The measure is available in the following languages:
Zakon o blagdanima, spomendanima i neradnim danima u Republici Hrvatskoj
pročišćeni tekst zakona
NN 33/96, 96/01, 13/02, 136/02, 112/05, 59/06, 55/08, 74/11, 130/11
Inizio modulo
Članak 1.
Blagdani u Republici Hrvatskoj su:
– 1. siječnja – Nova godina
– 6. siječnja – Bogojavljanje ili Sveta tri kralja
– Uskrs i Uskrsni ponedjeljak
– Tijelovo
– 1. svibnja – Praznik rada
– 22. lipnja – Dan antifašističke borbe
– 25. lipnja – Dan državnosti
– 5. kolovoza – Dan pobjede i domovinske zahvalnosti i Dan hrvatskih branitelja
– 15. kolovoza – Velika Gospa
– 8. listopada – Dan neovisnosti
– 1. studenoga – Svi sveti
– 25. prosinca – Božić
- 26. prosinca, prvi dan po Božiću, Sveti Stjepan.
U dane blagdana u Republici Hrvatskoj ne radi se.
Članak 2.
Spomendani u Republici Hrvatskoj su subota ili nedjelja najbliža 15. svibnju – danu spomena na hrvatske žrtve u borbi za slobodu i nezavisnost, 30. svibnja – Dan Hrvatskoga sabora, 25. rujna – Dan donošenja Odluke o sjedinjenju Istre, Rijeke, Zadra i otoka s maticom zemljom Hrvatskom, 9. siječnja – Dan donošenja Rezolucije o odcjepljenju Međimurja od mađarske države, 15. siječnja – Dan međunarodnog priznanja Republike Hrvatske, 23. kolovoza – Europski dan sjećanja na žrtve svih totalitarnih i autoritarnih režima, 15. ožujka – dan osnivanja Narodne zaštite i 30. travnja – dan pogibije Zrinskog i Frankopana.
Subota ili nedjelja najbliža 15. svibnju – dan spomena na hrvatske žrtve u borbi za slobodu i nezavisnost obilježava se primjereno i dostojanstveno odavanjem počasti hrvatskim žrtvama za slobodu i državnu nezavisnost.
Dan Hrvatskoga sabora, kao dan spomena na konstituiranje prvoga slobodno izabranoga višestranačkog Sabora 30. svibnja 1990. i na povijesnu ulogu Hrvatskoga sabora u očuvanju hrvatske državnosti tijekom mnogih stoljeća obilježava se primjereno i dostojanstveno na svečanoj sjednici Hrvatskoga sabora ili na drugi primjereni način, o čemu odluku donosi Predsjedništvo Hrvatskoga sabora.
Dan donošenja Odluke o sjedinjenju Istre, Rijeke, Zadra i otoka s maticom zemljom Hrvatskom, kao dan spomena značajan za očuvanje jedinstvenosti hrvatskog teritorija, obilježava se primjereno i dostojanstveno.
Dan donošenja Rezolucije o odcjepljenju Međimurja od mađarske države, kao dan spomena značajan za očuvanje jedinstvenosti hrvatskog teritorija, obilježava se primjereno i dostojanstveno.
Dan međunarodnog priznanja Republike Hrvatske, s obzirom na njegovu ulogu u potvrdi državnosti i ostvarivanju pune afirmacije hrvatske države u okviru međunarodne zajednice, obilježava se primjereno i dostojanstveno.
Europski dan sjećanja na žrtve svih totalitarnih i autoritarnih režima, kao dan spomena na žrtve totalitarnih i autoritarnih režima, obilježava se dostojanstveno i nepristrano.
Dan osnivanja Narodne zaštite u Republici Hrvatskoj, kao spomendan Narodne zaštite, obilježava se primjereno i dostojanstveno.
Dan pogibije Petra Zrinskog i Frana Krste Frankopana primjereno i dostojanstveno obilježava se kao spomendan na Zrinske i Frankopane kao simbola žrtve za slobodu i pravdu hrvatskoga naroda i hrvatske domovine uz geslo – Navik on živi ki zgine pošteno.
Članak 3.
Građani Republike Hrvatske koji Božić slave na dan 7. siječnja u taj dan, islamske vjeroispovijedi u dane Ramazanskog bajrama i Kurban bajrama, te židovske vjeroispovijedi u dane Roš Hašane i Jom Kipura imaju pravo ne raditi.
Članak 4.
Ako je jedan od dana iz članka 1. i 3. ovoga Zakona nedjelja, blagdan, odnosno neradni dan, ne prenosi se u idući dan.
Članak 5.
Zaposlenici u dane iz članka 1. i 3. ovoga Zakona imaju pravo na naknadu plaće.
Članak 6.
Vlada Republike Hrvatske može odrediti koja su državna i druga javna tijela te druge pravne i fizičke osobe dužne raditi u dane blagdana u Republici Hrvatskoj.
Članak 7.
Danom stupanja na snagu Zakona o blagdanima, spomendanu i neradnim danima u Republici Hrvatskoj (»Narodne novine«, br. 33/96.) prestaje važiti Zakon o blagdanima i neradnim danima u Republici Hrvatskoj (»Narodne novine«, br. 14/91).