovno-vaspitni rad u inostranstvu može da izvodi nastavnik koji pored uslova utvrđenih ovim zakonom ima najmanje četiri godine radnog iskustva u obavljanju obrazovno-vaspitnog rada u osnovnoj školi, ističe se stručno-pedagoškim radom i poznaje jezik zemlje u kojoj će obavljati obrazovno-vaspitni rad.
Izbor nastavnika za rad u inostranstvu obavlja komisija obrazovana u ministarstvu nadležnom za poslove prosvjete.
Nastavnik može da se uputi na rad u inostranstvo na vrijeme od dvije godine.
Komisija iz stava 2. ovog člana može donijeti odluku o prestanku rada nastavnika u inostranstvo kada utvrdi:
1) da ne ostvaruje nastavne planove i programe;
2) da je izvršio težu povredu radne dužnosti;
3) da ne radi u skladu sa interesima zemlje;
4) da je izvršio zloupotrebu položaja i u drugim sličnim slučajevima.
IV. OBRAZOVNO-VASPITNI RAD
Član 45.
Obrazovno-vaspitni rad u školama obuhvata redovnu, dodatnu i dopunsku nastavu, slobodne aktivnosti i druge oblike nastave opšte kulturnu i javnu djelatnost škole.
Član 46.
Nastava se izvodi po odjeljenjima.
U prva tri razreda nastava je razredna.
U četvrtom razredu nastava je razredna ili je organizovana po nastavno-vaspitnim oblastima, a za strani jezik, muzičko, likovno i fizičko vaspitanje nastava može biti predmetna, o čemu odlučuje nastavničko vijeće.
U petom, šestom, sedmom i osmom razredu nastava je predmetna.
Član 47.
Briše se. ("Sl. list RCG", br. 56/92)
Član 48.
Škola je dužna da u toku nastavne godine organizuje dopunsku nastavu za učenike koji zaostaju u savlađivanju nastavnog gradiva.
Način organizovanja i oblike dopunske nastave utvrđuje nastavničko vijeće u skladu sa uslovima škole i postignutim rezultatima.
Član 49.
Škola organizuje dodatnu nastavu za učenike koji sa izuzetnim uspjehom savlađuju nastavne sadržaje i koji pokazuju posebno interesovanje za proširivanje i produbljivanje znanja iz određenih nastavnih oblasti.
Član 50.
Škole i nastavnici dužni su da, primjenjujući pedagoško-psihološke i stručne metode zasnovane na načelima i dostignućima nauke, otkrivaju nadarene učenike i da uz pomoć nadležnih organa i u saradnji sa zainteresovanim organizacijama i organima omoguće učenicima odgovarajuće materijalne, nastavne i druge uslove za njihov dalji razvitak i napredovanje.
Škola podstiče nadarene učenike na usvajanje novih saznanja i organizuje dodatnu nastavu prema njihovim sklonostima i sposobnostima.
Član 51.
U toku radne nedjelje učenici I, II i III razreda osnovne škole mogu imati do 20 časova, učenici IV razreda do 24 časa, a učenici od V do VIII razreda do 26 časova redovne nastave.
Ukupni nedjeljni broj časova redovne, dopunske, dodatne nastave i tečajeva ne može iznositi više od 30 časova nedjeljno.
Član 52.
Na osnovu slobodnog opredjeljenja i sklonosti učenika škola razvija razne oblike slobodnih aktivnosti.
Cilj slobodnih aktivnosti je da kod učenika razviju društveni i kulturni život, opštetehničku kulturu, fizičke sposobnosti, smisao i potrebu za kulturno-umjetničkim i sportskim aktivnostima, da produbljuju znanje iz pojedinih nastavnih predmeta i zadovoljavaju sklonosti i specifične interese učenika.
Program slobodnih aktivnosti je sastavni dio programa škole.
Član 53.
Radi razvijanja sposobnosti za rad stvaralačkog i odgovornog odnosa prema radu, kao i povezivanja škole sa privredom i sredinom, u školi se mogu organizovati učeničke zadruge.
Način organizovanja zadruge određuje se u skladu sa uslovima škole i specifičnostima sredine.
Članovi zadruge, pored učenika, mogu biti nastavnici, stručni saradnici i drugi radnici škole.
Član 54.
Proizvodi nastali radom članova učeničke zadruge mogu se iznositi na tržište a sredstva ostvarena tim radom koriste se za slobodne i društvene aktivnosti učenika, nagrađivanje članova zadruge, ekskurzije i materijalnu pomoć pojedinim učenicima.
V. UČENICI
Član 55.
U osnovnu školu se upisuju sva djeca koja do kraja kalendarske godine navršavaju sedam godina života.
U osnovnu školu se mogu, na osnovu ljekarskog mišljenja i prema mogućnostima škole, upisati i tjelesno i duševno razvijena djeca koja do početka školske godine navršavaju šest godina života.
Član 56.
Od obaveze upisa, odnosno pohađanja škole može se privremeno ili stalno osloboditi dijete koje prema nalazu komisije nije fizički i psihički razvijeno da pohađa nastavu.
Komisiju iz stava 1. ovog člana imenuje predsjednik skupštine opštine.
Član 57.
Upis djece u osnovnu školu vrši se, po pravilu, u toku aprila mjeseca svake godine, na osnovu obaveznog ljekarskog pregleda.
Upis djece u osnovnu školu vrši komisija koju imenuje organ određen statutom ili drugim opštim aktom škole.
Član 58.
Organ lokalne uprave nadležan za društvene djelatnosti obavezan je da dostavi školama, do kraja februara svake godine, spisak djece dorasle za osnovnu školu. Spisak se sačinjava po naseljima koja pripadaju području škole.
Član 59.
Roditelji odnosno staratelji odgovorni su za upis djece u osnovnu školu i za njihovo pohađanje škole.
Osnovna škola je dužna da izvještava ministarstvo nadležno za poslove prosvjete o djeci koja nijesu upisana, odnosno koja neredovno pohađaju nastavu.
Član 60.
Učenici osnovne škole koji u toku školske godine navrše 15 godina života ne mogu školu napustiti do kraja te školske godine.
Član 61.
Osnovna škola je dužna, na zahtjev roditelja ili staratelja, da omogući redovno pohađanje škole učenika starijem od 15 a mlađem od 17 godina života.
Ukoliko učenik u toku školske godine navrši 17 godina života može redovno pohađati nastavu do kraja te školske godine.
Direktor škole može učenicima iz st. 1. i 2. ovog člana uskratiti redovno pohađanje škole ako ometaju rad škole.
Član 62.
Učenik može zbog bolesti ili nekog tjelesnog nedostatka biti privremeno ili trajno oslobođen, u cjelini ili djelimično, programa fizičkog vaspitanja.
Nastavničko vijeće škole donosi odluku o oslobađanju učenika od fizičkog vaspitanja na osnovu ljekarskog uvjerenja.
Član 63.
Statutom škole određuje se u kojim slučajevima učenik može opravdano izostati sa nastave.
Član 64.
Prelazak učenika iz jedne u drugu školu vrši se na osnovu prevodnice koju škola dostavlja na zahtjev roditelja ili staratelja školi u kojoj učenik nastavlja školovanje.
Škola koja je izdala prevodnicu ispisaće učenika pošto bude obaviještena da je učenik upisan u drugu školu.
Učenik može preći iz jedne u drugu školu najkasnije dva mjeseca prije završetka nastavne godine.
U slučaju preseljenja roditelja, odnosno staratelja, škola je obavezna da upiše učenika.
Član 65.
Učenici su dužni da redovno pohađaju nastavu, da uče, poštuju pravila školskog života i rada, da učestvuju u raznim aktivnostima, pažljivo se odnose i čuvaju prirodu i kulturno nasleđe, čuvaju imovinu i ispunjavaju ostale učeničke obaveze.
Član 66.
Učenici se mogu učlanjivati u humanitarne, sportske i kulturno-umjetničke organizacije i društva.
Škola je dužna da pruži pomoć učenicima u organizovanju i izboru organa, organizacija i društva iz stava 1. ovog člana.
VI. NAPREDOVANJE I OCJENJIVANJE UČENIKA
Član 67.
Radi pravilnog ocjenjivanja učenika, organi škole i nastavnici stalno i svestrano prate razvoj ličnosti svakog učenika, zalaganje, samostalnost i radnu disciplinu, njegovo cjelokupno znanje u okviru programa i njegovu sposobnost za praktično primjenjivanje i korišćenje stečenog znanja.
Član 68.
Radi svestranog praćenja razvoja, uspjeha i napredovanja učenika i što objektivnijeg ocjenjivanja, nastavnici su dužni da evidentiraju aktivnost učenika, vrše međusobne konsultacije, kao i konsultacije sa roditeljima učenika, a prema potrebi i sa pojedinim stručnim službama.
Član 69.
Uspjeh iz nastavnih predmeta izražava se brojčanom ocjenom.
Član 70.
Brojčana ocjena je sintetički izraz stepena u kome je učenik ovladao cjelinom nastavnog predmeta.
Brojčane ocjene su: odličan (5), vrlo dobar (4), dobar (3), dovoljan (2) i nedovoljan (1).
Ocjene odličan, vrlo dobar, dobar i dovoljan su pozitivne.
Član 71.
Ocjenjivanje učenika vrši se javno pred učenicima odjeljenja.
U toku polugodišta učenici moraju biti najmanje dva puta ocijenjeni iz svakog predmeta.
Član 72.
Ocjene iz nastavno-vaspitnih oblasti, odnosno nastavnih predmeta, vladanja i opšti uspjeh utvrđuju se na kraju prvog polugodišta i na kraju nastavne, odnosno školske godine.
Učenicima koji u toku nastavne, odnosno školske godine prelaze iz jedne u drugu školu, ocjene se mogu utvrđivati u toku nastavnog perioda ako u vrijeme njihovog prelaska ima dovoljno elemenata za utvrđivanje ocjena.
Član 73.
Konačna ocjena na kraju polugodišta i na kraju nastavne, odnosno školske godine izvodi se na osnovu praćenja cijelog toka učeničkog rada i predstavlja sintetički izraz o tome u kom stepenu je učenik ovladao znanjem iz određene obrazovno-vaspitne oblasti ili predmeta do trenutka izvođenja ocjene.
Član 74.
U razredima u kojima cjelokupnu nastavu izvodi jedan nastavnik, ocjenu iz nastavno-vaspitnih oblasti, odnosno predmeta i vladanja, daje i utvrđuje na kraju prvog polugodišta i na kraju nastavne godine taj nastavnik.
Član 75.
U razredima u kojima je nastava predmetna ili organizovana po nastavno-vaspitnim oblastima, ocjene iz nastavno-vaspitnih oblasti odnosno predmeta daje predmetni nastavnik, a konačnu ocjenu na kraju nastavnog perioda utvrđuje odjeljenjsko vijeće.
Ako u odjeljenjskom vijeću ima izdvojenih mišljenja pri utvrđivanju ocjena, spornu ocjenu utvrđuje nastavničko vijeće.
Član 76.
Ocjenom iz vladanja izražavaju se radne, moralne i druge osobine učenika.
Ocjene iz vladanja su primjerno, dobro i nezadovoljava.
Ocjenu iz vladanja utvrđuje, na kraju prvog i na kraju drugog polugodišta, odjeljenjsko vijeće na predlog odjeljenjskog starješine.
Učenici osnovne škole za obrazovanje odraslih lica ne ocjenjuju se iz vladanja.
Član 77.
Učenik je završio razred ako je iz svih nastavnih predmeta dobio pozitivne ocjene.
Opšti uspjeh učenika izražava se aritmetičkom srednjom ocjenom iz svih nastavnih predmeta iz kojih je ocijenjen pozitivnom ocjenom.
Učenik je završio razred:
- s odličnim uspjehom ako je postigao srednju ocjenu najmanje 4,50;
- s vrlo dobrim uspjehom ako je postigao srednju ocjenu najmanje 3,50;
- s dobrim uspjehom ako je postigao srednju ocjenu najmanje 2,50;
- s dovoljnim uspjehom ako je postigao srednju ocjenu od 2 do 2,49.
Ocjenu opšteg uspjeha utvrđuje odjeljenjsko vijeće.
Član 78.
Roditelj ili staratelj, odnosno učenik može podnijeti prigovor na godišnje ocjene unesene u đačku knjižicu, odnosno svjedočanstvo, nastavničkom vijeću u roku od dva dana od prijema knjižice, odnosno svjedočanstva.
O prigovoru odlučuje nastavničko vijeće u roku od tri dana.
Nastavničko vijeće ocjenjuje opravdanost prigovora i ako uvaži razloge, obrazuje komisiju za provjeravanje učeničkog znanja.
Odluka nastavničkog vijeća, na osnovu prethodno obrazložene ocjene komisije, konačna je.
Član 79.
Učenici škole prvog i drugog razreda prevode se u stariji razred sa jednom nedovoljnom ocjenom.
Učenici škole prvog i drugog razreda koji imaju na kraju nastavne godine dvije ili više nedovoljnih ocjena ponavljaju razred.
Član 80.
Učenik III i IV razreda škole koji na kraju nastavne godine ima jednu ili više nedovoljnih ocjena ponavlja razred.
Učenik od V do VIII razreda koji na kraju nastavne godine ima jednu ili dvije nedovoljne ocjene polaže popravni ispit.
Učenik od V do VIII razreda koji na kraju nastavne godine ima tri ili više nedovoljnih ocjena ili ne položi popravni ispit ponavlja razred.
Izuzetno od stava 2. ovog člana, učenik koji u tekućoj školskoj godini navrši 15 godina, a na kraju školske godine ima nedovoljne ocjene, ima pravo da naredne školske godine, kao vanredan učenik, polaže razredni ispit iz predmeta iz kojih je imao nedovoljne ocjene.
Učenik iz stava 3. ovog člana koji na kraju nastavne godine u VIII razredu ima tri ili četiri nedovoljne ocjene, ima pravo da kao vanredan učenik polaže u tekućoj i narednoj godini ispit iz predmeta iz kojih je imao nedovoljne ocjene.
Član 81.
Učenici VIII razreda polažu popravni ispit u junu mjesecu, a učenici V, VI i VII razreda krajem avgusta.
Učenici osnovne škole za obrazovanje odraslih lica popravni ispit polažu 15 dana nakon završetka nastave.
Član 81a
Popravni ispit polaže se pred komisijom koju na predlog direktora imenuje nastavničko vijeće.
Ispitnu komisiju sačinjavaju predsjednik i stalni član i ispitivač. Predsjednik ispitne komisije je, po pravilu, odjeljenjski starješina, a ispitivač je nastavnik odgovarajuće struke. Za stalnog člana ispitne komisije određuje se, po mogućnosti, nastavnik iste ili srodne struke predmeta koji učenik polaže.
Popravni ispit polaže se iz cjelokupnog gradiva određenog predmeta.
Opšti uspjeh učenika izvodi se poslije položenog popravnog ispita.
Član 82.
Učenik koji na kraju nastavne godine nije mogao biti ocijenjen zbog bolesti ili drugih opravdanih razloga iz jedne ili svih nastavno-vaspitnih oblasti, odnosno predmeta može polagati razredni ispit u junskom i avgustovskom roku.
Član 83.
Razredni ispit sastoji se iz usmenog i pismenog dijela. Usmeni dio ispita, polaže se iz svih nastavnih predmeta prema nastavnom planu i programu za redovne učenike, a pismeni dio ispita polaže se iz onih predmeta iz kojih se u toku trajanja nastave rade pismeni zadaci.
Razredni ispit polaže se pred ispitnom komisijom.
Član 84.
Na razrednom ispitu učenik se ocjenjuje po odredbama ovog zakona koji važi za redovne učenike. Ocjenu na razrednom ispitu utvrđuje ispitna komisija, na predlog ispitivača.
Na razrednom ispitu učenik se ne ocjenjuje iz vladanja.
Član 85.
Izuzetno vrijedni i sposobni učenici mogu polaganjem razrednog ispita u toku školske godine završiti i naredni razred. To pravo učenici mogu koristiti samo jedanput u toku redovnog školovanja u školi.
Odluku iz stava 1. ovog člana donosi nastavničko vijeće na predlog odjeljenjskog vijeća.
Član 85a
Učenik sa završenim VI razredom osnovne škole, koji je u skladu sa zakonom kao talentovan upisan u I razred srednje umjetničke škole, može, polaganjem razrednih ispita, završiti VII i VIII razred osnovne škole.
Član 86.
Razredni ispiti vanredno se polažu u januaru, junu i avgustu.
Bliže propise o polaganju razrednih ispita donosi ministarstvo nadležno za poslove prosvjete.
Član 87.
U slučaju opravdane sumnje da popravni i razredni ispiti nijesu obavljeni u skladu sa ovim zakonom i propisima donesenim na osnovu ovog zakona, ministarstvo nadležno za poslove prosvjete dužno je bez odlaganja da obrazuje komisiju koja ispituje činjenično stanje.
Ukoliko se u postupku utvrdi da popravni i razredni ispiti nijesu obavljeni u skladu sa ovim zakonom i propisima donesenim na osnovu ovog zakona ministarstvo nadležno za poslove prosvjete donijeće rješenje o poništavanju ispita i svjedočanstva izdatog na osnovu takvog ispita.
Član 88.
Rješenje o poništenju ispita, odnosno svjedočanstva iz člana 87. ovog zakona objavljuje se u "Službenom listu Crne Gore".
Član 89.
U cilju podsticanja na što bolje vladanje, učenje i rad u školi, učenici se pohvaljuju i nagrađuju.
Pohvale i nagrade mogu učenicima dodjeljivati organi škole, preduzeća i druge organizacije.
Pohvale i nagrade obavezno se evidentiraju.
Član 90.
Tjelesno kažnjavanje i vrijeđanje učenika je zabranjeno.
Član 91.
Vaspitne mjere u osnovnoj školi primjenjuju se u slučaju kad imaju vaspitno opravdanje.
Vaspitne mjere u osnovnoj školi su: pismena opomena odjeljenjskog starješine, ukor direktora, ukor nastavničkog vijeća i premještanje u drugo odjeljenje ili drugu školu u istom mjestu, po sporazumu škola.
Ukoliko se osnovne škole ne sporazumiju o premještanju učenika, odluku o tome donosi ministarstvo nadležno za poslove prosvjete.
Član 92.
Učenik osnovne škole za vrijeme, dok mu traje školska obaveza, ne može biti isključen iz škole.
Član 93.
Bliže propise o pohvalama, nagradama i vaspitnim mjerama donosi ministarstvo nadležno za poslove prosvjete.
VII. OSNOVNO OBRAZOVANJE ODRASLIH LICA
Član 94.
Način i vrijeme upisa odraslih lica utvrđuje se statutom osnovne škole za obrazovanje odraslih lica.
Odrasla lica stiču osnovno obrazovanje po posebnom planu i programu.
Član 95.
U osnovnoj školi i odjeljenju osnovne škole za obrazovanje odraslih lica nastava traje od I do IV razreda 45 nastavnih dana, a od V do VIII razreda - 90 nastavnih dana, za svaki razred.
Dnevni i sedmični broj časova u osnovnoj školi za obrazovanje odraslih lica utvrđuje se nastavnim planom i programom.
Član 96.
Odraslo lice koje na završetku nastave jednog razreda ima jednu ili više nedovoljnih ocjena može završiti razred polaganjem ispita u šest ispitnih rokova.
Član 97.
Odraslo lice može steći osnovno obrazovanje polaganjem razrednih ispita.
Odraslo lice može u jednom ispitnom roku završiti samo jedan razred.
Odraslo lice može završiti razred ako sve ispite tog razreda položi u šest uzastopnih ispitnih rokova.
Član 98.
Odraslo lice može steći prvi i drugi stepen stručne spreme uporedo sa savlađivanjem specifično prilagođenog programa za osnovno obrazovanje odraslih.
VIII. OSNOVNO UMJETNIČKO OBRAZOVANJE
Član 99.
Osnovno umjetničko obrazovanje mogu sticati djeca koja imaju sklonost za određene grane umjetnosti, a koja ispunjavaju uslove za upis u prvi razred škole.
Izuzetno od stava 1. ovog člana, naročito obdarena djeca mogu započeti sticanje umjetničkog obrazovanja i sa manje godina starosti, o čemu odlučuje nastavničko vijeće škole.
Opštim aktom škole za osnovno umjetničko obrazovanje utvrđuje se način provjere sklonosti iz stava 1. ovog člana.
Početak sticanja umjetničkog obrazovanja kao i uslove upisa učenika utvrđuje škola za osnovno umjetničko obrazovanje opštim aktom, u skladu sa planom i programom obrazovno-vaspitnog rada.
Član 100.
Nastavnim planom i programom određuje se dužina trajanja osnovnog umjetničkog obrazovanja.
Član 101.
Nastava u školama za osnovno umjetničko obrazovanje je individualna, grupna, odnosno odjeljenjska.
Broj časova redovne nastave za učenike osnovnog muzičkog obrazovanja iznosi najviše osam časova sedmično, a za učenika osnovnog baletskog obrazovanja, najviše 16 časova sedmično.
Bliže odredbe o organizaciji nastave sadrži statut škole za osnovno umjetničko obrazovanje.
Član 102.
Godišnji ispit u školama za osnovno umjetničko obrazovanje polaže se na kraju svake nastavne godine iz svih predmeta.
Učenici škola za osnovno umjetničko obrazovanje koji na kraju nastavne godine imaju nedovoljnu ocjenu iz glavnog predmeta nijesu završili razred.
Izuzetno od stava 2. ovog člana u I i II razredu škole za osnovno muzičko obrazovanje popravni ispit može se polagati iz glavnog predmeta.
Član 103.
Uslovi upisa i način polaganja ispita u školama za osnovno umjetničko obrazovanje regulišu se statutom škole.
Član 104.
Odredbe ovog zakona shodno se primjenjuju i na škole za osnovno umjetničko obrazovanje, ako ovim zakonom nije drugačije određeno.
IX. NASTAVNICI I STRUČNI SARADNICI
Član 105.
Obrazovno vaspitni rad u školama obavljaju nastavnici i stručni saradnici.
Nastavnici organizuju i izvode obrazovno-vaspitni rad, rade na njegovom unapređivanju, učestvuju u radu stručnih organa i drugih tijela, rukovode radionicama, bibliotekama i drugim aktivnostima nastavnog i vaspitnog rada koje su utvrđene programom rada i odgovorni su za ostvarivanje ciljeva obrazovanja i vaspitanja učenika.
Stručni saradnici rade na pedagoško-psihološkim, socijalno-zdravstvenim, bibliotečkim i drugim sličnim poslovima koji su neposredno ili posredno vezani za obrazovno-vaspitni rad.
Član 106.
Razrednu nastavu u školi i osnovnoj školi za obrazovanje odraslih lica mogu izvoditi lica koja su završila razrednu nastavu na višoj školi ili fakultetu za obrazovanje nastavnika.
Nastavu organizovanu po nastavno-vaspitnim oblastima u IV razredu mogu izvoditi lica koja su završila višu školu za obrazovanje nastavnika, fakultet za obrazovanje nastavnika ili umjetničku akademiju.
Izuzetno od stava 2. ovog člana, nastava srpskog jezika u IV razredu u školama u kojima se nastava izvodi na jeziku pripadnika nacionalnih odnosno etničkih grupa, može biti predmetna i mogu je izvoditi lica koja su završila odgovarajuću višu školu odnosno fakultet za obrazovanje nastavnika.
Predmetnu nastavu u školi i školi za obrazovanje odraslih lica mogu izvoditi lica koja su završila fakultet za obrazovanje nastavnika ili umjetničku akademiju.
Član 107.
Nastavu u školi mogu izvoditi nastavnici kojima je maternji jezik, jezik na kojem se izvodi nastava ili nastavnici koji su završili odgovarajuću školu za obrazovanje nastavnika na jeziku na kojem se ta nastava izvodi.
Izuzetno od stava 1. ovog člana predmetnu nastavu u školi mogu izvoditi nastavnici koji nijesu završili odgovarajuću školu za obrazovanje nastavnika na jeziku na kome se izvodi nastava, ako na posebnom ispitu pokažu da vladaju književnim jezikom na kome se izvodi nastava u školi.
Ispit iz stava 2. ovog člana sastoji se iz pismene pripreme i praktičnog predavanja.
Ispit iz stava 2. ovog člana polaže se pred stručnom komisijom od tri člana koju imenuje Zavod za školstvo.
Član 107a
Nastavniku prestaje radni odnos kada dva puta uzastopno prosvjetni inspektor u vršenju inspekcijskog nadzora i na osnovu dvije testom izvršene provjere znanja učenika utvrdi da nastavnik ne ostvaruje nastavni program i ne postiže pozitivne rezultate u nastavi.
Rješenje o prestanku radnog odnosa nastavniku iz stava 1 ovog člana donosi direktor škole.
Član 107b
Nastavnik koji se ističe u nastavi može se, na lični zahtjev, rješenjem ministarstva nadležnog za poslove prosvjete, rasporediti u drugu osnovnu, odnosno srednju školu, ako za to postoje porodični, odnosno zdravstveni ili drugi opravdani razlozi.
Nastavnik se može, radi potrebe nastave, rješenjem ministarstva nadležnog za poslove prosvjete, privremeno rasporediti na upražnjeno radno mjesto, a najduže do kraja školske godine, u drugu osnovnu ili srednju školu.
Raspoređivanje nastavnika, u smislu stava 2 ovog člana, može se izvršiti samo u slučaju ako nema mogućnosti da se putem konkursa ili raspoređivanjem na lični zahtjev nastavnika popuni upražnjeno radno mjesto.
Nastavnik iz stava 2 ovog člana ima pravo na naknadu putnih i selidbenih troškova.
Član 107v
Nastavniku koji nema normu časova utvrđenu zakonom može se, rješenjem ministarstva nadležnog za poslove prosvjete, odrediti dopuna časova u drugoj osnovnoj ili srednjoj školi, ako ispunjava propisane uslove.
Član 108.
Radno vrijeme nastavnika iznosi 42 časa nedeljno.
U okviru nedeljnog radnog vremena norma nastavnika iznosi:
- iz srpskog odnosno maternjeg jezika 18 časova
- iz stranog jezika i matematike 19 časova
- iz ostalih predmeta teorijske nastave 20 časova
Broj časova razredne nastave utvrđuje se nastavnim planom.
Nedeljna norma časova za nastavnike čija je nastava organizovana po nastavno-vaspitnim oblastima iznosi 20 časova.
Nastavnicima početnicima za prve dvije godine rada, kao i nastavnicima koji su proveli najmanje 30 godina (žene), odnosno 35 (muškarci) na neposrednom izvođenju nastave, radno vrijeme za neposredno izvođenje predmetne nastave i nastave organizovane po nastavno-vaspitnim oblastima može se umanjiti za dva časa nedeljno.
Ostalo radno vrijeme nastavnika za pripremanje nastave i drugih nastavnih aktivnosti utvrđuje se statutom škole.
Nastavni čas traje 45 minuta.
Škola je dužna da raspiše konkurs za izbor nastavnika ako ima više od šest časova nedjeljno iz jednog predmeta, koji nijesu zastupljeni ili su zastupljeni honorarnom nastavom.
Član 109.
U ostvarivanju svih oblika obrazovno-vaspitnog rada u školi u okviru četrdesetdvočasovne radne nedjelje stručni saradnici u toku nedjelje imaju 30 časova rada, a ostalo radno vrijeme od 12 časova za pripremanje rada sa učenicima i druge aktivnosti utvrđuju se statutom škole.
Član 110.
Prestao da važi. (Opšti zakon o vaspitanju i obrazovanju - "Sl. list RCG" br. 64/02).
Član 111.
Nastavnici i stručni saradnici biraju se konkursom.
Izbor lica iz stava 1. ovog člana vrši direktor škole, po prethodno pribavljenom mišljenju školskog odbora.
Osnovni kriterijumi za izbor nastavnika su prosječna ocjena uspjeha na višoj školi odnosno fakultetu i radna ocjena.
Član 112.
Lice koje je pravosnažnom presudom osuđivano za krivična djela protiv dostojanstva ličnosti i morala ne može izvoditi nastavu.
Član 113.
Nastavnik i stručni saradnik u školi, može biti lice koje pored propisanih uslova:
- ima odgovarajuće stručno odnosno pedagoško-psihološko obrazovanje prema odredbama ovog zakona i drugim propisima;
- ima odgovarajuće psihofizičke sposobnosti potrebne za obavljanje poslova i zadataka nastavnika odnosno stručnog saradnika;
- savjesno obavlja radne obaveze u školi, a u životnoj sredini ponaša se u skladu sa funkcijom i ulogom obrazovno-vaspitnog radnika.
Član 114.
Nastavnici i drugo osoblje moraju biti u toku školske godine najmanje jedanput ljekarski pregledani.
Lice koje boluje od zarazne bolesti ne može raditi u školi.
X. UPRAVLJANJE
Član 115.
Školom upravlja školski odbor u skladu sa ovim zakonom.
Školski odbor ima od pet do sedam članova.
Ministarstvo nadležno za poslove prosvjete imenuje članove školskog odbora.
Organ iz stava 3. ovog člana imenuje, iz reda građana sa teritorije sjedišta škole tri odnosno četiri člana, a iz reda nastavnika na predlog škole dva odnosno tri člana školskog odbora.
Članovi školskog odbora imenuju se na period od četiri godine.
Član 116.
Školski odbor:
- donosi godišnji program rada i razmatra izvještaj o njegovom ostvarivanju;
- donosi statut škole i opšti akt o unutrašnjoj organizaciji i sistematizaciji radnih mjesta;
- utvrđuje predlog broja učenika za upis u I razred škole;
- razmatra program i rezultate rada vannastavnih aktivnosti učenika;
- vrši i druge poslove u skladu sa statutom i zakonom.
Član 117.
Školom za osnovno umjetničko obrazovanje i školom za osnovno obrazovanje odraslih lica u mješovitoj svojini upravljaju vlasnici kapitala srazmjerno visini uloženog kapitala.
Školom za osnovno umjetničko obrazovanje i školom za osnovno obrazovanje odraslih lica u privatnoj svojini upravlja vlasnik kapitala.
XI. STRUČNI ORGANI ŠKOLE I DIREKTOR
Član 118.
U školi se obrazuju stručni organi: nastavničko vijeće, odjeljenjsko vijeće, stručni aktivi, kao i drugi organi predviđeni statutom škole.
Nastavničko vijeće sačinjavaju: nastavnici, stručni saradnici, pomoćnik direktora i direktor škole.
Odjeljenjsko vijeće sačinjavaju: nastavnici i stručni saradnici koji učestvuju u izvođenju obrazovno-vaspitne djelatnosti u odjeljenju.
Stručni aktiv sačinjavaju: nastavnici istog nastavnog predmeta ili dva, odnosno više srodnih nastavnih predmeta.
Škola statutom utvrđuje ovlašćenja i način rada stručnih organa.
Član 119.
Za direktora odnosno pomoćnika direktora škole može biti izabrano lice koje ispunjava uslove za nastavnika, odnosno stručnog saradnika, ima završen fakultet za obrazovanje nastavnika, položen stručni ispit u prosvjetnoj struci i ističe se u pedagoškom i organizacionom radu.
Izuzetno od stava 1. ovog člana, za direktora, odnosno pomoćnika direktora škole može biti izabrano, na vrijeme od dvije godine, lice koje ima završenu višu školu za obrazovanje nastavnika, položen stručni ispit u prosvjetnoj struci, najmanje pet godina rada na poslovima obrazovanja i ističe se u pedagoškom i organizacionom radu, samo ako se na konkurs ne prijavi lice sa završenim fakultetom za obrazovanje nastavnika ili umjetničkom akademijom.
U slučaju iz stava 2. ovog člana, škola je dužna da po isteku roka od dvije godine raspiše konkurs za izbor direktora, odnosno pomoćnika direktora škole koji ispunjava uslove iz stava 1 ovog člana.
Član 120.
Direktora škole čiji je osnivač država, bira, na osnovu javnog konkursa, ministar nadležan za poslove prosvjete.
Direktora škole za osnovno obrazovanje odraslih i direktora škole za umjetničko obrazovanje u mješovitoj i privatnoj svojini imenuje osnivač.
Direktor škole imenuje se na period od četiri godine i može biti ponovo imenovan.
Član 121.
Direktor škole neposredno organizuje rad škole i odgovoran je za realizaciju nastavnog plana i programa; vrši stručno pedagoški nadzor i preduzima mjere za unapređivanje rada nastavnika i saradnika; preduzima mjere prema nastavnicima koji nesavjesno obavljaju radne zadatke, odnosno vrše povrede radnih obaveza ili se nedolično ponašaju i time negativno utiču na učenike; saziva sjednice nastavničkog vijeća; usmjerava i usklađuje rad svih stručnih organa u školi; sarađuje sa roditeljima i vrši druge poslove u skladu sa zakonom i statutom.
Direktor škole izvodi nastavu u obimu utvrđenom statutom škole.
Član 121a
Ministar nadležan za poslove prosvjete, razriješiće dužnosti direktora škole:
- ako ne preduzima mjere prema nastavnicima koji ne izvršavaju svoje radne zadatke i vrše povrede radnih obaveza, zloupotrebljavaju svoj položaj ili nedolično se ponašaju;
- ako se utvrdi da škola ne realizuje u potrebnoj mjeri nastavni plan i program ili ih realizuje na način koji ne garantuje ostvarivanje ni minimuma ciljeva obrazovanja i vaspitanja;
- ako se u školi ne vodi propisana evidencija;
- ako škola izda javnu ispravu suprotno odredbama ovog zakona;
- ako na konkursu izabere nastavnika odnosno saradnika suprotno odredbama člana 111. zakona;
- ako ne obezbijedi čuvanje i zaštitu školske imovine.
Član 122.
Škola sa preko 20 odjeljenja može imati pomoćnika direktora.
Pomoćnik direktora škole pomaže direktoru u obavljanju poslova i zadataka u obrazovno-vaspitnom radu, u organizaciji obrazovno-vaspitnog rada i poslovima stručno-pedagoškog nadzora.
Poslovi i zadaci pomoćnika direktora škole bliže se utvrđuju statutom škole.
Pomoćnik direktora škole izvodi nastavu u obimu utvrđenom statutom škole.
Pomoćnika direktora škole čiji je osnivač država bira, na osnovu javnog konkursa, direktor škole uz saglasnost ministarstva nadležnog za poslove prosvjete.
Pomoćnika direktora škole za osnovno obrazovanje odraslih i škole za osnovno umjetničko obrazovanje u mješovitoj i privatnoj svojini imenuje osnivač škole.
Pomoćnik direktora škole imenuje se na četiri godine.
Član 123.
Škola ima statut.
Statut škole, sadrži naročito:
- način i postupak odlučivanja školskog odbora;
- organizaciju dodatne i dopunske nastave;
- način donošenja pravila o radu u školi;
- način ostvarivanja javnosti rada škole;
- ostvarivanje javne i kulturne djelatnosti škole;
Ostvarivanje saradnje roditelja i učenika škole.
Saglasnost na statut i opšti akt o unutrašnjoj organizaciji i sistematizaciji radnih mjesta škole čiji je osnivač država, daje ministarstvo nadležno za poslove prosvjete.
XII. EVIDENCIJA
Član 124.
U školama se vodi jedinstvena pedagoška evidencija i to: upisnica (matična knjiga), dnevnik rada, evidencija o ispitima i ljetopis škole.
U školama u kojima se nastava izvodi na jeziku pripadnika nacionalne odnosno etničke grupe, upisnica (matična knjiga) vodi se na srpskom i jeziku pripadnika nacionalne odnosno etničke grupe.
Škola je dužna da trajno čuva upisnicu (matičnu knjigu).
Član 125.
Na osnovu podataka iz evidencije, škola izdaje javne isprave.
Javne isprave u smislu ovog zakona su: đačka knjižica, prevodnica i svjedočanstvo.
Član 126.
Škola upisanom učeniku izdaje đačku knjižicu, a prilikom ispisivanja prevodnicu.
Škola na kraju nastavne godine svakom učeniku VIII razreda koji je sa uspjehom završio razred izdaje svjedočanstvo o završenoj osnovnoj školi.
Škola na kraju nastavne godine svakom učeniku VI i VII razreda koji je sa uspjehom završio razred izdaje svjedočanstvo.
Svjedočanstvo o završenom poslednjem razredu škole izdaje se učeniku kome je prestala obaveza pohađanja škole prije završenog osnovnog obrazovanja i vaspitanja, učeniku koji nastavlja obrazovanje u inostranstvu, osim učeniku VI, VII i VIII razreda.
Svjedočanstva u školama u kojima se nastava izvodi na jeziku pripadnika nacionalne odnosno etničke grupe izdaju se na srpskom i jeziku pripadnika nacionalne odnosno etničke grupe.
Član 127.
Vjerodostojnost javne isprave škola ovjerava pečatom.
Pečat škole je kružnog oblika i sadrži naziv Savezne Republike Jugoslavije, naziv i grb Crne Gore, naziv opštine, naziv i sjedište škole.
Član 128.
Podatke o kojima se vodi pedagoška evidencija (matična knjiga, dnevnik rada i evidencija o ispitima), oblik i način vođenja evidencije i obrasce javnih isprava propisuje ministarstvo nadležno za poslove prosvjete.
XIII. KAZNENE ODREDBE
Član 129.
Novčanom kaznom od 500 eura do 10.000 eura kazniće se za prekršaj škola:
1) ako otpočne sa radom prije nego što je upisana u registar škola, koji vodi ministarstvo nadležno za poslove prosvjete (član 28);
2) ako izda svjedočanstvo ili drugu javnu ispravu o završenom obrazovanju suprotno odredbama čl. 124. i 125;
3) ako upotrebljava udžbenike i nastavna sredstva koja nije odobrilo ministarstvo nadležno za poslove prosvjete;
4) ako u školu u aprilu mjesecu ne upiše doraslu djecu sa svog školskog područja (čl. 57. i 58.);
5) ako izvještaj o upisu ne dostavi skupštini opštine u propisanom roku (član 59.);
6) ako ne upiše učenika koji se doselio na području škole ili ako ga upiše bez prevodnice koju popunjava škola iz koje se doseljava učenik (član 64.).
Za prekršaj iz stava 1. ovog člana kazniće se i odgovorno lice u osnovnoj školi novčanom kaznom od 30 eura do 1.000 eura.
Član 130.
Novčanom kaznom od 500 eura do 10.000 eura kazniće se za prekršaj škola:
1) ako učenici imaju više od propisanog broja nastavnih časova nedjeljno (član 108.);
2) ako ne produži nastavu kada nije ostvarila broj nastavnih časova iz pojedinih predmeta utvrđenih nastavnim planom i programom (člana 35. tačka 2.);
3) ako ne vrši ocjenjivanje učenika na način utvrđen ovim zakonom (čl. 71, 72, 73, 74, 75. i 76.);
4) ako ne vodi propisanu evidenciju i dokumentaciju (čl. 125, 126, 127. i 128.);
5) ako ne vrši ljekarski pregled nastavnika (član 114.).
Za prekršaj iz stava 1. ovog člana kazniće se i odgovorno lice u školi novčanom kaznom od 30 eura do 1.000 eura.
Ako postupi suprotno odredbama člana 90. nastavnik i odgovorno lice u školi kazniće se novčanom kaznom od 30 eura do 1.000 eura.
Član 131.
Novčanom kaznom od 30 eura do 1.000 eura kazniće se za prekršaj roditelj odnosno staratelj ako ne upiše dijete u školu odnosno ako dijete ne pohađa nastavu (član 59.).
Ukoliko ni poslije izvršene kazne roditelj odnosno staratelj ne upiše dijete u školu, odnosno ako dijete ne pohađa nastavu kazne se mogu ponavljati.
XIV. PRELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE
Član 132.
Učitelji i nastavnici koji nijesu u radnom odnosu a ne ispunjavaju uslove utvrđene ovim zakonom, mogu zasnovati radni odnos na jednu školsku godinu, odnosno do kraja školske godine ako se na konkurs ne prijave lica koja ispunjavaju uslove propisane ovim zakonom.
Član 133.
Imenovanje direktora u svim školama u skladu sa odredbama ovog zakona, izvršiće se u roku od šest mjeseci od dana stupanja na snagu ovog zakona.
Član 133a
Izbor direktora, odnosno pomoćnika direktora škole, u školama u kojima su po ranijim propisima imenovani odnosno izabrani za direktora odnosno pomoćnika direktora škole nastavnici sa završenom višom školom za obrazovanje nastavnika, izvršiće se u roku od dvije godine od dana stupanja na snagu ovog zakona.
Član 134.
Prava i dužnosti osnivača osnovnih škola koje su osnovali opština i druga pravna lica preuzima država.
Odluku o osnivanju odnosno organizovanju škole donosi osnivač u skladu sa zakonom.
Član 135.
Škole su dužne da usklade rad, organizaciju i opšta akta sa ovim zakonom u roku od šest mjeseci od dana stupanja na snagu ovog zakona.
Član 136.
Ministarstvo nadležno za poslove prosvjete donijeće propise predviđene ovim zakonom, u roku od godinu dana od dana stupanja na snagu ovog zakona.
Član 137.
Stupanjem na snagu ovog zakona prestaje da važi Zakon o osnovnom vaspitanju i obrazovanju ("Službeni list SRCG", br. 22/83 i 27/87).
Član 138.
Ovaj zakon stupa na snagu osmog dana od dana objavljivanja u "Službenom listu Crne Gore".
****************
NAPOMENA
Odluka Ustavnog suda Crne Gore U br. 76/93, 80/93 i 49/94 u vezi sa članom 14. st. 1, 2. i 3. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o osnovnoj školi
(Objavljena u "Sl. listu RCG", br. 2/95)
Ustavni sud Crne Gore, u sastavu: predsjednik prof. dr Blagota Mitrić i sudije: Radovan Đukanović, Šefko Crnovršanin, Radojko Đuričanin i Jakša Marković, na osnovu odredaba člana 113. stav 1. tačka 1. Ustava Crne Gore, člana 51. stav 2. i člana 56. stav 1. Zakona o Ustavnom sudu Crne Gore ("Službeni list Crne Gore", br. 21/93) na sjednici od 28. decembra 1994. godine donio je
Odluku
1. Utvrđuje se da odredbe člana 14. st. 1, 2. i 3. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o osnovnoj školi ("Službeni list Crne Gore", broj 32/93), nijesu u saglasnosti sa Ustavom Crne Gore i prestaju da važe danom objavljivanja ove odluke.
2. Ova odluka objaviće se u "Službenom listu Crne Gore".