Print Friendly, PDF & Email

Il provvedimento è disponibile nelle seguenti lingue:

Na osnovu člana 23. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona Bosne i Hercegovine o izvršenju krivičnih sankcija, pritvora i drugih mjera ("Službeni glasnik BiH", br. 37/09) u vezi sa članom 41. stav 1. tačka i) Poslovnika Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine BiH ("Službeni glasnik BiH", broj 33/06, 41/06, 81/06, 91/06 i 91/07) i člana 26. stav 1. tačka i) Poslovnika Doma naroda Parlamentarne skupštine BiH ("Službeni glasnik BiH", broj 33/06, 41/06, 91/06 i 91/07), Ustavnopravna komisija Predstavničkog doma na 90. sjednici održanoj dana 18. januara 2010. i Ustavnopravna komisija Doma naroda Parlamentarne skupštine BiH, na 51. sjednici održanoj dana 1. februara 2010., utvrdile su prečišćeni tekst Zakona Bosne i Hercegovine o izvršenju krivičnih sankcija, pritvora i drugih mjera ("Službeni glasnik BiH", broj 13/05, 53/07, 97/07 i 37/09) u kojem su naznačeni dani stupanja na snagu navedenog zakona i njegovih izmjena i dopuna.

 

ZAKON

BOSNE I HERCEGOVINE O IZVRŠENJU KRIVIČNIH SANKCIJA,

PRITVORA I DRUGIH MJERA

 

(Objavljeno u "Sl. glasnik BiH", br. 12 od 16 februara 2010)

 

PREČIŠĆENI TEKST

I - OSNOVNE ODREDBE

(Predmet i primjena ovog zakona)

 

Član 1.

(1)      Ovim zakonom uređuje se izvršenje krivičnih sankcija, pritvora i drugih mjera koje izrekne Sud Bosne i Hercegovine, kao i organizacija i rad odgovarajućih institucija propisanih ovim zakonom.

(2)      Prema odredbama ovog zakona izvršavat će se i pravosnažne odluke inozemnih sudova za djela predviđena zakonom Bosne i Hercegovine, ako posebnim zakonom Bosne i Hercegovine ili međunarodnim ugovorom, čiji je potpisnik Bosna i Hercegovina, nije drugačije određeno.

(3)      Prema odredbama ovog zakona izvršavaju se i krivične sankcije, pritvor i druge mjere izrečene od strane Suda Bosne i Hercegovine stranim državljanima i licima bez državljanstva, osim ako posebnim zakonom Bosne i Hercegovine ili međunarodnim ugovorom, čiji je Bosna i Hercegovina potpisnik, nije drugačije određeno.

(4)      Prema odredbama ovog zakona a na zahtjev osuđenog lica izvršit će se i sankcije izrečene u entitetskim sudovima za djela predviđena Krivičnim zakonom Bosne i Hercegovine.

(5)      Pritvor izrečen od strane Suda Bosne i Hercegovine izvršavat će se prema odredbama ovog zakona čak i kada se izvršava u entitetskom zavodu.

(6)      Sankcije izrečene od strane Suda Bosne i Hercegovine izvršavat će se prema odredbama ovog zakona čak i kada se služe u entitetskom zavodu.

(7)      Prema odredbama ovog zakona utvrđuje se organizacija i rad kaznenopopravnog zavoda             BiH.

 

(Definicije pojmova)

 

Član 2.

Osim ako ovim zakonom nije drugačije određeno, pojedini izrazi upotrijebljeni u ovom zakonu imaju sljedeće značenje:

a) "Pritvorenik" je lice koje pravosnažnom odlukom nije proglašeno krivično odgovornim za određeno krivično djelo, a koje se nalazi u pritvoru u zavodu u skladu s odredbama ovog zakona nakon odluke Suda kojom se nalaže pritvor prije, u toku ili nakon glavnog pretresa;

b)      "Osuđeni" je lice za koje je pravosnažnom odlukom utvrđeno da je krivično odgovorno za određeno krivično djelo;

c)      "Zatvorenik" je lice koje je pravosnažnom odlukom proglašeno krivično odgovornim za određeno krivično djelo i koje u zavodu služi zatvorsku kaznu iz pravosnažne odluke, u skladu s odredbama ovog zakona;

d)      "Ovlašteni zavodski službenik" je lice zaposleno u zavodu, koje je ovlašteno da vrši poslove i ovlaštenja u skladu s ovim zakonom (kao što su upotreba sredstava prisile, pretres prostorija itd.), a koje pored toga vrši i ostale poslove u skladu s pravilnicima;

e)      "Oštećena strana" je lice čija su lična ili imovinska prava ugrožena ili povrijeđena počinjenim krivičnim djelom;

f)      "Pravno lice" su sva lica koja su kao takva definirana u Zakonu o krivičnom postupku Bosne i Hercegovine, uključujući korporacije, preduzeća, udruženja, firme i partnerstva i druga privredna društva;

g)      "Tužilac" je svaki tužilac Tužilaštva Bosne i Hercegovine;

h)      "Sud" je Sud Bosne i Hercegovine;

i)      "Zakon o krivičnom postupku" je Zakon o krivičnom postupku Bosne i Hercegovine;

j)      "Krivični zakon" je Krivični zakon Bosne i Hercegovine;

k)      "Ministarstvo pravde" je Ministarstvo pravde Bosne i Hercegovine.

 

(Ostvarivanje prava)

 

Član 3.

(1)      Lica prema kojima se izvršavaju krivične sankcije, pritvor i druge mjere zadržavaju sva prava, a lišavaju se prava ili se ograničavaju u pravima samo u granicama neophodnim za ostvarivanje cilja zbog kojeg su izrečene, a u skladu sa zakonom i međunarodnim ugovorom.

(2)      Neće biti nametnuto nijedno ograničenje koje nije predviđeno zakonom, nije neophodno za ostvarenje cilja za koji je namijenjeno, nije efikasno u ostvarivanju tog cilja i nije proporcionalno.

(3)      Ministarstvo pravde dužno je osigurati pristup i povjerljivu komunikaciju pritvorenika i zatvorenika s domaćim i međunarodnim organizacijama i drugim institucijama nadležnim za praćenje i ostvarivanje ljudskih prava i osnovnih sloboda u skladu sa zakonom i odgovarajućim međunarodnim dokumentima. Zavod će omogućiti da se ova komunikacija ostvaruje bez neosnovanog ometanja.

 

(Početak izvršenja)

 

Član 4.

(1)      Izvršenju krivične sankcije, pritvora i drugih mjera pristupa se kad postane pravosnažna odluka kojom su one izrečene, te ako za to nema zakonskih smetnji.

(2)      Sa izvršenjem krivične sankcije ili druge mjere može se otpočeti i prije nego što je postala pravosnažna odluka kojom je sankcija ili mjera izrečena samo ako je to zakonom posebno predviđeno.

 

(Radnje za provođenje izvršenja)

 

Član 5.

(1) Kada su ispunjeni uslovi da se pristupi izvršenju krivične sankcije, pritvora ili druge mjere, Krivično odjeljenje Suda obavezno je preduzeti potrebne radnje da se izvršenje sankcije provede bez odgađanja u skladu s ovim zakonom.

(2) Izvršenje može biti odgođeno samo u slučajevima i pod uslovima predviđenim zakonom.

 

(Troškovi izvršenja i plaćanje takse)

 

Član 6.

(1)      Lice prema kojem se primjenjuje krivična sankcija, mjera pritvora ili druga mjera ne plaća troškove izvršenja, osim troškova novčane kazne, kao i drugih troškova, u skladu sa zakonom.

(2)      Za podneske, službene radnje, rješenja i druge akte u vezi sa izvršenjem sankcija ne plaća se       taksa.

 

(Stručni savjet)

 

Član 7.

Radi praćenja, proučavanja i unapređenja sistema izvršenja sankcija, ministar pravde osnovat će stručni savjet iz reda predstavnika naučnih ustanova, sudova, organa uprave, stručnih udruženja, građanskog društva i drugih institucija koje se bave pitanjima kriminaliteta i odgoja osuđenih lica.

 

(Poslovi izvršenja kao poslovi od posebnog interesa za Bosnu i Hercegovinu)

 

Član 8.

Poslovi izvršenja krivičnih sankcija, pritvora i drugih mjera propisani ovim zakonom su poslovi od posebnog interesa za Bosnu i Hercegovinu.

 

II    - ORGANI ZA IZVRŠENJE KRIVIČNIH SANKCIJA, PRITVORA I DRUGIH MJERA

1. Vodeći organi i saradnja

(Ministarstvo pravde i Zavod)

 

Član 9.

U Bosni i Hercegovini, institucije odgovorne za izvršenje krivičnih sankcija, pritvora i drugih mjera Suda su Ministarstvo pravde i Zavod za izvršenje krivičnih sankcija, pritvora i drugih mjera Bosne i Hercegovine, osim ako ovim zakonom nije drugačije određeno.

 

(Saradnja organa)

 

Član 10.

Organi vlasti, ustanove i druga pravna lica u čiji djelokrug spada primjena zdravstvenih, socijalnih, odgojnih ili drugih mjera od značaja za izvršenje krivičnih sankcija, pritvora i drugih mjera, obavezni su sarađivati s Ministarstvom pravde. Obaveza saradnje odnosi se i na pomoć koja se pruža licima na uslovnom otpustu.

 

2. Organizacija Zavoda

(Obaveza odvojenog smještaja)

 

Član 11.

(1) Odvojeno će biti smještene sljedeće grupe lica:

1.      Pritvorenici od zatvorenika,

2.      Muškarci od žena,

3.      Maloljetna od punoljetnih lica.

(2) Ovakav smještaj može biti osiguran ili u posebnom zavodu ili u posebnom odjeljenju Zavoda.

 

(Posebna odjeljenja)

 

Član 12.

U Zavodu mogu postojati posebna odjeljenja zatvorenog, poluotvorenog i otvorenog tipa.

 

(Zavodska bolnica)

 

Član 13.

U Zavodu može postojati bolnica za potrebe pritvorenika i zatvorenika.

 

3. Rukovođenje zavodima i službenici Zavoda

(Imenovanje i odgovornosti upravnika)

 

Član 14.

(1)      Odgovarajuće odredbe Zakona o državnoj službi u institucijama Bosne i Hercegovine, odnosno Zakona o radnim odnosima u institucijama Bosne i Hercegovine primjenjuju se na službenike Zavoda, osim ako nije drugačije propisano ovim zakonom.

(2)      Zavodom rukovodi upravnik, koji odgovara ministru pravde.

(3)      Na osnovu prijedloga i procedure koju provodi Agencija za državnu službu, ministar pravde postavlja i razrješava upravnika Zavoda.

(4)      Upravnik Zavoda je rukovodeći državni službenik sa statusom sekretara na posebnom zadatku. Imenuje se na pet godina i nakon isteka tog mandata može biti ponovo postavljen u skladu sa stavom (3) ovog člana.

(5)      Za upravnika Zavoda može se postaviti lice koje ima visoku školsku spremu i najmanje pet godina radnog iskustva u oblasti izvršenja pritvora, izvršenja krivičnih i prekršajnih sankcija, u oblasti pravosuđa ili uprave.

 

(Dužnosti upravnika)

 

Član 15.

Upravnik Zavoda organizira rad Zavoda, usklađuje rad organizacionih jedinica, nadzire pravilnost i zakonitost rada, predstavlja Zavod i vrši druge poslove za koje je nadležan po zakonu i drugim propisima.

 

(Drugi rukovodeći službenici)

 

Član 16.

Upravniku Zavoda u rukovođenju pojedinim oblastima rada pomažu rukovodeći službenici.

 

(Organizacione jedinice)

 

Član 17.

(1)       U Zavodu postoje organizacione jedinice koje se bave poslovima osiguranja, odgoja-tretmana, zdravstvene zaštite, radnog angažiranja pritvorenika i zatvorenika kao i općih i zajedničkih poslova.

(2)       Pravilnikom o unutrašnjoj organizaciji mogu se, u zavisnosti od potrebe i prirode poslova, osnovati i druge organizacione jedinice Zavoda u skladu s propisima o načelima za utvrđivanje unutrašnje organizacije organa uprave.

(3)       O pitanjima organizacije i načina rada organa za izvršenje krivičnih sankcija, pritvora i drugih mjera primjenjuju se propisi koji se odnose na organe uprave Bosne i Hercegovine, osim ako ovim zakonom nije drugačije određeno.

 

(Organizacija tretmana zatvorenika)

 

Član 18.

(1)       S ciljem ostvarenja svrhe izvršenja kazne zatvora iz člana  118. ovog zakona, organizaciona jedinica Zavoda nadležna za tretman zatvorenika programira i koordinira odgojni rad i ispituje ličnost zatvorenika, izrađuje program tretmana za svakog zatvorenika, neposredno ili putem drugih organizacionih jedinica i stručnih instruktora prati rad i ponašanje zatvorenika u toku izdržavanja kazne zatvora, prikuplja i objedinjuje podatke i zapažanja stručnih instruktora, nastavnika i drugih lica koja neposredno rade sa zatvorenicima, o njihovom vladanju i ponašanju, analizira i proučava postignute rezultate i uticaj preduzetih odgojnih mjera, te, na osnovu postignutih rezultata, preduzima potrebne mjere i unapređuje odgojni rad u Zavodu, primjenjujući savremene oblike i metode rada.

(2)       Na poslovima odgoja radi potreban broj odgajatelja s odgovarajućom visokom školskom spremom, tako da na jednog odgajatelja dolazi, po pravilu, do 50 zatvorenika.

(3)       U Zavodu, po pravilu, postoji grupa stručnjaka za ispitivanje ličnosti i utvrđivanje programa tretmana zatvorenika (psiholog, pedagog, socijalni radnik, ljekar, diplomirani pravnik i drugi stručnjaci).

(4)       Radi stručnog osposobljavanja zatvorenika u Zavodu postoji potreban broj stručnih instruktora.

(5)       Odgajatelji, psiholozi, pedagozi, socijalni radnici, instruktori i drugi stručnjaci koji rade na realizaciji tretmana zatvorenika polažu stručni ispit.

 

(Zdravstvena služba)

 

Član 19.

(1)       Radi pružanja ljekarske pomoći pritvorenicima i zatvorenicima u Zavodu se organizira zdravstvena služba.

(2)       U Odjeljenju za lica ženskog spola postoji porodiljski odjel i prikladne prostorije za djecu, radi omogućavanja kontakata zatvorenica ili pritvorenica sa svojom djecom u prikladnim uslovima za to.

 

(Administracija)

 

Član 20.

Obavljanje upravnih, pravnih, finansijskih, kancelarijskih, kadrovskih i općih poslova vrše

službenici Zavoda, u skladu s Pravilnikom o unutrašnjoj organizaciji.

 

(Uslovi za zapošljavanje ovlaštenih zavodskih službenika)

 

Član 21.

(1)      Lica koja se zapošljavaju u Zavodu na poslovima ovlaštenog zavodskog službenika, pored općih uslova za rad državnih službenika, treba da ispunjavaju zdravstvene i psihofizičke uslove propisane za policajce.

(2)      Zdravstvene i psihofizičke sposobnosti kandidata iz stava (1) ovog člana ocjenjuje zdravstvena ustanova koju odredi ministar pravde.

(3)      Provjera zdravstvenih i psihofizičkih sposobnosti ovlaštenih zavodskih službenika obavlja se jedanput godišnje.

 

(Prijem i uslovi za zavodskog službenika - pripravnika)

 

Član 22.

(1)      S ciljem postavljanja i izgrađivanja odgovarajućih standarda za ovlaštene zavodske službenike - službe osiguranja u zavodima, može se izvršiti prijem u službu osiguranja zavodskog službenika - pripravnika.

(2)      Lice koje se prima na rad u službu osiguranja kao zavodski službenik - pripravnik, pored uslova iz člana  21. ovog zakona za prijem na rad, mora da ispunjava i sljedeće posebne uslove:

            a) da nije starije od 27 godina;

            b) da ima srednju stručnu spremu;

            c) da ispunjava zdravstvene i psihofizičke uslove propisane za policajce.

 

(Pripravnički staž, organizacija obrazovanja, obuke i stručnog ispita)

 

Član 23.

(1)      Lice koje se prvi put prima u službu osiguranja, prima se kao zavodski službenik - pripravnik na osnovu konkursa.

(2)      Pripravnički staž traje šest mjeseci.

(3)      Za stručno obrazovanje zavodskih službenika - pripravnika organizira se praktična obuka putem kurseva, seminara i drugih oblika obrazovanja na način i po programu koji utvrđuje ministar pravde.

(4)      Za vrijeme pripravničkog staža, pripravnik se kroz praktičan rad u Zavodu, na odgovarajućim poslovima i zadacima, osposobljava za samostalno obavljanje poslova i zadataka ovlaštenog zavodskog službenika, pod nadzorom upravnika i uz stručnu pomoć rukovodnih i drugih službenika Zavoda.

(5)      Pripravnik je dužan da u roku od tri mjeseca po isteku pripravničkog staža pristupi polaganju stručnog ispita za zvanje ovlaštenog zavodskog službenika.

(6)      Stručni ispit iz stava (5) ovog člana polaže se pred komisijom koju imenuje ministar pravde, shodno članu 35. ovog zakona.

 

(Raspoređivanje zavodskog službenika-pripravnika na poslove i zadatke ovlaštenog zavodskog službenika)

 

Član 24.

(1)      Zavodski službenik - pripravnik koji sa uspjehom ne završi praktičnu obuku ne može pristupiti polaganju stručnog ispita.

(2)      Zavodskom službeniku - pripravniku iz stava (1) ovog člana, kao i pripravniku koji nakon završene praktične obuke ne položi stručni ispit, prestaje rad u Zavodu.

(3)      Zavodski službenik - pripravnik koji položi stručni ispit raspoređuje se na poslove i zadatke ovlaštenog zavodskog službenika.

 

(Zapošljavanje za ovlaštenog zavodskog službenika, bez svojstva pripravnika)

 

Član 25.

(1)      Za ovlaštenog zavodskog službenika može se, bez svojstva pripravnika, primiti lice koje je radilo kao stražar u službi osiguranja u entitetskom kaznenopopravnom zavodu, sudski policajac, policajac ili drugi odgovarajući službenik izjednačen s ovlaštenjima navedenih zvanja, s tim da je dužno položiti stručni ispit iz dopunskih predmeta za zvanje ovlaštenog zavodskog službenika u roku od šest mjeseci od dana stupanja na rad.

(2)      Ispit iz stava (1) ovog člana polaže se pred komisijom iz člana  23. stav (6) ovog zakona, pod uslovima, načinu i programu koji utvrdi ministar pravde.

(3)      Licu koje ne položi stručni ispit iz dopunskih predmeta u roku iz stava (1) ovog člana prestaje rad u Zavodu.

 

(Praćenje i ocjena praktične obuke zavodskog službenika - pripravnika)

 

Član 26.

(1)      Praktičnu obuku zavodskog službenika - pripravnika prati i ocjenjuje komisija koja ima predsjednika i dva člana.

(2)      Komisiju iz stava (1) ovog člana osniva upravnik Zavoda od zaposlenih u Zavodu koji su stručni za poslove odgoja - tretmana i osiguranja.

(3)      Propise o načinu rada Komisije iz st. (1) i (2) ovog člana, programu stručnog obrazovanja, organizaciji i uslovima provođenja praktične obuke zavodskog službenika-pripravnika donosi ministar pravde u roku od 60 dana od dana stupanja na snagu ovog zakona.

 

(Nemogućnost nošenja oružja)

 

Član 27.

Zavodski službenik - pripravnik i lice iz člana  25. ovog zakona, ne smiju nositi oružje dok ne polože ispit iz člana 23. stav (6), odnosno člana 25. stav (2) ovog zakona.

 

(Ovlaštenja ovlaštenih zavodskih službenika)

 

Član 28.

(1)      Ovlašteni zavodski službenici i službenici Zavoda, koji rade na poslovima u neposrednom kontaktu sa zatvorenicima, u pravima iz zdravstvenog, penzijskog i invalidskog osiguranja, kao i drugim pravima po osnovu rada, izjednačavaju se sa sudskom policijom i policijom.

(2)      Zbog posebnih uslova rada i prirode poslova i zadataka sredstva za plaće iz stava (1) ovog člana osiguravaju se u uvećanom iznosu u odnosu na sredstva koja se osiguravaju za plaće drugih organa uprave.

(3)      Ministarstvo pravde vodi evidenciju o licima iz stava (1) ovog člana i izdaje im uvjerenja o vremenu provedenom na tim poslovima.

(4) Na kojim radnim mjestima licima pripadaju prava iz stava (1) ovog člana utvrđuje ministar pravde.

 

(Smrt ovlaštenog zavodskog službenika na dužnosti)

 

Član 29.

(1)      Lice iz stava (1) člana 28. ovog zakona, koje u vršenju ili povodom vršenja službenog posla ili zadatka izgubi život, sahranit će se o trošku Ministarstva pravde, u mjestu koje odredi njegova porodica.

(2)      Porodici koju je poginulo lice izdržavalo pripada jednokratna novčana pomoć u visini plaće koju je ostvarilo posljednjih šest mjeseci prije nastanka smrti.

 

4. Disciplinska odgovornost

(Povreda službene dužnosti)

 

Član 30.

(1)      Prilikom obavljanja službene dužnosti, službenici Zavoda disciplinski odgovaraju za povrede službene dužnosti utvrđene ovim i drugim zakonom, drugim propisom i Pravilnikom o unutrašnjoj organizaciji.

(2)      Povrede službene dužnosti mogu biti lake i teške.

(3)      Kao teža povreda službene dužnosti smatra se naročito:

1.      zloupotreba službenog položaja i prekoračenja službenog ovlaštenja;

2.      povreda obaveze čuvanja službene tajne;

3.      nesavjesno vršenje službe;

4.      neopravdan izostanak s rada u neprekidnom trajanju dužem od tri dana;

5.      nepreduzimanje ili nedovoljno preduzimanje propisanih mjera usljed čega su nastale ili su mogle nastati štetne posljedice;

6.      svaka radnja ili propuštanje radnje kojom se onemogućava ili otežava pravilno i brzo funkcioniranje Zavoda;

7.      odbijanje izvršenja službenog zadatka;

8.      svaki odnos s pritvorenikom ili zatvorenikom koji je izvan propisanih zadataka i naređenja ministra pravde i upravnika Zavoda, a koji ne doprinosi normalnoj primjeni izvršenja kazne zatvora niti je vezan za odgoj pritvorenika i zatvorenika;

9.      nepristojno ponašanje u Zavodu ili izvan Zavoda koje nanosi očiglednu štetu ugledu Zavoda;

10.      povreda propisa o osiguranju od opasnosti od požara, eksplozije ili drugih elementarnih nepogoda;

11.      nemaran odnos prema povjerenoj imovini, uniformi, naoružanju i opremi;

12.      dolazak na rad u pijanom stanju ili upotreba alkohola ili drugog narkotičkog sredstva koje smanjuje sposobnost za obavljanje službenih zadataka;

13.      neovlašteno korištenje opreme i sredstava povjerenih za izvršenje službenih zadataka;

14.      nedostavljanje ili nepravovremeno dostavljanje izvještaja, isprava i podataka na zahtjev ovlaštenih organa ili organizacija;

15.      učestalo ponavljanje lakših povreda radnih obaveza i discipline, izvršenje radnje koja po Krivičnom zakonu predstavlja krivično djelo protiv službene dužnosti ili drugo krivično djelo kojim se nanosi šteta ugledu Zavoda.

(4) Pravilnikom o unutrašnjoj organizaciji propisuju se lake povrede službene dužnosti.

 

(Disciplinski postupak za povrede službene dužnosti)

 

Član 31.

Ministar pravde donijet će Pravilnik o postupku koji se provodi u slučaju kada se službenik Zavoda tereti za kršenje službene dužnosti.

 

 

5. Posebne odredbe o službi osiguranja

a. Ovlašteni zavodski službenici

(Ovlašteni zavodski službenici - služba osiguranja)

 

Član 32.

(1)      Službu osiguranja u Zavodu vrše ovlašteni zavodski službenici.

(2)      Ovlašteni zavodski službenici osiguravaju Zavod, radilišta i prostorije u kojima se nalaze, borave i rade lica lišena slobode, čuvaju ta lica u Zavodu i izvan njega, održavaju unutrašnji red i disciplinu među licima lišenim slobode, sprovode ta lica i vrše druge poslove određene zakonom, propisima donesenim na osnovu zakona i općim aktima Zavoda.

(3)      U odjeljenju Zavoda za ženske pritvorenice i zatvorenice bit će zaposlen dovoljan broj ovlaštenih ženskih službenika.

 

(Dužnosti kada postoji opasnost po život)

 

Član 33.

Ovlašteni zavodski službenici dužni su vršiti poslove i zadatke i u slučaju kad je izvršenje tih poslova i zadataka povezano s opasnošću po njihov život.

 

(Ovlašteni zavodski službenici - uniforme i legitimacija)

 

Član 34.

(1)      Ovlašteni zavodski službenici su uniformirani.

(2)      Ovlašteni zavodski službenici imaju pravo na besplatnu uniformu i opremu za vršenje poslova osiguranja.

(3)      Ovlašteni zavodski službenici imaju posebnu službenu legitimaciju koja im služi za dokazivanje njihove službene funkcije.

(4)      Sadržaj i obrazac službene legitimacije propisuje ministar pravde.

 

(Oznake, službena zvanja itd.)

 

Član 35.

(1)      Oznaku i značku, boju i oznake vozila, uniformu, službena zvanja, oznake zvanja i uslove za sticanje službenih zvanja ovlaštenih zavodskih službenika utvrđuje ministar pravde.

(2)      Propise o načinu vršenja službe osiguranja, naoružanju i opremi, njihovim rokovima trajanja i naknadi kad se upropaste, organizaciji praktične obuke, načinu i programu polaganja stručnih ispita donosi ministar pravde.

 

(Stručno obrazovanje)

 

Član 36.

(1)      Ministarstvo pravde, u saradnji s entitetskim ministarstvom pravde, postavit će odgovarajuće standarde za svaku kategoriju zavodskih službenika i može organizirati kurseve, seminare, savjetovanja i druge oblike stručnog usavršavanja kako bi zavodski službenici zadovoljili date standarde.

(2)      Svaki zavod sarađivat će s Ministarstvom pravde kako bi se osiguralo stručno obrazovanje službenika.

 

b) Upotreba sredstava prinude i druga ovlaštenja ovlaštenih zavodskih službenika

(Upotreba sredstava prinude)

 

Član 37.

(1)      Sredstva prinude ovlašteni zavodski službenik može upotrijebiti protiv pritvorenika ili zatvorenika samo kada je to neophodno da se spriječi bjekstvo, fizički napad na osoblje ili druga lica, nanošenje povrede drugom licu, pružanje otpora prema zakonitom postupanju službenog lica, samopovređivanje ili prouzrokovanje materijalne štete od strane pritvorenika ili zatvorenika.

(2)      Upotreba sredstava prinude mora biti srazmjerna stepenu opasnosti i izazvanom riziku.

 

(Nošenje oružja od strane ovlaštenih zavodskih službenika)

 

Član 38.

(1)      Ovlašteni zavodski službenici mogu biti naoružani kada obavljaju dužnosti izvan Zavoda. Zavodski službenici ni pod kojim uslovima ne mogu biti naoružani unutar Zavoda.

(2)      Ne smiju nositi oružje ovlašteni zavodski službenici koji u proteklih šest mjeseci nisu prošli odgovarajuću obuku za korištenje tog oružja.

 

(Upotreba vatrenog oružja)

 

Član 39.

(1)      Pri vršenju službenih poslova, ovlašteni zavodski službenik može upotrijebiti vatreno oružje samo ako drugačije ne može da:

            1. zaštiti život ljudi;

            2. odbije neposredni napad kojim se ugrožava njegov život ili život službenih lica;

            3. odbije napad na objekat koji osigurava;

            4. spriječi bjekstvo zatvorenika iz Zavoda za izvršenje kazne zatvora zatvorenog tipa ili iz posebnog odjeljenja zatvorenog tipa koja bi u tom slučaju neposredno ugrozila život drugih;

            5. da spriječi bjekstvo pritvorenika ili zatvorenika kojeg sprovodi ili osigurava, ako bi njegovo bjekstvo neposredno ugrozilo život drugih.

(2)      U slučajevima iz stava (1) ovog člana, ovlašteni zavodski službenik može upotrijebiti vatreno oružje samo ako upotrebom fizičke snage, gumene palice ili drugih sredstava prinude predviđenih propisima ne može osigurati izvršenje službenog zadatka. Upotreba vatrenog oružja mora biti srazmjerna stepenu opasnosti i izazvanom riziku.

(3)      Ovlašteni zavodski službenici, koji vrše službu u prisustvu nadređenog ovlaštenog službenika, mogu upotrijebiti vatreno oružje samo po njegovom naređenju ili naređenju lica koje ga zamjenjuje.

(4)      Naređenje za upotrebu oružja, rukovodeći ovlašteni službenik, odnosno njegov zamjenik, može izdati samo u slučajevima iz stava (1) ovog člana.

(5)      Upravnik Zavoda ima ovlaštenje da naredi upotrebu vatrenog oružja kada ocijeni da je nastupio jedan od razloga iz stava (1) ovog člana.

 

(Pretres prostorija i oduzimanje neophodnih sredstava)

 

Član 40.

(1)      Ovlašteni zavodski službenik može i bez naloga za pretres ući u stan ili druge prostorije i u njima izvršiti pretres kada je to potrebno radi pronalaženja i hvatanja lica koje je pobjeglo iz Zavoda ili koje je prilikom sprovođenja pobjeglo i sklonilo se u stan, odnosno drugu prostoriju.

(2)      U slučaju ulaska u stan, odnosno drugu prostoriju, neće se sastavljati zapisnik, nego će se korisniku, odnosno vlasniku stana ili prostorije, odmah izdati potvrda u kojoj će se naznačiti razlog ulaska u stan, odnosno druge prostorije.

(3)      Ako je izvršeno pretresanje stana, odnosno prostorija, sastavit će se zapisnik.

(4)      Pretresanje se može izvršiti i bez prisustva svjedoka, samo ako nije moguće osigurati njihovo prisustvo.

(5)      Radi sprečavanja bjekstva, hvatanja odbjeglog lica koje neposredno goni kao i radi prevoženja u najbližu zdravstvenu ustanovu lica koje je ranjeno prilikom upotrebe vatrenog oružja, ovlašteni zavodski službenik ima pravo da se posluži saobraćajnim sredstvima i sredstvima veze do kojih može doći, ako to ne može izvršiti na drugi način.

(6)      O upotrebi saobraćajnog sredstva i sredstva veze izdaje se potvrda vlasniku saobraćajnog sredstva ili sredstava veze radi naknade troškova.

 

(Izvještaj o upotrebi sredstava prinude)

 

Član 41.

O svakoj upotrebi sredstava prinude (fizička snaga, gumena palica, šmrkovi i hemijska sredstva) ili vatrenog oružja prema pritvorenicima ili zatvorenicima upravnik Zavoda dužan je odmah obavijestiti Ministarstvo pravde.

 

(Zaštita od gonjenja)

 

Član 42.

(1)      Ako su sredstva prinude ili vatreno oružje upotrijebljeni u granicama ovlaštenja iz ovog zakona, isključena je disciplinska i krivična odgovornost ovlaštenog zavodskog službenika koji je takvo sredstvo upotrijebio.

(2)      Ministar pravde donosi Pravilnik o upotrebi vatrenog oružja i drugih sredstava prinude, sadržaju zapisnika o pretresu stana i drugih prostorija, potvrde o ulasku u stan i druge prostorije i potvrde o upotrebi saobraćajnog sredstva i sredstva veze.

 

(Pravna pomoć)

 

Član 43.

Ako se protiv ovlaštenog zavodskog službenika ili upravnika Zavoda vodi krivični postupak zbog upotrebe sredstava prinude, vatrenog oružja, ili drugih radnji pri vršenju službenog posla, Ministarstvo pravde osigurat će im pravnu pomoć u vezi s vođenjem postupka.

 

(Pomoć ovlaštenim zavodskim službenicima od strane drugih ljudi)

 

Član 44.

(1)       Lica koja na zahtjev ovlaštenog zavodskog službenika pruže pomoć u savlađivanju ili hvatanju pritvorenika ili zatvorenika koji pruža otpor, koji se pobunio ili je u bjekstvu, pa tim povodom budu povrijeđena, razbole se ili trajnije ostanu van radnog odnosa, imaju sva prava iz zdravstvenog, penzijskog i invalidskog osiguranja kao i lica u stalnom radnom odnosu.

(2)       Ako lice iz stava (1) ovog člana, prilikom pružanja pomoći izgubi život, sahranit će se na trošak Ministarstva pravde u mjestu koje odredi njegova porodica.

(3)       U slučaju iz stava (2) ovog člana, porodici ili licu koje je izdržavalo poginulo lice pripada jednokratna pomoć, koja ne može biti manja od šest prosječnih plaća ostvarenih u Zavodu u posljednja tri mjeseca.

(4)       Ako se protiv lica koje je pružilo pomoć iz stava (1) ovog člana povede krivični postupak, osigurat će mu se pravna pomoć.

 

6. Povjerljivost

(Službene tajne)

 

Član 45.

(1)       Službenici i namještenici Ministarstva pravde i Zavoda dužni su čuvati službenu tajnu.

(2)       Obaveza čuvanja službene tajne traje i po prestanku radnog odnosa.

(3)       Kao službena tajna, u smislu ovog zakona, smatraju se:

1.         podaci i dokumenti do kojih je službenik i namještenik došao u vršenju ili povodom vršenja službenih poslova, odnosno radnih zadataka koji su zakonom, odnosno propisom donesenim na osnovu zakona i općeg akta, predviđeni kao službena tajna;

2.         podaci, dokumenti, mjere i radnje do kojih je službenik i namještenik došao u vršenju ili povodom vršenja službenih poslova, odnosno radnih zadataka, a čijim saopćavanjem ili odavanjem na drugi način neovlaštenom licu bi se mogao osujetiti ili otežati rad Zavoda, ili bi to bilo štetno po interes Zavoda, ili opravdan interes pojedinca ili pravnog lica;

3.         podaci i dokumenti koji se po propisima o upravi smatraju službenom tajnom.

(4)       Ministar pravde bliže određuje što se smatra službenom tajnom, način čuvanja službene tajne i oslobođenje od obaveze čuvanja službene tajne.

 

7. Nadzor nad radom Zavoda

(Inspektor)

 

Član 46.

(1)       S ciljem osiguranja jedinstvenog sistema izvršenja pritvora i kazne zatvora, prenošenja pozitivnih iskustava, analiziranja i proučavanja rada pojedinih organizacionih jedinica i pružanja stručne pomoći tim jedinicama, Ministarstvo pravde vrši nadzor nad radom Zavoda.

(2)       Nadzor nad izvršenjem pritvora i kazne zatvora obuhvata naročito kontrolu: plana i programa rada Zavoda, pojedinih službi i službenika Zavoda; rada i organizacije službe osiguranja i programa tretmana; rada i organizacije matične službe i prijemno-otpusnog odjeljenja; načina određivanja i realizacije tretmana osuđenih lica; stanja i samozaštite, zakonitog i pravilnog postupanja s pritvorenicima i zatvorenicima; primjene ovog zakona i propisa koji reguliraju oblast izvršenja kazne zatvora; organizacije rada pritvorenika i zatvorenika; zaštite prava pritvorenika i zatvorenika; kao i uslova iz člana  66. ovog zakona.

(3)       Nadzor iz stava (2) ovog člana vrši Ministarstvo pravde preko inspektora, koji je službenik s posebnim ovlaštenjima (u daljnjem tekstu: inspektor).

(4)       Inspektor je odgovoran za pažljivu provjeru da se odredbe ovog zakona primjenjuju u svim kaznenopopravnim ustanovama u Bosni i Hercegovini prema licima koja izdržavaju kaznu zatvora i mjeru pritvora koju je izrekao ili odredio Sud ili drugi organ u skladu sa Zakonom ili međunarodnim ugovorom.

(5)      U izvršavanju zadataka inspekcijskog nadzora, inspektor je nezavisan i preduzima radnje u okviru i na osnovu ovog zakona i drugih propisa.

(6)      Osoblje Zavoda dužno je sarađivati sa inspektorom i pomagati mu u ispunjavanju ovlaštenja i obaveza, posebno kod nadzora nad ostvarivanjem ljudskih prava iz Ustava Bosne i Hercegovine, a kojih pritvorena i zatvorena lica nisu lišena ili ograničena u njihovom korištenju u granicama neophodnog cilja i određenim zakonom ili međunarodnim ugovorom.

(7)      Inspektor Ministarstva pravde sarađivat će i promovirati saradnju s nadležnim inspektorima entiteta i Brčko Distrikta BiH, te razvijati međusobnu koordinaciju, aktivnosti ili dogovaranje u skladu sa Ustavom i zakonima Bosne i Hercegovine, entiteta i odgovarajućih propisa Brčko Distrikta BiH.

 

(Nadzor od strane drugih organa)

 

Član 47.

Nadzor nad radom Zavoda u pogledu zaštite na radu djelatnika, zdravstvene i sanitarne zaštite pritvorenika i zatvorenika, uslova i načina pripremanja hrane za pritvorenike i zatvorenike vrše odgovarajući organi u skladu s posebnim propisima.

 

(Nezavisna komisija)

 

Član 48.

(1)      Nezavisna komisija prati uslove boravka u zavodima, postupanje i poštivanje ljudskih prava lica nad kojima se izvršavaju krivične sankcije i druge mjere koje je izrekao u krivičnom postupku Sud, strani sudovi za djela predviđena Krivičnim zakonom ili međunarodnim ugovorom čiji je potpisnik Bosna i Hercegovina ili drugi sud u skladu sa zakonom Bosne i Hercegovine.

(2)      Nezavisnu komisiju iz stava (1) ovog člana imenuje i razrješava Parlamentarna skupština BiH.

(3)      Komisija ima pet članova od kojih je jedan predsjednik.

(4)      Članovi Komisije imenuju se na mandat od pet godina, s mogućnošću ponovnog izbora na još jedan mandat.

(5)      Članovi Komisije treba da budu stručnjaci ili poznavaoci pravne ili druge srodne oblasti, kao što su: pravosuđe, uprava, penologija, socijalna zaštita, psihologija, pedagogija i slično.

(6)      Komisija može vršiti vanjsko praćenje rada Zavoda samostalno ili zajedno sa inspektorskim ili drugim nadzornim organima, kao i saradnju s međunarodnim i drugim institucijama nadležnim za praćenje i ostvarivanje ljudskih prava i osnovnih sloboda u skladu sa Zakonom i odgovarajućim međunarodnim dokumentima.

(7)      U postupanju, shodno stavu (6) ovog člana, Komisija ima sva ovlaštenja koje ima i ovlašteno lice iz člana  46. i 49. ovog zakona.

(8)      Komisija donosi poslovnik o svom radu.

(9)      Komisija donosi godišnji izvještaj o svom radu i dostavlja ga Parlamentarnoj skupštini BiH i Ministarstvu pravde s ciljem preduzimanja odgovarajućih radnji ili mjera u skladu sa zakonom.

 

(Podnošenje izvještaja inspektora)

 

Član 49.

(1)    O izvršenom inspekcijskom pregledu sastavlja se pismeni izvještaj u koji se unose naročito inspekcijski nalazi i naređuju mjere i rokovi za otklanjanje utvrđenih nepravilnosti, kao i mjere za unapređenje rada Zavoda.

(2)      Izvještaj se dostavlja upravniku Zavoda i inspektor ga može objaviti.

(3)      Upravnik Zavoda dužan je postupiti po naređenim mjerama.

(4)      Na naložene mjere upravnik Zavoda ima pravo žalbe ministru pravde u roku od osam dana od dana prijema izvještaja.

(5)      Inspektor objavljuje godišnji izvještaj o svom radu.

 

8. Informiranje javnosti

(Davanje informacija)

 

Član 50.

(1)      Kad je to u javnom interesu ili kad to nađe za potrebno, radi upoznavanja javnosti, ministar pravde ili lice koje on ovlasti, može davati informacije o pojedinim pitanjima u vezi s izvršenjem pritvora i kazne zatvora predstavnicima štampe i drugih sredstava javnog informiranja.

(2)      Davanja obavještenja i podataka uskratit će se kad se radi o državnoj ili službenoj tajni, kad bi to bilo nepoželjno zbog ili održavanja reda u Zavodu ili ako bi to štetilo ostvarivanju svrhe izvršenja pritvora ili kazne zatvora.

 

9. Sredstva za rad Zavoda

(Budžet)

 

Član 51.

Sredstva za rad Zavoda osiguravaju se u Budžetu Bosne i Hercegovine, u skladu sa Zakonom o Budžetu Bosne i Hercegovine.

 

III - ODREDBE O IZVRŠENJU PRITVORA I KAZNE ZATVORA

1. Opće odredbe

(Zahtjev za čovječnim postupanjem)

 

Član 52.

(1)      Postupanje s pritvorenicima i zatvorenicima mora biti čovječno i s poštovanjem njihovog ljudskog dostojanstva, s očuvanjem njihovog tjelesnog i duševnog zdravlja, vodeći pri tome računa da se održi potreban red i disciplina.

(2)      Niko neće biti podvrgnut mučenju ili neljudskom ili ponižavajućem tretmanu ili kažnjavanju.

(3)      U postupanju s pritvorenicima i zatvorenicima ne smije biti diskriminacije zasnovane na etničkoj pripadnosti, rasi, boji kože, spolu, seksualnom opredjeljenju, jeziku, religiji ili vjerovanju, političkim ili drugim uvjerenjima, nacionalnom i socijalnom porijeklu, srodstvu, ekonomskom ili nekom drugom statusu.

 

(Pravo na religiju)

 

Član 53.

(1)      Pritvorenici i zatvorenici imaju pravo zadovoljavati svoje vjerske potrebe u skladu s ovim zakonom i propisima vjerskih zajednica.

(2)      Uprava zavoda dužna je, u saradnji s vjerskim zajednicama u BiH, osigurati uslove za zadovoljavanje vjerskih potreba lica smještenih u zavodu.

 

(Skupni i odvojeni tretman pritvorenika i zatvorenika)

 

Član 54.

(1)      Pritvorenici su, u pravilu, pritvoreni skupno. Zatvorenici izdržavaju kaznu zatvora, u pravilu, skupno.

(2)      Sljedeće grupe pritvorenika i zatvorenika tretirat će se odvojeno:

         1.           žene od muškaraca;

         2.           maloljetnici od odraslih;

(3) Pod sljedećim okolnostima pritvorenik ili zatvorenik može se držati odvojeno od ostalih:

         1.           Kada to nužno zahtijeva zdravstveno stanje tog lica ili drugih.

         2.           U okolnostima kada je to propisano nekim drugim zakonom.

         3.           Kada to pritvorenik ili zatvorenik zahtijeva radi vlastite zaštite i po odobrenju upravnika zavoda.

         4.           Kada to lice predstavlja ozbiljnu prijetnju redu u zavodu i pod uslovima propisanim u članu  107. ovog zakona.

 

2. Upućivanje na izdržavanje pritvora ili kazne zatvora

(Nadležnost za upućivanje)

 

Član 55.

(1)      Upućivanje pritvorenika i osuđenih lica na izdržavanje kazne zatvora vrši Krivično odjeljenje Suda.

(2)      Krivično odjeljenje Suda dužno je preduzeti potrebne radnje radi izvršenja mjere pritvora i kazne zatvora odmah nakon izvršnosti odluke.

 

(Evidencija)

 

Član 56.

Po prijemu u zavod, ime pritvorenika ili zatvorenika bit će zavedeno u odgovarajuće knjige.

 

(Dužnost informiranja pritvorenika i zatvorenika)

 

Član 57.

(1)      Po prijemu u zavod svi pritvorenici i zatvorenici se upoznaju, usmeno i pismeno, na jeziku koji razumiju s pravilima kućnog reda, s pravima i dužnostima u zavodu, s načinom na koji mogu ostvariti svoja prava i s disciplinskim prekršajima i kaznama koje se za njih mogu izreći.

(2)      Upravnik zavoda brine se o tome da odredbe ovog zakona kao i ostali propisi o izvršenju pritvora i kazne zatvora, koji se odnose na prava i dužnosti pritvorenika i zatvorenika, budu dostupni svim pritvorenicima i zatvorenicima u formi koja im je razumljiva.

 

(Biračko pravo)

 

Član 58.

(1)      Upravnik zavoda osigurava da lica lišena slobode budu u mogućnosti da ostvaruju svoje biračko pravo na izborima za nivoe vlasti u Bosni i Hercegovini, u mjeri u kojoj to pravo nije ograničeno Izbornim zakonom BiH i Ustavom BiH.

(2)      S ciljem ostvarenja navedenog prava, upravnik zavoda kontaktirat će s nadležnom izbornom

komisijom u vezi s načinom, vremenom ili drugim neophodnim radnjama za provođenje procedure glasanja u zavodu.

 

(Pritvorenici i zatvorenici s djecom)

 

Član 59.

Ako lice koje se upućuje u pritvor ili na izdržavanje kazne zatvora ima djecu ili druga lica čiji je on jedini staratelj, Sud će o tome obavijestiti nadležni općinski organ socijalne zaštite.

 

(Žene)

 

Član 60.

(1)      Uz odredbe ovog zakona koje se odnose na lica lišena slobode, posebna pažnja posvećuje se potrebama žena, u smislu njihovih fizičkih, stručnih, socijalnih i psiholoških potreba prilikom donošenja odluka koje se tiču bilo kojeg aspekta njihovog boravka u zavodu.

(2)      Uprava zavoda nastojat će da osigura da obim aktivnosti dostupan ženama lišenim slobode bude primjeren ulozi žene u savremenom društvu, te da bude uporediv s obimom aktivnosti dostupnih muškarcima.

(3)      Ženama se, u pravilu, omogućava porođaj izvan zavoda ali ako dijete bude rođeno u zavodu, Uprava zavoda pruža svu potrebnu podršku, pomoć ili druge neophodne uslove.

(4)      Kada je dijete rođeno u zavodu, taj podatak ne smije biti upisan u rodni list kao mjesto rođenja.

 

(Stvari od vrijednosti)

 

Član 61.

(1)      Sav novac, vrijednosti i ostale stvari koje pripadaju pritvoreniku ili zatvoreniku, a koje prema Pravilniku o kućnom redu zavoda ne smije držati kod sebe, moraju se prilikom prijema lica pohraniti na sigurnom mjestu u zavodu, o čemu će se napraviti popis. Na zahtjev vlasnika, imovina pohranjena u zavodu, prilikom prijema tog lica u zavod, predat će se članovima njegove porodice i prije njegovog puštanja iz zavoda.

(2)      Imovina iz stava (1) ovog člana vraća se vlasniku prilikom otpuštanja iz zavoda ili se, uz njegov pristanak, predaje članovima njegove porodice.

(3)      Vlasnik treba potpisati listu svojih stvari od vrijednosti, a uz njegov potpis treba se potpisati i službenik zavoda.

 

(Pretres prostorija, lica lišenih slobode, posjetilaca, službenih lica i oduzimanje predmeta)

 

Član 62.

(1)      Ovlašteni zavodski službenik može obavljati pretres i oduzeti imovinu u pogledu svih prostorija u kojima pritvorena ili zatvorena lica borave, rade ili provode slobodno vrijeme, kao i lica lišenih slobode, posjetilaca i njihovih ličnih stvari i službenih lica.

(2)      Pretres prostorija i lica iz stava (1) ovog člana vršit će se na način kojim će se otkriti i spriječiti svaki pokušaj bijega i sakrivanje krijumčarene robe uz poštivanje ljudskog dostojanstva lica nad kojima se vrši pretres i stvari koje posjeduju.

(3)      Lica nad kojima se vrši pretres neće u toku pretresa biti ponižavana.

(4)      Pretres će vršiti samo ovlašteni zavodski službenici istog spola kao lica nad kojima se vrši

pretres.

(5)      Pretres osjetljivih dijelova tijela može provesti samo ljekar ili ovlašteno medicinsko osoblje.

(6)      Prilikom ulaska posjetilaca u zavod, ovlašteni zavodski službenik može zahtijevati od tog lica da se podvrgne pretresu. Ukoliko se posjetilac ne želi podvrgnuti pretresu, ovlašteni zavodski službenik odbit će prijem u zavod, s tim da program sigurnosti mora odražavati ravnotežu u odnosu na privatnost posjetilaca ili njihovo službeno svojstvo u skladu sa zakonom ili drugim propisima.

(7)      Ovlašteni zavodski službenici mogu pretresati pripadnike zavodskog osoblja na zahtjev upravnika zavoda, službenog lica koje on ovlasti u skladu sa zakonom ili na zahtjev drugog zakonom ovlaštenog organa.

(8)      Način i situacije u kojima se vrši pretres bit će određeni posebnim propisima koji reguliraju način obavljanja službe osiguranja u zavodu.

 

(LJekarski pregled)

 

Član 63.

(1)      Odmah po prijemu u zavod svakog privorenika ili zatvorenika pregledat će kvalificirana medicinska sestra, a detaljniji ljekarski pregled obavit će ljekar u roku od 24 sata.

(2)      LJekarski nalazi unose se u zdravstveni karton pritvorenog, odnosno zatvorenog lica.

 

3. Smještaj i higijenski uslovi

(Higijenski uslovi)

 

Član 64.

Smještaj pritvorenika i zatvorenika u zavodu mora odgovarati higijenskim uslovima predviđenim ovim zakonom i mjesnim klimatskim prilikama.

 

(Osnovni uslovi života)

 

Član 65.

(1)      Svakom pritvoreniku i zatvoreniku, u pravilu, osigurava se posebna soba za spavanje, osim u slučajevima kada se smatra da zajednički smještaj više lica ima određenih prednosti.

(2)      Svaki zatvorenik i pritvorenik mora imati poseban krevet i posteljinu.

(3)      Zajednički boravak pritvorenicima i zatvorenicima osigurava se na radnom mjestu, u procesu obrazovnih aktivnosti, prilikom objedovanja, za vrijeme slobodnih aktivnosti, u dnevnom boravku i sličnim prilikama.

 

(Standardi smještaja)

 

Član 66.

(1)      U svim prostorijama u kojima borave pritvorenici i zatvorenici mora se osigurati zadovoljavanje zdravstvenih i higijenskih potreba, dovoljna količina zraka, svjetla, grijanja i ventilacije.

 (2)     Lica koja borave u ćeliji za jedno lice imat će najmanje sedam kvadratnih metara prostora po licu, a ona koja borave u zajedničkim spavaonicama imat će najmanje četiri kvadratna metra po licu i ne manje od deset kubnih metara po licu.

(3)      U prostorijama u kojima borave pritvorenici i zatvorenici prozori moraju biti dovoljno veliki da omogućavaju rad i čitanje pod prirodnim svjetlom u uobičajenim uslovima, da omogućavaju ulaz svježeg zraka, osim ako ne postoje klimatski uređaji, te da svojim izgledom i veličinom odgovaraju standardnim prozorima.

(4)      Vještačko osvjetljavanje mora odgovarati postojećim standardnim normama.

(5)      Sanitarni uređaji moraju omogućiti svakom pritvoreniku ili zatvoreniku zadovoljavanje

fizioloških potreba u čistim i pristojnim uslovima.

(6)      Svakom pritvorenom ili zatvorenom licu mora se omogućiti korištenje prikladnih prostorija i uređaja za kupanje i tuširanje pri temperaturi koja odgovara klimatskim uslovima i u razmacima koji omogućavaju održavanje normalne lične higijene, ali najmanje jednom dnevno.

(7)      Sve prostorije zavoda moraju se propisno održavati i redovno čistiti.

(8)      Poslove iz stava (7) ovog člana obavljaju zatvorenici u trajanju do dva sata na dan bez novčane naknade.

(9)      Pritvorenicima, odnosno zatvorenicima s invaliditetom osigurava se smještaj primjeren vrsti i stepenu njihove invalidnosti.

 

(Lična higijena)

 

Član 67.

(1)      Pritvorenici i zatvorenici dužni su održavati ličnu higijenu za koju im zavod osigurava vodu i toaletni pribor.

(2)      Pritvorenicima i zatvorenicima dozvoljava se nošenje brade i kose.

 

4. Odijevanje i ishrana

(Odjeća i obuća)

 

Član 68.

(1)      Pritvorenicima i zatvorenicima kojima nije dopušteno nošenje vlastite odjeće osigurava se odjeća i obuća koja je prikladna klimatskim uslovima tako da im se ne ugrožava zdravlje.

(2)      Odjeća koju osigurava zavod ne smije djelovati degradirajuće i ponižavajuće.

(3)      Pravilnik o odjeći i obući pritvorenika i zatvorenika objavljuje ministar pravde.

 

(Ishrana)

 

Član 69.

(1)      Pritvorenicima i zatvorenicima se u pravilnim razmacima osigurava ishrana koja je pripremljena u obrocima koji kvalitetom i količinom zadovoljavaju prehrambene i higijenske standarde, a ujedno su primjereni dobi, zdravlju, vrsti posla koji obavljaju i njihovim vjerskim i kulturnim zahtjevima.

(2)      Punoljetnim pritvorenicima i zatvorenicima osigurava se hrana kalorične vrijednosti od najmanje 12.500 džula dnevno, a maloljetnicima 14.500 džula dnevno.

(3)      Pravilnik o ishrani pritvorenika i zatvorenika, kao i tablicama kalorične vrijednosti hrane donosi ministar pravde.

(4)      Voda za piće bit će stalno dostupna.

 

(Odbijanje uzimanja hrane)

 

Član 70.

(1)      Ako pritvorenik ili zatvorenik odbije da primi hranu, o tome se odmah obavještava upravnik zavoda, sud koji vodi postupak i Ministarstvo pravde koje provodi nadzor nad izvršenjem mjere pritvora.

(2)      Pritvorenik ili zatvorenik koji odbije da uzima hranu smješta se, po pravilu, u stacionar, svakodnevno ga kontrolira ljekar i sve važne promjene njegovog zdravstvenog stanja unosi u

zdravstveni karton, o čemu redovno izvještava upravnika zavoda.

(3)      Ako zbog odbijanja hrane budu ugrožene vitalne funkcije pritvorenika ili zatvorenika, o preduzimanju neophodnih medicinskih mjera, bez pristanka pritvorenika ili zatvorenika, odluku donosi ljekar ili stručni tim ljekara kada je to posebnim zakonom ili drugim propisom određeno.

(4)      Stručni tim iz stava (3) ovog člana formira zavodski ljekar, uz saradnju i konsultacije s upravnikom zavoda i sudom koji vodi krivični postupak, ako posebnim zakonom ili drugim propisima nije drugačije određeno.

(5)      Ukoliko je lice koje odbija hranu pritvorenik, o potrebi preduzimanja mjera iz stava (3) ovog člana, zavod izvještava sud koji vodi krivični postupak i Ministarstvo pravde.

(6)      U postupanju ljekara s pritvorenicima ili zatvorenicima koji štrajkuju glađu ljekari će, osim propisa iz oblasti izvršenja krivičnih sankcija, uzimati u obzir propise iz oblasti zdravstva u Bosni i Hercegovini, kao i međunarodne standarde i propise u vezi s etičkim postupanjem ljekara sa licima koje štrajkuju glađu.

 

5. Zdravstvena zaštita

(Pravo na zdravstvenu zaštitu)

 

Član 71.

(1)      Pritvorenici i zatvorenici imaju pravo na liječenje, popravku i vađenje zuba, te hospitalizaciju.

(2)      Odnos između ljekara i pritvorenika, odnosno zatvorenika je zasnovan na povjerenju. LJekarski pregled može odvijati u prisustvu ovlaštenog zavodskog službenika samo na zahtjev ljekara.

(3)      Troškove liječenja snosi zavod osim troškova liječenja osumnjičenog, odnosno optuženog dok se nalazi u pritvoru, kao i troškova porođaja koji su nastali van zavoda

 

(Posebne potrebe)

 

Član 72.

(1)      Stomatološka protetika se, u skladu s propisima iz oblasti zdravstva, omogućuje u pravilu na trošak lica koje to zahtijeva. Ako lice nema sredstava, a stomatološka protetika se, prema mišljenju ljekara zavoda ne može odgoditi bez opasnosti po zdravlje, troškove snosi zavod.

(2)      Potreba nabavke ortopedskog pomagala, naočala, slušnog aparata ili drugog pomagala, na prijedlog ljekara zavoda, utvrđuje se prema propisima iz oblasti zdravstva.

 

(Hospitalizacija)

 

Član 73.

(1)      Zavod treba da ima svog ljekara i organiziranu zdravstvenu zaštitu.

(2)      O smještaju pritvorenika, odnosno zatvorenika u ambulantnu sobu istog zavoda odlučuje ljekar.

(3)      U slučaju da ne postoji mogućnost liječenja u zavodu, kao i kad ne postoji mogućnost potrebnog specijaliziranog liječenja u tom zavodu, oboljelo lice uputit će se u zdravstvenu ustanovu, o čemu odlučuje zavodski ljekar nakon konsultacija s upravnikom zavoda.

 

(Pravo na pregled ljekara specijaliste)

 

Član 74.

Pritvorenik, odnosno zatvorenik ima pravo tražiti da ga na njegov trošak pregleda ljekar specijalista, ako takav pregled nije već odredio ljekar zavoda.

 

(Pristanak na medicinski tretman)

 

Član 75.

(1)      Medicinska intervencija nad pritvorenikom ili zatvorenikom neće se primjenjivati bez njegovog pristanka, osim u slučajevima predviđenim propisima iz oblasti zdravstva.

(2)      Izuzetno od odredbe stava (1) ovog člana, ako je pritvorenik ili zatvorenik u takvom mentalnom stanju da ne može donijeti razumnu odluku, ljekar može intervenirati u interesu života i zdravlja pacijenta.

(3)      Ako je zbog mentalne bolesti pritvorenik, odnosno zatvorenik prebačen u zdravstvenu ustanovu, kako je to predviđeno u čl. 114. i 140. može biti podvrgnut obaveznom liječenju u skladu s odgovarajućim zakonskim propisima.

 

(Testiranje na zarazne bolesti ili psihoaktivna sredstva)

 

Član 76.

(1)      U slučaju osnovane sumnje u postojanje zaraznih bolesti ili uzimanja opojnih droga ili psihoaktivnih sredstava, moguće je od pritvorenika ili zatvorenika uzimati uzorke krvi i mokraće u mjeri neophodnoj za ispitivanje prema pravilima medicinske struke, odnosno korištenje odgovarajućeg testa.

(2)      Smještaj u posebnu prostoriju zbog sumnji na medicinska stanja iz stava (1) ovog člana, kao i testiranje na zarazne bolesti ili psihoaktivna sredstva primjenjuju se pod nadzorom ljekara.

 

(Upotreba sredstava za ograničavanje kretanja iz zdravstvenih razloga)

 

Član 77.

(1)      Kada je to u interesu zdravlja pritvorenika ili zatvorenika, ljekar može narediti da se on/ona fizički ograniči u kretanju upotrebom odjeće ili kaiševa koji su za tu svrhu odobreni od strane Ministarstva pravde.

(2)      Kada ljekar donese ovakvu naredbu, pacijent će se pregledati, a naredba preispitati, od strane ljekara najmanje svaka tri sata.

(3)      Uvijek kada se donese ovakva naredba, i svakom prilikom kada se ona preispituje, ljekar će napraviti izvještaj koji će se uvrstiti u zdravstveni karton pacijenta, kao i u evidenciju zdravstvenog centra. Kopija svakog izvještaja dostavit će se upravniku zavoda.

 

(Invalidsko osiguranje)

 

Član 78.

U slučaju nesreće na poslu ili profesionalnog oboljenja, pritvorenici i zatvorenici imaju pravo na invalidsko osiguranje po propisima o invalidskom osiguranju.Prijedlog sredstava s opisom njihovih karakteristika i drugim relevantnim podacima Ministarstvu podnosi upravnik zavoda uz prethodne konsultacije s odgovarajućom stručnom institucijom. Zavodi u BiH će međusobno koordinirati ove aktivnosti radi ujednačavanja standarda.

 

6. Ograničenje u kretanju i pravo na kontakte

(Upotreba sredstava za ograničavanje kretanja)

 

Član 79.

(1)      Fizička sredstva za ograničavanje kretanja mogu biti samo odjeća, kaiševi ili lisice odobreni od Ministarstva pravde.

(2)      Fizička sredstva za ograničavanje kretanja mogu se koristiti samo kao mjera:

         1.           za sprečavanje bijega za vrijeme sprovođenja pritvorenika ili zatvorenika;

         2.           zaštite pritvorenog ili zatvorenog lica od samopovređivanja ili nasrtanja na druga lica;

         3.           sprečavanja uništenja imovine od strane pritvorenika ili zatvorenika.

(3)      LJekar će biti obaviješten o svakoj upotrebi fizičkih sredstava za ograničavanje kretanja. LJekar će redovno pregledati svako lice koje je podvrgnuto upotrebi tih sredstava, a najmanje svaka tri sata. Ako ljekar smatra da je zdravlje lica značajno ugroženo naredbom o ograničenju kretanja, naredit će da se takva naredba ukine.

(4)      Potreba za kontinuiranim korištenjem sredstava za ograničenje kretanja redovno će se preispitivati od strane upravnika zavoda, a najmanje svaki sat. Prilikom svakog preispitivanja sačinit će se izvještaj. Taj izvještaj čuvat će se u upravnikovoj evidenciji u zavodu, kao i u dosjeu pritvorenika, odnosno zatvorenika.

(5)      Sredstva za ograničenje kretanja ne mogu se upotrebljavati kao kazna za pritvorenike ili zatvorenike.

(6)      Rokovi iz st. (3) i (4) ovog člana ne odnose se na lica koja se sprovode na suđenje, na izdržavanje kazne zatvora ili mjere pritvora.

 

(Komunikacija i pritužbe)

 

Član 80.

(1)      Pritvorenicima i zatvorenicima omogućit će se da u povjerenju razgovaraju s inspektorom, državnim ombudsmenom, nadležnim državnim i regionalnim sudom, i advokatom po svom izboru, kako je to regulirano u zakonu.

(2)      Razgovor se obavlja bez prisustva službenog osoblja zavoda. Pritvorenicima, odnosno zatvorenicima bit će dozvoljeno da pišu pisma, za koju svrhu će im se omogućiti pisma i koverte. Pritvorenik, odnosno zatvorenik predat će svoje pismo zatvoreno u koverti. Nijedan službenik ne smije otvoriti pismo.

(3)      Pritvorenicima i zatvorenicima mora se omogućiti upućivanje molbi, žalbi i drugih podnesaka nadležnim organima radi zaštite njihovih prava. Ministarstvo pravde donijet će pravilnik kojim se regulira unutrašnje razmatranje ovakvih podnesaka.

(4)      Molbe i pritužbe moraju se rješavati bez odgađanja.

(5)      Izuzetno od odredbi pravilnika o unutrašnjim razmatranjima svih podnesaka koji se tiču zavodskih pitanja, svi pritvorenici i zatvorenici mogu upućivati svoje molbe i pritužbe državnom ombudsmenu.

 

(Zabrana korištenja elektronskih sredstava komunikacije)

 

Član 81.

Ni pritvorenici ni zatvorenici u zavodu ne smiju koristiti mobilne telefone ili bilo koje sredstvo za elektronsko prenošenje poruka.

 

(Pristup drugim informacijama i kontakt s predstavništvom)

Član 82.

(1)      Pritvorenici i zatvorenici imaju pravo da se informiraju o novostima u svijetu putem dnevne ili periodične štampe, radija, televizije i na drugi pogodan način, o čemu se brine upravnik zavoda.

(2)      Pritvorenicima i zatvorenicima koji su strani državljani omogućit će se da budu informirani o njihovom pravu da stupe u kontakt s diplomatskim ili konzularnim predstavnikom zemlje ili diplomatskog ili konzularnog predstavništva zemlje koja zastupa interese njihove zemlje ili s nacionalnim ili međunarodnim organom čija je dužnost djelovanje u interesu takvih lica.

 

(Teža bolest ili smrt)

 

Član 83.

(1)      U slučaju teže bolesti ili smrti pritvorenika ili zatvorenika, uprava zavoda će o tome odmah obavijestiti njegovu užu porodicu ili drugo lice koje je pritvorenik, odnosno zatvorenik ranije odredio, osim ako to lice, ako je punoljetno, drugačije ne zahtijeva.

(2)      Pritvorenik ili zatvorenik mora biti obaviješten o smrti ili težoj bolesti članova uže porodice.

(3)      U slučajevima iz stava (2) ovog člana pritvoreniku ili zatvoreniku će se, po mogućnosti, dozvoliti posjeta da vidi preminulog člana uže porodice ili da prisustvuje sahrani.

(4)      Posmrtni ostaci pritvorenika, odnosno zatvorenika predaju se njegovoj porodici.

(5)      Ako lica iz stava (1) ovog člana ne preuzmu posmrtne ostatke lica, sahranit će se na mjesnom groblju na trošak zavoda.

 

7. Osnovna prava

(Boravak na otvorenom)

 

Član 84.

(1)      Svim pritvorenicima i zatvorenicima mora se omogućiti da provedu na otvorenom prostoru najmanje dva sata dnevno.

(2)      Svim pritvorenicima i zatvorenicima koji rade i borave u zatvorenim prostorijama mora se omogućiti da provedu na otvorenom prostoru najmanje tri sata dnevno.

 

(Najnužnije potrebe)

 

Član 85.

Pritvorenicima i zatvorenicima koje ne rade kao i onima kojima zavod nije omogućio da rade, a nemaju vlastitih sredstava, osigurat će se podmirivanje najnužnijih potreba davanjem potrebnih stvari (za održavanje lične higijene, dopisivanja i sl.).

 

(Biblioteka)

 

Član 86.

(1)      Svaki zavod treba da ima biblioteku koja je na raspolaganju svim kategorijama pritvorenika i zatvorenika.

(2)      U biblioteci treba da bude osiguran širok asortiman knjiga za razonodu kao i naučne literature, koju, u skladu s mogućnostima zavoda, treba stalno dopunjavati.

(3)      Pritvorenicima i zatvorenicima treba omogućiti da koriste svoje knjige za čitanje.

(4) Ukoliko je moguće, biblioteku treba organizirati u saradnji s lokalnom bibliotekom.

 

(Slobodne aktivnosti)

 

Član 87.

(1)      U okviru slobodnog vremena, u zavodu se organiziraju slobodne aktivnosti (fizička kultura i razni oblici kulturno-prosvjetnog rada), kao dopunski oblik općeg i stručnog obrazovanja radi sticanja pozitivnih navika za racionalno korištenje slobodnog vremena poslije puštanja na slobodu.

(2)      S ciljem ostvarivanja aktivnosti iz stava (1) ovog člana, pritvorenici i zatvorenici mogu osnivati sportske, dramske, literarne, muzičke i druge sekcije i održavati priredbe i takmičenja.

 

8. Rad

(Vrste poslova)

 

Član 88.

Pritvorenicima i zatvorenicima sposobnim za rad, u skladu s mogućnostima zavoda, omogućit će se radno angažiranje u radionicama zavoda, ekonomijama i drugim sličnim oblicima rada kao i radilištima izvan kruga zavoda.

 

(Organizacija rada)

 

Član 89.

Organizacija rada i metode rada pritvorenika i zatvorenika treba da odgovaraju savremenim radnim standardima i tehnikama, kao i modernim sistemima rukovođenja proizvodnim procesima.

 

(Finansijski rezultati rada)

 

Član 90.

(1)      Proizvodni i finansijski efekti dobiveni kao rezultat radnog angažiranja zatvorenika služe prvenstveno za podmirenje vlastitih potreba zavoda koje se odnose na izdržavanje pritvorenika i zatvorenika.

(2)      O finansijskim rezultatima radnog angažiranja pritvorenika i zatvorenika zavod je dužan voditi posebnu računovodstvenu evidenciju u skladu s propisima o računovodstvu.

(3)      Prihodi ostvareni po osnovu radnog angažiranja zatvorenika u zavodu nisu prihodi Budžeta Bosne i Hercegovine. Ovi prihodi evidentiraju se u skladu s odgovarajućim knjigovodstveno-računovodstvenim propisima i koriste se u skladu s finansijskim planom zavoda.

 

(Radno vrijeme)

 

Član 91.

Radno vrijeme pritvorenika i zatvorenika određuje se po propisima o radnim odnosima koji se odnose na radnike u preduzećima.

 

(Zaštita na radu)

Član 92.

Mjere zaštite na radu pritvorenika i zatvorenika treba da odgovaraju zaštiti na radu u preduzećima u kojima se obavljaju slični poslovi.

 

(Osiguranje na radu)

 

Član 93.

Pritvorenici i zatvorenici imaju pravo na osiguranje od nesreće na poslu i profesionalnog oboljenja pod istim uslovima kao i radnici u preduzećima.

 

(Naknada za rad)

 

Član 94.

(1)      Pritvorenici i zatvorenici imaju pravo na naknadu za svoj rad.

(2)      Visina naknade za rad zavisi od vrste posla, količine i kvaliteta rada, dužine radnog vremena kao i doprinosa ostvarivanju produktivnosti i ekonomičnosti poslovanja.

(3)      Naknada za rad iznosi od jedne četvrtine do jedne polovine prosječne plaće na sličnim poslovima ostvarene u posljednja tri mjeseca u privredi Bosne i Hercegovine.

(4)      Naknada za produženi rad, rad noću i rad pod otežanim uslovima obračunava se u skladu s propisima o radnim odnosima ili na osnovu ugovora, ako je to povoljnije za pritvorenika, odnosno zatvorenika.

(5)      Pritvorenici i zatvorenici koji pohađaju praktičnu nastavu imaju pravo na 70% prosječne naknade iz stava (3) ovog člana.

 

(Pravilnik o naknadama za rad)

 

Član 95.

Ministar pravde donosi Pravilnik o naknadama za rad pritvorenika i zatvorenika.

 

(Naknada za vrijeme bolesti)

 

Član 96.

Zatvoreniku koji oboli na radu ili u vezi s radom u zavodu pripada naknada za vrijeme spriječenosti za rad po propisima o zdravstvenom osiguranju, osim u slučaju namjernog samopovređivanja.

 

(Raspolaganje sredstvima)

 

Član 97.

Pritvorenici, odnosno zatvorenici slobodno raspolažu sredstvima koja prime kao naknadu za svoj rad.

 

(Prava na korist od pronalazaka)

 

Član 98.

Za pronalaske i tehnička unapređenja ostvarena tokom pritvora ili izdržavanja kazne zatvora pritvorenicima, odnosno zatvorenicima pripadaju prava shodno općim propisima.

 

(Priznavanje kvalifikacija)

 

Član 99.

Kad se po propisima o radu i samo vrijeme provedeno na radu u određenoj vrsti posla priznaje kao osnov za sticanje kvalifikacije, priznat će se za tu kvalifikaciju i vrijeme provedeno na istoj vrsti posla u zavodu.

 

9. Disciplinske procedure

(Disciplinski prekršaji)

 

Član 100.

(1)      Pritvorenici i zatvorenici odgovaraju za ponašanja koja su suprotna zakonu, kućnom redu i naređenjima službenih lica zavoda.

(2)      Ponašanja iz stava (1) ovog člana predstavljaju disciplinski prekršaj.

(3)      Disciplinski prekršaji su:

1.      Fizički napad, svađa ili vrijeđanje drugih.

2.      Izrada, korištenje, unošenje, čuvanje, primanje ili krijumčarenje u zavod ma kakvih predmeta ili materija koje su bilo izričito zabranjene kućnim redom ili se mogu koristiti u sljedeće svrhe:

            a. za prijetnju ili napad na druge,

            b. za pomoć pri bijegu,

            c. kao opojno sredstvo.

3.      Bjekstvo ili nedolazak u zavod po proteku dozvoljenog vremena otpusta van zavoda,

4.      Kršenje pravila na radu, higijeni, protupožarnoj zaštiti kao i o sprečavanju posljedica prirodnih nepogoda,

5.      Namjerno nanošenje štete imovini zavoda ili drugih lica,

6.      Nedolično ponašanje pred drugima,

7.      Nepoštivanje bilo kojeg pravila kućnog reda ili zakonitih naređenja službenika zavoda, ometanje službenika zavoda u obavljanju posla ili opiranje bilo kojoj radnji ovlaštenog zavodskog službenika,

8.      Uzimanje talaca,

9.      Učešće u pobuni,

10.      Uzimanje od drugih lica naknade u novcu ili naturi, tzv. "reketiranje",

11.      Izrada bilo kakvih predmeta i obavljanje privatnih poslova za sebe ili drugog bez naloga službenog lica,

12.      Boravak na nedozvoljenom mjestu, unutar ili izvan zavoda,

13.      Pružanje aktivnog ili pasivnog otpora službenim licima,

14.      Nepoštivanje ili kršenje propisa o korištenju vanzavodskih pogodnosti, odnosno donesenih ili izdatih mjera nadzora, zabrane ili ograničenja,

15.      Planiranje, organiziranje, pokušaj ili prijetnja radnjama navedenim u tač. od 1. do 11. ovog

            stava,

16.      Pomaganje ili poticanje drugih na bilo koju od radnji navedenih u tač. od 1. do 12. ovog

            stava.

 

(Pokretanje disciplinskog postupka)

 

Član 101.

(1)       Postupak za utvrđivanje disciplinske odgovornosti pritvorenika ili zatvorenika mogu pokrenuti odgajatelj, upravnik zavoda ili rukovodioci organizacionih jedinica zavoda.

(2)       Pritvorenici, odnosno zatvorenici ne mogu biti skupno kažnjeni za učinjeni disciplinski prekršaj, niti mogu biti kažnjeni dva puta za istu radnju.

 

(Disciplinske sankcije)

 

Član 102.

(1)       Za disciplinske prekršaje mogu se izreći sljedeće kazne:

            1. ukor,

            2. opomena,

            3. ukidanje pogodnosti,

            4. zabrana raspolaganja novčanim sredstvima,

            5. upućivanje u samicu do deset dana.

(2)       Vremenski period ukidanja pogodnosti zavisit će od ozbiljnosti prekršaja, ali ne može biti duži od mjesec dana.

 

(Disciplinska odgovornost i žalbe)

 

Član 103.

(1)       Disciplinski postupak i izricanje disciplinskih kazni vrši Komisija koju imenuje upravnik zavoda.

(2)       Protiv odluka Komisije može se uložiti žalba upravniku zavoda u roku od tri dana od dana prijema rješenja.

(3)       U postupku utvrđivanja odgovornosti pritvoreniku, odnosno zatvoreniku mora se omogućiti da iznese svoju odbranu.

(4)       Pri izricanju disciplinske kazne iz stava (2) člana 102. ovog zakona može se uslovno odgoditi izvršenje disciplinske kazne za vrijeme do šest mjeseci.

(5)       Uslovno odgađanje izvršenja disciplinske kazne opozvat će se ako pritvorenik ili zatvorenik u roku za koji je odgođeno izvršenje bude ponovo disciplinski kažnjen.

(6)       Rješenje upravnika zavoda doneseno po žalbi je konačno i protiv njega se ne može voditi upravni spor.

 

(Prava pritvorenika i zatvorenika upućenih u samicu)

 

Član 104.

(1)       Za vrijeme trajanja izvršenje disciplinske sankcije upućivanja u samicu, pritvoreniku odnosno zatvoreniku moraju biti obezbijeđeni neophodni higijenski i zdravstveni uslovi, kao i boravak na otvorenom u trajanju od dva sata dnevno.

(2)       Za vrijeme boravka u samici, stanje pritvorenika ili zatvorenika svaki dan kontroliše ljekar zavoda.

(3)       Pravilnik o uslovima i načinu izdržavanja disciplinske sankcije upućivanja u samicu, donosi ministar pravde.

 

10. Posebna ovlaštenja upravnika

(Naknada štete)

 

Član 105.

(1)      Upravnik zavoda može donijeti rješenje da se od naknade za rad pritvorenika, odnosno zatvorenika, kao i novca koji im je oduzet prilikom dolaska u zavod ili im je poslan, naplati šteta koju je pritvorenik ili zatvorenik namjerno ili grubom nepažnjom prouzrokovao za vrijeme pritvora ili izdržavanja kazne zatvora, kao i troškovi sprovođenja lica do kojih je došlo usljed njegovog bjekstva i drugim slučajevima sprovođenja kad ih po ovom zakonu snosi pritvorenik, odnosno zatvorenik.

(2)      Protiv rješenja upravnika zavoda o visini i naplati štete pritvorenik ili zatvorenik može u roku od 15 dana od dana uručenja rješenja izjaviti žalbu ministru pravde.

(3)      Protiv rješenja iz stava (2) ovog člana može se voditi upravni spor.

(4)      Ako šteta premašuje vrijednost od 300 KM, a pritvorenik ili zatvorenik ne pristaje da je plati, zavod može naknadu štete ostvariti tužbom kod nadležnog suda.

 

(Novo krivično djelo)

 

Član 106.

Ako pritvorenik ili zatvorenik za vrijeme pritvora ili izdržavanja kazne zatvora učini novo krivično djelo, zavod je dužan podnijeti krivičnu prijavu nadležnom tužilaštvu.

 

(Administrativna mjera - usamljenje)

 

Član 107.

(1)      Prema pritvoreniku ili zatvoreniku koji zbog svojih postupaka predstavlja ozbiljnu opasnost za sistem izvršenja pritvora i kazne zatvora, može se odrediti mjera usamljenja u neprekidnom trajanju do 30 dana. U posebnim slučajevima ova mjera može biti produžena po odobrenju ministra pravde. Nijedno produženje ove mjere odobreno od ministra pravde neće biti duže od 30 dana.

(2)      Pritvorenik, odnosno zatvorenik će se za vrijeme trajanja mjere usamljenja držati odvojeno od ostalih lica.

(3)      Izvršenje mjere usamljenja prekinut će se, kako je to navedeno u članu  79. (3), ako ljekar tako naredi.

(4)      Mjera usamljenja može se ukinuti i prije isteka vremena za koje je određena ako se u toku njenog izvršenja utvrdi da su prestali razlozi zbog kojih je određena.

(5)      Za vrijeme izdržavanja mjere usamljenja stanje pritvorenika ili zatvorenika svaki dan kontrolira ljekar zavoda.

(6)      Rješenje u slučaju iz stava (1) ovog člana donosi upravnik zavoda, a rješenje iz stava (3) ovog člana ljekar odgovarajuće specijalnosti.

(7)      Protiv rješenja iz stava (1) ovoga člana pritvorenik ili zatvorenik ima pravo žalbe ministru pravde u roku od tri dana od dana prijema rješenja, s tim da žalba ne odgađa izvršenje.

(8)      Rješenje iz stava (7) ovog člana doneseno po žalbi je konačno i protiv njega se ne može voditi upravni spor.

(9)      Pravilnik o uslovima i načinu izdržavanja kazne upućivanja u samicu i mjere usamljenja, donosi ministar pravde.

 

11. Kućni red

(Sadržaj i dostupnost Pravilnika o kućnom redu)

 

Član 108.

(1)      Kućnim redom bliže se uređuje organizacija i način života pritvorenika i zatvorenika, a naročito: prijem i raspoređivanje, upoznavanje s kućnim redom i drugim propisima, smještaj, ishrana i odijevanje, način korištenja zdravstvene zaštite i provođenje higijenskih mjera, način i uslovi zadovoljavanja vjerskih potreba, dopisivanje, prijem posjeta i pošiljki, vrsta i količina prehrambenih artikala koje mogu primati, uslovi i način raspolaganja novcem od naknada za rad, nagrada i novčanih pošiljki, način korištenja neprekidnog odmora, održavanja reda i discipline, sistem disciplinskih prekršaja i sankcija, uslovi i način izvršenja izrečenih disciplinskih kazni, mjera usamljenja, vrste zavodskih pogodnosti, uslovi i način korištenja svih pogodnosti, način organiziranja kulturno-prosvjetnog, zabavnog i sportskog života, slobodne aktivnosti, boravka na otvorenom, organizacija i način rada pritvoreničke, odnosno zatvoreničke samouprave, način otpuštanja i pomoć prilikom otpuštanja s izdržavanja kazne zatvora kao i druga pitanja koja mogu biti od značaja za uslove i način izvršenja pritvora i izdržavanja kazne zatvora.

(2)      Pravilnik o kućnom redu donosi ministar pravde.

(3)      Pravilnik o kućnom redu će se objaviti i bit će dostupan svakom pritvoreniku i zatvoreniku.

 

IV - ODREDBE O IZVRŠENJU PRITVORA

(Zavod ili odjeljenja zavoda za pritvor)

 

Član 109.

(1)      Mjera pritvora određena rješenjem Krivičnog odjeljenja Suda izvršava se u posebnom pritvorskom odjeljenju zavoda ili u posebnom zavodu za mjeru pritvora.

(2)      Pritvorska odjeljenja su zatvorenog tipa.

 

(Postupanje s pritvorenicima)

 

Član 110.

(1)      U postupanju s pritvorenim licima primjenjuju se odgovarajuće odredbe Zakona o krivičnom postupku, kao i odredbe ovog zakona.

(2)      Na zahtjev tužioca i ako je to u interesu pravde, Sud može narediti da se ograniče određena prava pritvorenika.

 

(Potvrda o prijemu)

 

Član 111.

Zavod izdaje pismenu potvrdu o prijemu pritvorenog lica u koju se unosi dan i sat prijema pritvorenog lica, ime lica koje je dovelo pritvoreno lice i ime lica koje ga je primilo.

 

(Privremeno izvođenje iz zavoda)

 

Član 112.

Pritvoreno lice može se privremeno izvoditi iz zavoda samo po nalogu Krivičnog odjeljenja Suda.

 

(Premještaj pritvorenika)

 

Član 113.

(1)      Ako je u interesu vođenja krivičnog postupka ili ako to zahtijevaju sigurnosni razlozi, pritvorenik se može premjestiti iz jednog u drugi zavod ili na liječenje iz jedne zdravstvene ustanove u drugu zdravstvenu ustanovu bilo kojeg od entiteta.

(2)      Rješenje o premještaju pritvorenika iz stava (1) ovog člana donosi Sud ili drugi sud u Bosni i Hercegovini kad je na njega Sud prenio vođenje postupka.

(3)      Protiv rješenja iz stava (2) ovog člana pritvorenik može izjaviti žalbu vijeću suda u roku od tri dana od dana prijema rješenja.

(4)      Žalba ne odgađa izvršenje rješenja.

(5)      Rješenje vijeća suda je konačno.

(6)      Prilikom premještanja iz jedne u drugu ustanovu, lice iz stava (1) ovog člana mora biti što manje izloženo javnosti i zaštićeno odgovarajućim mjerama od uvreda, znatiželje i publiciteta u bilo kojem obliku.

 

(Smještaj u zdravstvenu ustanovu zbog psihičkih smetnji)

 

Član 114.

(1)      Pritvorenik koji za vrijeme izdržavanja mjere pritvora duševno oboli ili pokazuje teške psihičke smetnje, smjestit će se u zdravstvenu ustanovu.

(2)      O smještaju u smislu stava (1) ovog člana odlučuje Sud, na prijedlog upravnika zavoda, a na osnovu obrazloženog mišljenja dva ljekara, od kojih je jedan psihijatar.

(3)      Pritvorenik ostaje u zdravstvenoj ustanovi dok ne prestanu razlozi za smještaj, a najduže do isteka vremena pritvora, osim ako je u skladu s odredbama odgovarajućeg zakona doneseno neko drugo rješenje.

 

(Otpuštanje iz pritvora)

 

Član 115.

Otpuštanje pritvorenog lica iz zavoda vrši se na osnovu rješenja o ukidanju pritvora ili istekom vremena za koje je pritvor određen.

 

(Obavještenje o smrti pritvorenika)

 

Član 116.

U slučaju smrti pritvorenog lica, o tome će se bez odgađanja obavijestiti uža porodica ukoliko je ima, Krivično odjeljenje Suda i Ministarstvo pravde.

 

(Nadzor nad izvršenjem mjere pritvora)

 

Član 117.

Nadzor nad izvršenjem mjere pritvora vrši Ministarstvo pravde.

 

V - ODREDBE O IZVRŠENJU KAZNE ZATVORA

1. Opće odredbe

(Cilj kazne zatvora)

 

Član 118.

Cilj izvršenja kazne zatvora je da se kazne počinioci krivičnih djela kako je to odredio Sud, te da se zatvorenicima omogući da tokom izdržavanja kazne, kroz sistem savremenih odgojnih mjera, usvoje društveno prihvatljive vrijednosti s ciljem lakšeg uključivanja u uslove života na slobodi i da se ponašaju u skladu sa zakonom i ispunjavaju dužnosti građanina.

 

(Individualizirani tretman)

 

Član 119.

(1)      Sa zatvorenicima treba postupati na način koji u najvećoj mjeri odgovara njihovim ličnim potrebama i koji je prilagođen postignutom uspjehu u tretmanu.

(2)      Radi postizanja uspješnog tretmana obavlja se procjena i klasifikacija zatvorenika.

 

(Učešće u tretmanu)

 

Član 120.

(1)      Kod zatvorenika treba razvijati osjećaj lične odgovornosti za vlastite postupke i podsticati ih da u svom tretmanu i sami sudjeluju.

(2)      Tokom izvršenja kazne zatvora zatvorenici će učestvovati u odgojnim, kulturnim, sportskim i drugim djelatnostima.

(3)      Kako bi se zatvorenici potakli na učeće u tretmanu i razvijanje osjećaja lične odgovornosti, oni mogu osnovati samoupravna tijela.

 

(Rad zatvorenika)

 

Član 121.

(1)      Zatvorenicima će se omogućiti rad u skladu s njihovim psihofizičkim sposobnostima, stručnoj spremi i mogućnostima zavoda.

(2)      Rad zatvorenika treba biti koristan i da što više odgovara savremenom načinu obavljanja rada iste vrste na slobodi.

(3)      Cilj rada je da zatvorenici steknu, odnosno održe i povećaju svoje radne sposobnosti, radne navike i stručno znanje radi što lakšeg uključivanja u koristan život na slobodi.

(4)      Sredstva koja zatvorenici ostvare svojim radom u zavodu koriste se za njihove lične potrebe u vrijeme boravka u zavodu, za plaćanje zakonskog izdržavanja na njihov račun njihovih drugih obaveza u skladu sa zakonom i na zakonu zasnovanim odlukama sudova i drugih nadležnih organa.

(5)      Postizanje ekonomske koristi od rada zatvorenika ne smije ići na štetu ostvarenja cilja tog rada.

 

(Nastava)

 

Član 122.

(1)      Za zatvorenike za koje je to potrebno organizira se nastava za opću i stručnu naobrazbu i osposobljavanje.

(2)      S ciljem postizanja opće naobrazbe i tretmana zatvorenika tokom izvršenja kazne zatvora, organiziraju se razni oblici školovanja, kurseva, slobodnih aktivnosti, kulturno-prosvjetnog rada i tjelesne kulture i omogućuje čitanje knjiga i dnevne štampe, praćenje televizijskog programa,

posjete kulturnim i sportskim manifestacijama kada to sigurnosni razlozi dopuštaju, kao i korištenje drugih sredstava informiranja.

 

(Opća odredba o uslovnom otpustu)

 

Član 123.

Radi podsticanja vlastitih napora zatvorenika za uključivanje u redovan život na slobodi, zatvorenici za koje se osnovano može očekivati da će se na slobodi dobro vladati i da neće vršiti krivična djela mogu se pustiti na uslovni otpust, u skladu s krivičnim zakonom.

 

(Pomoć nakon otpusta)

 

Član 124.

(1)      Zatvorenicima otpuštenim sa izdržavanja kazne zatvora nadležni organi, ustanove i druga pravna lica pružat će potrebnu pomoć za njihovo lakše i brže uključivanje u redovan život na slobodi.

(2)      Pomoć iz stava (1) podrazumijeva, ali ne i ograničava na, iznalaženje privremenog smještaja i osiguranje ishrane, neophodno liječenje, iznalaženje nove sredine u kojoj će osuđeno lice živjeti, pomoć u sređivanju porodičnih prilika, u pronalaženju zaposlenja i završetak započetog stručnog osposobljavanja i davanje novčane pomoći za podmirivanje najnužnijih potreba.

 

2. Upućivanje na izdržavanje kazne zatvora

(Zavodi i institucije za izdržavanje kazne zatvora)

 

Član 125.

(1)      Zatvorenici će služiti svoju kaznu u Zavodu za izvršenje krivičnih sankcija Bosne i Hercegovine ili u drugim institucijama koje su utvrđene kao najpogodnije za ostvarivanje ciljeva kazne zatvora.

(2)      Druge institucije iz stava (1) ovog člana su institucije iz člana  226. ovog zakona, odnosno institucije koje odredi Ministarstvo pravde Bosne i Hercegovine.

 

(Oduzimanje putne isprave)

 

Član 126.

(1)      S ciljem osiguranja izvršenja kazne zatvora, predsjednik Krivičnog odjeljenja Suda vrši upućivanje osuđenog lica, a ukoliko ocijeni da bi to lice, odlaskom u inozemstvo moglo osujetiti izvršenje kazne, tražit će od nadležnog organa da mu oduzme isprave koje se mogu koristiti za prelazak državne granice do izvršenja kazne.

(2)      O oduzimanju i zadržavanju isprava koja se može koristiti za prelazak državne granice izdaje se potvrda.

 

(Izvršenje rješenja o upućivanju)

 

Član 127.

(1) Krivično odjeljenje Suda poziva osuđeno lice koje se nalazi na slobodi i saopćava mu dan kada treba da se javi radi izdržavanja kazne zatvora.

(2)      Dan javljanja u zavod određuje se tako da osuđenom licu ostane najmanje osam, a najviše 15 dana do dana javljanja na izdržavanje kazne zatvora.

(3)      Pri saopćenju predaje se osuđenom licu uputni akt, kao i vozna karta ako za odlazak treba koristiti prijevozna sredstva javnog saobraćaja.

(4)      Krivično odjeljenje Suda dužno je da, prilikom upućivanja osuđenog lica na izdržavanje kazne zatvora, istovremeno ili najkasnije u roku od tri dana o tome obavijesti zavod.

(5)      Uz uputni akt obavezno se dostavlja prijepis presude i izvod iz kaznene evidencije.

(6)      Za lica koja se upućuju na izdržavanje kazne prije pravosnažnosti presude, Krivično odjeljenje Suda dužno je, uz rješenje o upućivanju na izdržavanje kazne zatvora, zavodu dostaviti i prijepis nepravosnažne presude.

(7)      Zavod je dužan da što je prije moguće, ali najkasnije u toku istog dana obavijesti Krivično odjeljenje Suda o stupanju osuđenog lica na izdržavanje kazne zatvora.

(8)      Ako se osuđeno lice, koje je na slobodi, ne javi određenog dana radi izdržavanja kazne zatvora, zavod će o tome obavijestiti Krivično odjeljenje Suda najkasnije što je prije moguće, ali najkasnije u toku istog dana.

(9)      Ako se uredno upućeno osuđeno lice ne javi u zavod u određenom roku, Sud će izdati naredbu sudskoj policiji da se to lice prinudno sprovede.

(10)      Za osuđena lica koja se kriju ili se nalaze u bjekstvu, Krivično odjeljenje Suda donosi naredbu za izdavanje potjernice koju dostavlja nadležnom organu za unutrašnje poslove.

(11)      Kada osuđeno lice bude uhvaćeno sprovodi se u zavod.

(12)      Troškove sprovođenja u slučaju iz st. (9) i (10) ovog člana snosi osuđeno lice.

 

(Početak i računanje kazne zatvora)

 

Član 128.

(1)      Početak izvršenja kazne zatvora računa se od dana kada se osuđeno lice samo javi radi izdržavanja kazne zatvora, odnosno od dana kada bude sprovedeno u zavod.

(2)      Vrijeme provedeno nezakonito na slobodi ne računa se u izdržavanje kazne.

 

(Pravilnik o upućivanju na kaznu zatvora)

 

Član 129.

Ministar pravde donosi Pravilnik o kriterijima za upućivanje osuđenih lica na izdržavanje kazne zatvora.

 

(Nadzor Ministarstva pravde nad radom Sudske uprave)

 

Član 130.

Inspekcijski nadzor nad radom Sudske uprave u vršenju poslova upućivanja osuđenih lica na izdržavanje kazne zatvora vrši Ministarstvo pravde.

 

3. Odgađanje izvršenja kazne

(Okolnosti pod kojima je odgađanje moguće)

 

Član 131.

(1) Osuđenom licu koje se nalazi na slobodi može se, na njegovu molbu ili s njegovim pristankom, na molbu članova uže porodice ili na prijedlog nadležnog općinskog organa socijalne

zaštite, odgoditi izvršenje kazne zatvora ako:

1.      je oboljelo od teže akutne bolesti;

2.      se desio smrtni slučaj ili teška bolest u užoj porodici osuđenog lica;

3.      je odgađanje potrebno radi izvršenja ili dovršenja izuzetno neodgodivih poljskih ili sezonskih radova ili radova izazvanih elementarnim nepogodama ili drugim udesom, a porodica osuđenog lica nema drugih članova porodice sposobnih za rad, niti se zbog slabog imovnog stanja ili iz drugih opravdanih razloga može angažirati drugo lice za obavljanje ovih poslova;

4.      je osuđeno lice obavezno izvršiti određeni posao koji je već započelo, a usljed neizvršenja posla nastala bi neotklonjiva ili znatnija šteta, za njega ili njegovu užu porodicu, odnosno za lice, odnosno organizaciju prema kojoj je u obavezi;

5.      je odgađanje osuđenom licu potrebno zbog završetka školovanja ili polaganja ispita za koji se pripremalo;

6.      je zajedno s osuđenim licem osuđen njegov bračni drug ili drugi članovi zajedničkog domaćinstva ili ako se oni već nalaze na izdržavanju kazne zatvora, a istovremenim izdržavanjem kazne svih tih lica bilo bi ugroženo izdržavanje maloljetnih, bolesnih ili starih članova domaćinstva;

7.      je osuđeno lice žena koja doji dijete mlađe od godinu dana ili koja je trudna;

8.      je osuđeno lice jedini hranilac porodice, a stupanjem na izdržavanje kazne zatvora bilo bi ugroženo izdržavanje porodičnog domaćinstva.

9.      je podnesena molba za pomilovanje.

(2)      Izvršenje kazne u slučaju iz tačke 1. stava (1) ovog člana može se odgoditi za vrijeme dok bolest traje, u slučajevima iz tač. 2., 3., i 4. najduže tri mjeseca, u slučajevima iz tač. 5., 6. i 8. najduže šest mjeseci, a u slučajevima iz tačke 7. do navršene jedne godine života djeteta.

(3)      U slučaju iz tačke 1. stava (1) ovog člana, osuđeno lice dužno je svaka tri mjeseca Krivičnom odjeljenju Suda podnositi dokaz o svom zdravstvenom stanju.

 

(Molba za odgađanje)

 

Član 132.

(1)      Molba za odgađanje izvršenja kazne zatvora podnosi se u roku od tri dana od dana uručenog uputnog akta iz stava (3) člana 127. ovog zakona.

(2)      Ako je razlog za odgađanje izvršenja kazne zatvora iz stava (1) tačka 1. člana 131. ovog zakona nastao nakon tog roka, molba se može podnijeti do dana kada osuđeno lice treba da se javi radi izdržavanja kazne.

(3)      U molbi se moraju navesti razlozi i dokazi o činjenicama koje opravdavaju odgađanje.

(4)      Dokaze o činjenicama iz tač. 1., 2., 5., 6. i 7. stava (1) člana 131 ovog zakona izdaje nadležni organ, a iz tač. 3., 4. i 8. mjesna zajednica prema prebivalištu osuđenog lica.

 

(5)      O molbi za odgađanje izvršenja kazne zatvora odlučuje Krivično odjeljenje Suda koje je dužno donijeti rješenje u roku od pet dana od dana prijema molbe.

(6)      Prije donošenja rješenja Krivično odjeljenje Suda može izvršiti potrebne provjere radi utvrđivanja činjenica navedenih u molbi.

(7)      Molbu koja nije podnesena u roku i molbu u kojoj nisu navedeni razlozi, dokazi i činjenice, Krivično odjeljenje Suda će rješenjem odbaciti.

(8)      Izvršenje kazne neće se odgoditi ako bi zbog odgađanja nastupila zastara izvršenja kazne.

(9)      Ukupno odgađanje izvršenja kazne po svim osnovima može trajati najduže 12 mjeseci, osim u slučaju iz tačke 7. stava (1) člana 131. ovog zakona.

(10)      Do donošenja rješenja o molbi odgađa se početak izvršenja kazne zatvora.

 

(Žalba)

 

Član 133.

(1)       Protiv rješenja kojim se odbija ili odbacuje molba za odgađanje izvršenja kazne zatvora osuđeno lice ima pravo žalbe u roku od tri dana od dana prijema rješenja predsjedniku Suda.

(2)       Žalba odgađa izvršenje kazne.

(3)       Predsjednik Suda dužan je donijeti rješenje po žalbi iz stava (1) ovog člana u roku od tri dana od dana prijema žalbe, a u roku od pet dana od dana donesenog rješenja dužan je dostaviti ga Krivičnom odjeljenju Suda.

(4)       Protiv rješenja predsjednika Suda ne može se pokrenuti upravni spor.

(5)       O odgađanju izvršenja kazne zatvora Sud će obavezno obavijestiti zavod.

 

(Vojni rok)

 

Član 134.

(1)       Lice pozvano na odsluženje vojnog roka koje je osuđeno na kaznu zatvora upućuje se na izdržavanje kazne zatvora prije služenja vojnog roka.

(2)       Licu koje je u toku odsluženja vojnog roka pozvano na izdržavanje kazne zatvora odgađa se izvršenje kazne zatvora do završetka vojnog roka ukoliko u tom roku ne bi nastupila zastarjelost izvršenja kazne.

 

(Odgađanje izvršenja na zahtjev tužioca)

 

Član 135.

(1)       Kad tužilac na osnovu zakonskog ovlaštenja zatraži odgađanje izvršenja kazne zatvora, Krivično odjeljenje Suda neće pozivati osuđeno lice radi izvršenja kazne, a ako ga je već pozvao, ali još nije prošao rok javljanja u zavod, donijet će rješenje o odgađanju izvršenja kazne zatvora.

(2)       Odgađanje izvršenja kazne zatvora u slučaju iz stava (1) ovog člana traje dok tužilac ne obavijesti Sud da se može početi sa izvršenjem kazne zatvora, odnosno dok ne bude donesena odluka o pravnom sredstvu tužioca.

 

4. Prijem u zavod

(Smještaj u prijemno odjeljenje)

 

Član 136.

(1)       Osuđeno lice prima se u zavod na osnovu uputnog akta Suda.

(2)       Prilikom prijema u zavod utvrdit će se identitet osuđenog lica, nakon čega se ono smješta u prijemno odjeljenje.

(3)       Lice osuđeno na kaznu zatvora do jedne godine zadržat će se u prijemnom odjeljenju do 15 dana, a lica osuđena preko jedne godine zatvora najduže 30 dana.

 

(Proces evidentiranja)

 

Član 137.

(1)       U prijemnom odjeljenju ime osuđenog lica upisuje se u matičnu knjigu, za njega se formira dosje i utvrđuje zdravstveno stanje.

(2)       Lice osuđeno na kaznu zatvora preko šest mjeseci fotografirat će se.

(3)       Za vrijeme boravka u prijemnom odjeljenju utvrđuje se prijedlog tretmana zatvorenika.

(4)       Uputstvo o matičnim knjigama, dosjeu i načinu određivanja tretmana zatvorenika donosi ministar pravde.

 

(Reklasifikacija i godišnji pregled)

 

Član 138.

U toku izvršenja kazne zatvora vršit će se reklasifikacija zatvorenika, zavisno od postignutog uspjeha u tretmanu. Najmanje jednom godišnje napravit će se pregled napretka zatvorenika.

 

(Obavještenje o datumu stupanja i otpuštanja)

 

Član 139.

O datumu stupanja i o datumu otpuštanja sa izdržavanja kazne zatvora zavod će odmah obavijestiti nadležni organ za unutrašnje poslove na čijem području se zatvorenik vodi u evidenciji prebivališta, odnosno boravišta, kao i nadležni organ kod koga se to lice vodi u vojnoj evidenciji.

 

5. Upravljanje kaznama svakog od zatvorenika

a. Posebne odredbe

(Smještaj u zdravstvenu ustanovu zbog psihičkih smetnji)

 

Član 140.

(1)      Zatvorenik koji za vrijeme izdržavanja kazne zatvora duševno oboli ili pokazuje teške psihičke smetnje smjestit će se u zdravstvenu ustanovu.

(2)      O smještaju u smislu stava (1) ovog člana odlučuje ministar pravde, na prijedlog upravnika zavoda, a na osnovu obrazloženog mišljenja stručnog tima ljekara koji imenuje ministar.

(3)      Osuđeno lice ostaje u zdravstvenoj ustanovi dok ne prestanu razlozi za smještaj, a najduže do isteka kazne zatvora, osim ako je u skladu s odredbama odgovarajućeg zakona doneseno neko drugo rješenje.

 

(Vrijeme provedeno u zdravstvenoj ustanovi)

 

Član 141.

Vrijeme koje osuđeno lice provede u zdravstvenoj ustanovi van zavoda, kako je to predviđeno u stavu (3) člana 73. i stavu (1) člana 140., uračunava se u izvršenje kazne zatvora.

 

b. Rad i naknada za rad

(Određivanje vrste posla)

 

Član 142.

(1)      Zatvorenicima se određuje vrsta posla u skladu s potrebama njihovog tretmana, njihovim psihofizičkim sposobnostima, sklonostima, ličnim svojstvima i stečenim stručnim sposobnostima, prema mogućnostima koje postoje u zavodu i prema potrebama održavanja discipline.

(2)      Prilikom određivanja vrste posla vodit će se računa i o želji zatvorenika da rade određeni

            posao.

 

(Nastavak radnog odnosa s prijašnjim poslodavcem)

 

Član 143.

(1) Zatvorenik koji na izdržavanju kazne zatvora treba da provede do tri mjeseca, a koji je u radnom odnosu, može za vrijeme izdržavanja kazne zatvora nastaviti rad u preduzeću u kojem je do tada radio, ukoliko se zatvorenik i preduzeće s tim saglasi i ako je to izvodljivo s obzirom na udaljenost preduzeća.

(2)      Međusobna prava i obaveze u slučaju iz stava (1) ovog člana regulirat će se ugovorom koji zaključuju ministar pravde i ovlašteno lice preduzeća.

(3)      Pod preduzećem, u smislu ovog člana, podrazumijeva se svako pravno lice (preduzeće, ustanova, radnja i sl.) kod kojeg je osuđena osoba zasnovala radni odnos.

 

(Odmor od rada)

 

Član 144.

Zatvorenici imaju pravo na dnevni odmor, najmanje jedan dan odmora u sedmici, te dovoljno vremena za obrazovanje i druge aktivnosti u skladu s njihovim programom tretmana.

 

(Naknada kao predmet izvršenja odluke suda)

 

Član 145.

Izuzetno od odredbi iz člana  94. ovog zakona, predmet izvršenja može biti polovina iznosa naknade za rad na osnovu izvršne odluke nadležnog suda po kojoj je zatvorenik obavezan davati izdržavanje djeci, bračnom drugu, odnosno roditeljima, nadoknaditi štetu prouzrokovanu krivičnim djelom ili podmiriti druge obaveze.

 

(Godišnji odmor)

 

Član 146.

(1)      Zatvorenici koji su na neprekidnom radu proveli 11 mjeseci, uključujući i vrijeme provedeno na liječenju zbog povrede na radu ili profesionalnog oboljenja do kojeg je došlo radom u zavodu, imaju pravo na neprekidan odmor od najmanje 18, a najviše 30 radnih dana u toku jedne godine.

(2)      Zatvorenici koji su osuđeni na kaznu zatvora do jedne godine i koji su na radu proveli neprekidno šest mjeseci imaju pravo na odmor u trajanju od jednog dana za svakih navršenih mjesec dana rada.

(3)      Naknada za odmor zatvorenika utvrđuje se po propisima o radnim odnosima.

(4)      Dužina i način korištenja odmora u smislu st. (1) i (2) ovog člana propisuju se Pravilnikom o kućnom redu.

 

c. Obrazovanje

(Organiziranje nastave)

 

Član 147.

(1)      Za maloljetne zatvorenike i mlađa punoljetna lica koja nemaju završenu osnovnu školu, zavod je obavezan organizirati nastavu s ciljem sticanja osnovne naobrazbe i nastavu za stručnu naobrazbu i osposobljavanje, u skladu s propisima o osnovnom i srednjem obrazovanju.

(2)      Nastava iz stava (1) ovog člana organizira se i za ostale zatvorenike za koje je to korisno i potrebno.

(3)      Ako se pokaže pogodnijim, zavod može organizirati nastavu iz stava (1) ovog člana u saradnji s mjesnim školama, o čemu se zaključuje poseban ugovor.

(4)      Zatvorenici mogu biti dopisni vanredni đaci i studenti škola i kurseva van zavoda, ako to razlozi dozvoljavaju i ako se programom tretmana ocijeni da je to potrebno i korisno za ostvarenje cilja izvršenja kazne.

(5)      Zatvorenici koji završe određenu školu ili steknu kvalifikaciju u zavodu dobivaju

svjedodžbu. Iz svjedodžbe se ne smije vidjeti da je opća ili druga naobrazba stečena u zavodu.

 

(Propisi o obrazovanju)

 

Član 148.

Na rad škola koje se osnivaju u zavodu primjenjuju se propisi o osnovnom i srednjem obrazovanju entiteta, odnosno kantona na čijem se području nalazi zavod.

 

d. Komuniciranje i pogodnosti

(Pisma i telefon)

 

Član 149.

(1)      Zatvorenici imaju pravo održavati kontakte s članovima svoje porodice i licima ili predstavnicima organizacija koja mogu pomoći u njihovom tretmanu, putem pisama i telefona bez ograničenja.

(2)      Izuzetno, kada to zahtijevaju razlozi, zavod može vršiti kontrolu pisama i telefonskih razgovora, o čemu se obavještava zatvorenik.

 

(Posjete)

 

Član 150.

(1)      Zatvorenici imaju pravo primati posjete članova uže porodice, a po odobrenju upravnika zavoda, mogu ih posjećivati i druga lica, u skladu s Pravilnikom o kućnom redu.

(2)      Ako je zatvorenik strani državljanin, ima pravo da ga posjećuje diplomatski i konzularni predstavnik njegove države ili države koja štiti interese njegove države, u skladu s međunarodnim pravom i u granicama kućnog reda.

(3)      Pravo iz stava (2) ovog člana može se uskratiti samo ako se takvo pravo uskraćuje diplomatskim ili konzularnim predstavnicima Bosne i Hercegovine u državi čiji je zatvorenik državljanin, ako posebnim zakonom nije drugačije određeno.

(4)      Ako je zatvorenik lice bez državljanstva ili izbjeglica, predstavnik međunarodne organizacije koja štiti interese lica bez državljanstva, odnosno izbjeglica, ima pravo, u granicama kućnog reda, posjećivati to lice.

 

(Pošiljke)

 

Član 151.

Zatvorenici imaju pravo primati od članova uže porodice pošiljke s rubljem, predmetima za ličnu upotrebu, štampu, knjige te novac, kojima mogu raspolagati, u skladu s kućnim redom.

 

(Pogodnosti)

 

Član 152.

(1)      Za dobro ponašanje i zalaganje na radu zatvorenicima se mogu odobravati pogodnosti.

(2)      Pogodnosti su skup poticajnih mjera usmjerenih na pružanje povjerenja zatvoreniku, ublažavanje posljedica deprivacije, poticanje vlastitog učešća u ostvarivanju programa tretmana, jačanje odgovornosti i samopouzdanja radi osposobljavanja zatvorenika za samostalan život u

skladu s pravnim poretkom i normama građanskog društva.

(3)      Pogodnosti odobrava upravnik zavoda ili lice koje on ovlasti.

(4)      Pogodnosti se mogu koristiti u krugu zavoda i van kruga zavoda.

 

(Slobodno kretanje, izlazi i dopust)

 

Član 153.

(1) Zatvorenicima se mogu odobravati sljedeće pogodnosti koje će koristiti van kruga zavoda, i

to:

1.      slobodno kretanje van kruga zavoda u trajanju do 24 sata nakon svakih izdržanih sedam dana kazne zatvora (četiri puta u mjesecu koje u principu treba koristiti neradnim danom);

2.      slobodan izlaz u grad u trajanju do pet sati jednom u mjesecu;

3.      dopust do šest dana u toku jedne godine izdržavanja kazne zatvora (nakon svakih dva mjeseca provedenih na izdržavanju kazne zatvora osuđenom se može odobriti do jedan dan dopusta);

4.      dopust do sedam dana u toku jedne godine izdržavanja kazne zatvora u slučaju teške bolesti ili smrti člana porodice, elementarnih nepogoda ili teških socijalnih slučajeva;

5.      slobodno kretanje van kruga zavoda do dva dana u toku jedne godine za vjerske praznike;

6.      za svaki državni praznik slobodno kretanje van kruga zavoda do jedan dan u toku jedne godine;

7.      godišnji odmor u krugu porodice.

(2) Moguće je odobriti pogodnost sa ili bez nadzora. Nadzor se obavezno određuje ako je pogodnost koja se koristi izvan zavoda odobrena:

a)      osobi osuđenoj na kaznu zatvora do deset godina za krivična djela genocida, krivična djela protiv humanosti, ratne zločine, terorizam, nedopuštenu proizvodnju i promet drogama, sprječavanje provratka izbjeglica i raseljenih osoba;

b)      osobi osuđenoj na više od deset godina zatvora, bez obzira na vrstu krivičnog djela;

c)      alkoholičaru, ovisniku o drogama ili višestrukom povratniku.

 

(Procjena rizika)

 

Član 154.

(1)      Prilikom prvog prijema, kao i prilikom odlučivanja o pogodnostima van zavoda, svaki zatvorenik treba biti procijenjen kako bi se ustanovilo:

            a) veličina rizika za zajednicu u slučaju bijega zatvorenika,

            b) vjerovatnost da će takvo lice pokušati pobjeći ili samo ili uz pomoć izvana.

(2)      Klasifikacija sigurnosti treba se neprestano ispitivati tokom cijelog vremena izdržavanja kazne zatvora i shodno procijenjenom stepenu rizika sigurnosnih uslova, donijeti odgovarajuću odluku o odobravanju ili ne odobravanju pogodnosti.

(3)      Procjena rizika bjekstva - sigurnosnih uslova, najmanje uključuje:

a)      prijetnju javnosti-zajednici u slučaju da zatvorenik pobjegne,

b)      prethodno ponašanje, pokušaj bjekstva, ranije lišenje slobode po potjernici,

c)      pristup vanjskoj pomoći,

d)      ranija osuđivanost,

e)      lične i porodične prilike,

f)      raniji boravak van područja BiH, sklonost stalnim putovanjima tj. kretanju iz mjesta u mjesto ili često mijenjanje mjesta prebivališta, odnosno boravišta,

g)      lično učešće u ostvarivanju programa tretmana,

h)      priroda krivičnog djela zbog kojeg je zatvorenik osuđen,

i)      način, pobude i posljedice izvršenog krivičnog djela,

j)      stav prema žrtvi,

k)      dužina izrečene kazne zatvora,

l)      moguća prijetnja drugim zatvorenicima,

m)      kao i druge okolnosti koje mogu biti značajne za procjenu sigurnosnog rizika.

 

(Nadzor van obaveznog nadzora)

 

Član 155.

(1)      Osim obaveznog nadzora, potreba za određivanjem mjera nadzora ocjenjivat će se i određivati prilikom svakog odobravanja pogodnosti.

(2)      Nadležna služba zavoda dužna je, pored procjene rizika i drugih okolnosti u skladu sa članom 154. ovog zakona, prilikom odobravanja pogodnosti, pratiti ponašanje i tretman osuđenog lica i to redovno, organizirano uz sistemsko zapažanje i praćenje navedenih lica primjenom savremenih penoloških metoda, odnosno u skladu s članom 18. ovog zakona.

(3)      Mjere nadzora mogu trajati dok postoji potreba, a najduže 15 dana do isteka kazne.

 

(Mjere nadzora, zabrane i ograničenja)

 

Član 156.

(1)      Zavodska uprava koristi nadzor kako bi mogla procijeniti opasnost koja prijeti od svakog zatvorenika, osigurati da svaki zatvorenik bude podvrgnut uslovima sigurnosti, a sve s ciljem sprečavanja bjekstva zatvorenika i zaštite javnosti - javnog poretka, na način da nadzirani proces dovede do tačke sigurnog puštanja zatvorenika u zajednicu za vrijeme izdržavanja kazne zatvora i održavanja ravnoteže između programa sigurnosti i socijalne reintegracije.

(2)      Nadzor podrazumijeva uvid u djelatnost i ponašanje zatvorenika koji se provodi redovno, organizirano i sistematski, primjenom mjera zabrane, obavještavanja, oduzimanja nedozvoljenih predmeta, privremenim zadržavanjem isprava, praćenjem lica, predmeta ili događaja, vizuelno ili putem tehničkih metoda i sredstava.

(3)      Mjere zabrane koje se mogu odrediti prema zatvoreniku koji koristi pogodnosti van kruga zavoda su:

            a) zabrana napuštanja boravišta ili prebivališta i

            b) zabrana putovanja.

(4)      U ostale mjere zabrane spadaju:

            a)         zabrana posjećivanja određenih mjesta ili područja,

            b)        zabrana boravka u blizini određenih objekata ili institucija,

            c)         zabrana sastajanja s određenim licima,

            d)        zabrana posjećivanja određene adrese ili adresa,

            e)         zabrana promjene mjesta korištenja pogodnosti,

            f)         zadržavanje isprave-privremeno, koje se mogu koristiti za prelazak državne granice i vozačke dozvole,

 

            g)         zahtjev za povremeno javljanje policijskoj upravi ili drugom određenom državnom organu,

            h)        zahtjev da period pogodnosti van zavoda prema zatvoreniku bude predmetom bliskog nadzora,

            i)         zahtjev za prebivanjem na određenoj adresi,

            j)         zahtjev da bude na određenoj adresi u određeno vrijeme,

            k)        ograničenja udaljenosti kretanja van sjedišta zavoda.

(5) Upravnik zavoda uz korištenje pogodnosti može izreći mjere zabrane i ostale mjere zabrane, bilo zasebno ili zajedno, kao i traženje od nadležne policijske uprave ili drugog organa, povremeno ili stalno informiranje ili izvještaj o načinu ponašanja i korištenja pogodnosti od strane zatvorenika ili odrediti prilikom izlaska u grad ili drugo mjesto koje je od mjesta sjedišta zavoda udaljeno više od 5 km, da zatvorenici mogu posjetiti takvo mjesto samo uz prethodno pismeno odobrenje

upravnika u kojem mora biti navedeno takvo mjesto.

(6)      U toku izdržavanja kazne, mjeru zabrane ili nadzora, određuje i ukida upravnik zavoda, koji može, osim mjera iz st. (3) i (4) ovog člana, uključiti i druge mjere u skladu s Pravilnikom.

(7)      Protiv odluke upravnika iz stava (5) ovog člana, zatvorenik može uputiti predstavku ili drugi podnesak Ministarstvu pravde, inspektoru zaduženom za nadzor rada zavoda ili uputiti pritužbu državnom ombudsmenu. Navedene podneske s ciljem zaštite svojih prava zatvorenik može upućivati pojedinačno ili kumulativno po svom slobodnom izboru i redoslijedu bez ikakvih ograničenja.

 

(Izvršavanje mjera zabrane)

 

Član 157.

(1)      Mjere zabrane i ostale mjere zabrane, naređene uz odobrenje o korištenju pogodnosti, izvršava nadležni policijski organ ili drugi određeni državni organ.

(2)      Upravnik zavoda dužan je policijskim organima u mjestu sjedišta zavoda i u mjestu korištenja pogodnosti, osim obavještenja o svim zatvorenicima koji koriste pogodnosti na području njihove nadležnosti, dostaviti i sve pisane odluke o svim određenim mjerama zabrane, zahtjevima, kao i sve važne informacije koje mogu biti značajna za pitanja sigurnosti i zaštite javnog poretka.

(3)      Upravnik zavoda dužan je sve pisane odluke i informacije iz stava (2) ovog člana dostaviti i drugom državnom organu, koji je određen za izvršenje mjera zabrane, određenog zahtjeva ili nadzora.

 

(Ograničenja za odobravanje pogodnosti)

 

Član 158.

(1)      Sljedećim licima ne mogu se odobravati pogodnosti koje će se koristiti van kruga zavoda, prije nego izdrže tri petine izrečene kazne zatvora:

            1. Licima koja su osuđena na kaznu zatvora do deset godina za krivična djela genocida, zločina protiv čovječnosti, ratnog zločina, terorizma, neovlaštene proizvodnje i stavljanja u promet opojnih droga, sprečavanja povratka izbjeglica i raseljenih lica.

            2. Svim licima osuđenim na kaznu zatvora preko deset godina bez obzira na vrstu krivičnog djela.

            3. Alkoholičarima, narkomanima i višestrukim povratnicima.

(2)      Licima koja su osuđena na kaznu zatvora od osam do deset godina, a nisu počinila krivična djela iz tač. 1. i 2. stava (1) ovog člana i nisu višestruki povratnici, alkoholičari ili narkomani, pogodnosti koje se koriste van kruga zavoda mogu se odobriti nakon izdržane jedne polovine izrečene kazne zatvora, a za lica osuđena na kaznu zatvora od pet do osam godina zatvora, pogodnosti koje se koriste van kruga zavoda, mogu se odobriti nakon izdržane jedne trećine kazne zatvora.

(3)      Pogodnosti koje se koriste van kruga zavoda mogu se odobravati ostalim zatvorenicima nakon izdržane jedne četvrtine kazne zatvora.

(4)      Za zatvorenike koji su počinili krivična djela iz tač. 1. i 2. stava (1) ovog člana, kao i za one za koje se procijeni da bi njihov boravak na slobodi mogao izazvati negativne reakcije socijalne sredine, pri odobravanju pogodnosti iz člana  153. ovog zakona potrebno je pribaviti mišljenje nadležne policijske uprave i nadležnog općinskog organa socijalne zaštite.

(5)      Kriteriji iz st. (1), (2), (3) i (4) ovog člana ne odnose se na odobravanje pogodnosti iz tačke 4. člana 153. ovog zakona koja se koristi u vanrednim prilikama.

(6)      Uz molbu za odobravanje pogodnosti iz tačke 4. člana 153. ovog zakona, zatvorenik je dužan priložiti dokumentaciju u vezi s razlogom zbog kojeg traži dopust.

(7)      Svako neopravdano kašnjenje s korištenja pogodnosti duže od 24 sata smatra se bjekstvom.

(8)      Pogodnosti iz člana  153. ovog zakona ne mogu se koristiti van područja Bosne i Hercegovine.

(9)      Za vrijeme boravka na liječenju u zdravstvenoj ustanovi van zavoda, zatvoreniku se ne mogu odobravati vanzavodske pogodnosti.

 

(Pravila o korištenju pogodnosti)

 

Član 159.

(1)      Uslovi i način korištenja pogodnosti iz člana  153. ovog zakona, uključujući pravila o nadzoru osobe tokom korištenja pogodnosti, kao i pogodnosti koje se koriste u krugu zavoda, propisat će se Pravilnikom o kućnom redu.

(2)      Žalbe na odluke o korištenju pogodnosti mogu se podnijeti Ombudsmenu Bosne i Hercegovine.

 

e. Ovlaštenja nakon izvršenja mjere usamljenja

(Premještanje u posebno odjeljenje)

 

Član 160.

(1)      Ako nakon izvršenja mjere usamljenja nisu prestali razlozi zbog kojih je ta mjera određena, zatvorenik se može premjestiti u posebno odjeljenje zavoda zatvorenog tipa s pojačanim nadzorom iz člana  169. ovog zakona.

(2)      Zatvorenik ostaje u posebnom odjeljenju iz stava (1) ovog člana dok ne prestanu razlozi zbog kojih je smješten u to odjeljenje.

(3)      U slučaju iz stava (1) ovog člana shodno se primjenjuju odredbe st. (6), (7) i (8) člana 107. ovog zakona.

 

6. Prekid izdržavanja kazne zatvora

(Ovlaštenje za prekid izdržavanja)

 

Član 161.

(1)      Zatvoreniku se može dozvoliti prekid izdržavanja kazne zatvora.

(2)      Odredbe čl. 131., 132., 133. i 135. ovog zakona shodno se primjenjuju i u slučaju prekida izdržavanja kazne zatvora.

(3)      Prekid izdržavanja kazne zatvora izvršit će se i u slučaju kada Krivično odjeljenje Suda odredi mjeru pritvora za drugo krivično djelo.

(4)      O prekidu izdržavanja kazne zatvora rješenjem odlučuje Krivično odjeljenje Suda.

(5)      U slučaju iz stava (4) ovog člana Sud odlučuje u vijeću sastavljenom od trojice sudija.

 

(Podnošenje molbe)

 

Član 162.

Molba zatvorenika za prekid izdržavanja kazne zatvora i mišljenje zavoda dostavljaju se Krivičnom odjeljenju Suda u roku od tri dana.

 

(Žalba protiv rješenja Suda)

Član 163.

(1)      Protiv rješenja iz stava (4) člana 161. ovog zakona zatvorenik može izjaviti žalbu predsjedniku Suda u roku od tri dana od dana prijema rješenja.

(2)      Rješenje doneseno po žalbi je konačno i protiv njega se ne može pokrenuti upravni spor.

(3)      Vrijeme provedeno na prekidu izdržavanja kazne zatvora, odobrenom od strane Suda, ne računa se u vrijeme izdržavanja kazne zatvora.

 

(Stavljanje van snage rješenja o prekidu)

 

Član 164.

(1)      Ako se za vrijeme trajanja prekida izdržavanja kazne zatvora utvrdi da su prestale okolnosti zbog kojih je prekid dozvoljen, ili je prekid dozvoljen na osnovu lažnih isprava ili drugih dokaza, odnosno da se prekid ne koristi s ciljem s kojim je dozvoljen, rješenje iz čl. 161. ili 163. ovog zakona stavit će se van snage, a zatvoreniku naložiti da se javi na dalje izdržavanje kazne zatvora odmah, a najkasnije u roku od tri dana od dana prijema rješenja.

(2)      Rješenje iz stava (1) ovog člana dostavlja se zavodu i zatvoreniku.

(3)      Na rješenje iz stava (2) ovog člana zatvorenik ima pravo žalbe u roku od tri dana. Žalba ne odgađa izvršenje.

(4)      Ako se zatvorenik ne javi na daljnje izdržavanje kazne zatvora u roku određenom u rješenju, zavod će postupiti po odredbama iz st. (8) do (11) člana 127. ovog zakona.

 

7. Premještaj tokom izdržavanja kazne

(Podnošenje molbe i odluka o premještaju)

 

Član 165.

(1)      Ako je zatvorenik izdržao jednu polovinu kazne zatvora i koristi godišnji odmor u krugu porodice, može podnijeti molbu za premještaj u drugi zavod u entitetu u kojem ima prebivalište, odnosno boravište.

(2)      O premještaju zatvorenika odlučuje ministar pravde uz pribavljeno mišljenje zavoda.

(3)      Ako je molba podnesena prije roka iz stava (1) ovog člana, odbacit će se kao preuranjena.

(4)      Ako je molba odbijena, nova molba može se podnijeti po proteku šest mjeseci od dana pravosnažnosti rješenja.

(5)      Protiv rješenja iz stava (2) ovog člana može se uložiti žalba Ministarstvu pravde u roku od tri

            dana.

 

(Upravnikova odluka o premještaju)

 

Član 166.

(1)      Upravnik zavoda može predložiti premještaj zatvorenika u drugi zavod u entitetu u kome zatvorenik ima prebivalište, odnosno boravište radi efikasnije realizacije tretmana ili kada je to neophodno iz sigurnosnih razloga.

(2)      Ministar pravde može donijeti odluku o premještaju i bez prijedloga upravnika zavoda.

(3)      Troškove premještaja snosi zavod.

 

(Žalbe)

Član 167.

(1)      Žalba na rješenje kojim se dozvoljava premještaj ne zadržava izvršenje rješenja.

(2)      Rješenje po žalbama iz stava (5) člana 165. je konačno i protiv njega se ne može pokrenuti upravni spor.

 

8. Izvršenje kazne dugotrajnog zatvora

(Opća odredba)

 

Član 168.

Odredbe ovog zakona o izvršenju kazne zatvora primjenjuju se i na izvršenje kazne dugotrajnog zatvora ako čl. 169. do 172. ovog zakona nije drugačije propisano.

 

(Pojačani nadzor)

 

Član 169.

(1)      Kazna dugotrajnog zatvora može se izvršavati u posebnom odjeljenju zavoda zatvorenog tipa u odvojenim prostorijama za boravak od ostalih zatvorenika i uz mjere pojačanog nadzora.

(2)      Pod pojačanim nadzorom podrazumijeva se posmatranje i češća kontrola zatvorenika noću i danju, a izvršava se na način da ne remeti svakodnevne aktivnosti.

(3)      Lica koja izdržavaju kaznu dugotrajnog zatvora svrstavaju se u posebne odgojne grupe, s tim da na jednog odgajatelja dolazi do 25 zatvorenika.

 

(Ograničenje odobravanja pogodnosti)

 

Član 170.

Licima koja izdržavaju kaznu dugotrajanog zatvora ne mogu se odobravati pogodnosti koje se koriste van kruga zavoda dok ne izdrže dvije trećine izrečene kazne.

 

(Ograničenja radnog angažmana)

 

Član 171.

Zatvorenici koji izdržavaju kaznu dugotrajanog zatvora ne mogu se radno angažirati na poslovima van kruga zavoda dok ne počnu s korištenjem pogodnosti van kruga zavoda.

 

(Kontrola komunikacije)

 

Član 172.

Zatvorenicima koji izdržavaju kaznu dugotrajnog zatvora vrši se kontrola pisama i telefonskih razgovora.

 

9. Otpust

a) Uslovni otpust

(Komisija za uslovni otpust)

 

Član 173.

(1)       Kako bi se zatvorenici podstakli da razriješe probleme i situacije koje su dovele do činjenja krivičnog djela, uspostavlja se sistem uslovnog otpusta, na osnovu kojeg se može uslovno otpustiti zatvorenik za kojeg se procijeni da više ne predstavlja neprihvatljiv rizik za zajednicu.

(2)       O uslovnom otpustu zatvorenika kojima je kaznu zatvora izrekao Sud, odlučuje Komisija za uslovni otpust. Komisiju imenuje ministar pravde.

(3)       Komisija ima pet članova, od kojih je jedan predsjednik. Kvorum za donošenje odluka čine tri člana.

(4)       Komisija se sastoji od po jednog predstavnika Suda i Ministarstva pravde, te tri nezavisna člana iz relevantne stručne oblasti. Članovi Komisije imenuju se na period od pet godina, s mogućnošću ponovnog izbora na još jedan mandat.U slučaju prestanka mandata nekog od članova Komisije, mandat njegovog zamjenika trajat će do isteka tekućeg mandata Komisije. Ovo imenovanje neće biti smetnja za ponovno imenovanje za člana Komisije u pogledu broja mandata, ako je preostalo vrijeme mandata Komisije kraće od dvije godine.

(5)       Komisija je u svom radu nezavisna. Članovi mogu dati ostavku u bilo kom momentu, a mogu biti razriješeni dužnosti isključivo radi utvrđenog kršenja dužnosti, počinjenog krivičnog djela, ili iz drugih ozbiljnih razloga, utvrđenih u postupku. Rješenje o razrješenju predsjednika ili bilo kojeg člana Komisije, ako se dokaže da postoji osnov za razrješenje, donosi ministar pravde.

(6)       Komisija donosi Poslovnik o radu.

 

(Informacije koje se dostavljaju Komisiji)

 

Član 174.

(1)       O uslovnom otpustu Komisija rješava na osnovu molbe ili saglasnosti zatvorenika, na osnovu molbe člana njegove uže porodice ili na prijedlog upravnika zavoda.

(2)       Molbe, odnosno prijedlozi dostavljaju se Komisiji putem zavoda.

(3)       Zavod uz molbu dostavlja podatke o postignutom uspjehu u programu tretmana zatvorenika, podatke o eventualnim ranijim osudama, opis krivičnog djela, podatke o ponašanju zatvorenika, kao i ostale izvještaje drugih stručnih lica koja su angažirana u radu sa zatvorenikom, te druge podatke značajne za odluku. Uz molbu zatvorenika prilaže se i mišljenje zavoda o osnovanosti molbe, odnosno prijedloga.

(4)       Pri donošenju odluke o uslovnom otpustu Komisija se mora ograničiti na sljedeće kriterije:

            1. ranija osuđivanost;

            2. ponašanje u zavodu;

            3. učešće u programu tretmana;

            4. stav prema žrtvi;

            5. rizik ponovnog činjenja krivičnih djela;

            6. adekvatnost prijedloga za izmještanje.

(5)       Svi izvještaji koje zavod pripremi za Komisiju za uslovni otpust dostavljaju se i samom zatvoreniku, kojem se na taj način pruža prilika da Komisiji podnese pismene podneske u vezi s njihovim sadržajem.

 

(Obavezni prijedlog upravnika za uslovni otpust)

 

Član 175.

(1)       Upravnik zavoda obavezno upućuje Komisiji, po službenoj dužnosti, prijedloge za sve zatvorenike koji se mogu uzeti u razmatranje za uslovni otpust i to u roku od 30 dana prije datuma kada ističe dvije trećine od izrečene kazne i koji ispunjavaju predviđene zakonske uslove iz oblasti uslovnog otpusta.

(2)       Prijedloge iz stava (1) ovog člana upravnik zavoda dostavljat će Komisiji, po sadržaju, obimu

i proceduri, shodno članu 174. ovog zakona.

 

(Dostavljanje rješenja Komisije)

 

Član 176.

(1)      Uslovni otpust odobrava se ili odbija rješenjem. Rješenje mora biti obrazloženo.

(2)      Rješenje Komisije o uslovnom otpustu dostavlja se zavodu, koji je dužan po jedan primjerak dostaviti zatvoreniku i Sudu.

(3)      Ako je podnosilac molbe član porodice, o ishodu ga obavještava Ministarstvo pravde.

 

(Stavljanje van snage rješenja o otpustu)

 

Član 177.

Ako u periodu nakon donošenja rješenja o uslovnom otpustu a prije dana otpuštanja sa izdržavanja kazne zatvora na uslovni otpust zatvorenik učini disciplinski prekršaj, Komisija može rješenje staviti van snage.

 

(Žalba i ponovno podnošenje molbe)

 

Član 178.

(1)      Protiv odluke Komisije iz člana  177. ovog zakona ne može se izjaviti žalba, niti pokrenuti upravni spor.

(2)      Zatvorenik ima pravo ponovnog podnošenja molbe za uslovni otpust nakon proteka jedne godine od posljednje odluke Komisije, ili i prije toga ako tako odluči Komisija u kojem slučaju će se ujedno odlučiti o zahtjevu-molbi za prijevremeno odobrenje za podnošenje molbe za uslovni otpust i o odobrenju uslovnog otpusta.

 

(Nadležnost za rješavanje molbe za uslovni otpust)

 

Član 179.

U pogledu postupanja po molbi ili prijedlogu za rješavanje o uslovnom otpustu zatvorenika osuđenog od entitetskog suda ili Suda Brčko Distrikta BiH po osnovu zakona entiteta i Brčko Distrikta BiH, a koji izdržava kaznu zatvora ili je za vrijeme izdržavanja kazne premješten u zavod drugog entiteta, Brčko Distrikta BiH ili Zavoda, nadležan je organ entiteta ili Brčko Distrikta BiH na čijem području je sjedište suda koji je sudio u prvom stepenu i koji je izrekao prvostepenu presudu primjenom odgovarajućeg zakonskog propisa, ako posebnim zakonom nije posebno određeno.

 

(Godišnji izvještaj)

 

Član 180.

Godišnji izvještaj o svom radu Komisija dostavlja ministru pravde.

 

(Ovlaštenja upravnika zavoda u vezi sa uslovnim otpustom)

Član 181.

(1)       Zatvorenika koji ispoljava primjereno ponašanje, zalaže se na radu i aktivno učestvuje u procesu prevaspitavanja, a izdržao je najmanje 4/5 kazne zatvora, upravnik zavoda može uslovno pustiti na slobodu do tri mjeseca prije isteka kazne.

(2)       Ova odredba o uslovnom otpustu ne primjenjuje se na lica kojima je novčana kazna zamijenjena kaznom zatvora.

 

b) Otpuštanje zatvorenika

(Dan otpusta)

 

Član 182.

(1)       Zatvorenik se otpušta iz zavoda onog dana kada mu istekne kazna ili onog dana kada mu počinje teći uslovni otpust.

(2)       Ako posljednji dan izdržavanja kazne zatvora pada u dane praznika ili drugi dan kada zavod ne radi, zatvorenik se otpušta posljednjeg radnog dana koji tom danu prethodi.

(3)       Izuzetno od odredbe stava (2) ovog člana, kada je novčana kazna zamijenjena kaznom zatvora, otpuštanje zatvorenika iz zavoda vršit će se i u neradne dane.

(4)       Zavod je dužan da o otpuštanju svakog zatvorenika sa izdržavanja kazne zatvora obavijesti Krivično odjeljenje Suda u roku od osam dana.

 

(Pomoć po otpustu)

 

Član 183.

(1)       Lice koje se otpušta iz zavoda ima pravo na troškove prijevoza do svog ranijeg prebivališta ili do mjesta prebivališta njegove uže porodice, a ako je stranac, do graničnog prijelaza. Izuzetno na obrazložen zahtjev lica koje se otpušta, odobrit će mu se troškovi prijevoza do drugog mjesta po izboru na teritoriji BiH.

(2)       Troškove prijevoza snosi zavod.

(3) Ako zatvorenik koji se otpušta iz zavoda nema odjeću ili obuću, niti sredstava da ih nabavi, zavod će mu osigurati prikladnu odjeću i obuću.

(4) Ako je u vrijeme kad se otpušta sa izdržavanja kazne zatvorenik teško bolestan i usljed toga nesposoban za putovanje, zavod će ga smjestiti u najbližu zdravstvenu ustanovu radi liječenja. Ako zatvorenik nema sredstava da plati troškove liječenja, a oboljenje je nastalo za vrijeme izdržavanja kazne zatvora, troškove za prvi mjesec snosi Ministarstvo pravde, a nakon toga općina u kojoj je zatvorenik imao prebivalište, odnosno boravište u vrijeme upućivanja na izdržavanje kazne zatvora u zavod.

 

(Obavještenje zavoda o potrebi pomoći nakon izvršenja kazne zatvora)

 

Član 184.

(1)       Osim pomoći po otpustu iz člana  183. ovog zakona, zavod je dužan, prije otpuštanja zatvorenika sa izdržavanja zatvorske kazne, ustanoviti da li mu je i kakva pomoć potrebna nakon otpuštanja.

(2)       O potrebi i vrsti pomoći iz stava (1) ovog člana zavod će obavijestiti organ socijalne zaštite nadležan prema prebivalištu, odnosno boravištu otpuštenog lica, kao i drugu ustanovu ili pravno lice, odnosno odgovarajuću organizaciju ili udruženje, u čijem je djelokrugu pružanje pomoći licima otpuštenim sa izdržavanja zatvorske kazne.

(3) Otpuštenom strancu plaćaju se troškovi prijevoza do graničnog prijelaza ako posebnim propisom nije drugačije određeno.

 

(Dostavljanje adrese po otpustu)

 

Član 185.

(1)      Prilikom otpuštanja iz zavoda uslovno otpušteno lice naznačit će mjesto u kome će boraviti za vrijeme trajanja uslovnog otpusta. Po dolasku u ovo mjesto uslovno otpušteno lice dužno je da se prijavi organima iz člana  139. ovog zakona.

(2)      U slučaju promjene mjesta boravka uslovno otpušteno lice dužno je o tome obavijestiti organe iz stava (1) ovog člana.

 

(Obavještenje zavoda o potrebi pomoći uslovno otpuštenom licu)

 

Član 186.

Prilikom otpuštanja iz zavoda uslovno otpuštenog lica zavod je, osim dostavljanja obavještenja organima iz člana  139. u vezi s članom 185. ovog zakona, dužan ustanoviti da li mu je i kakva pomoć potrebna i u roku od tri dana od dana kada mu počinje teći uslovni otpust obavijestiti organ socijalne zaštite nadležan prema mjestu boravišta uslovno otpuštenog lica, kao i drugu ustanovu ili pravno lice, odnosno odgovarajuću organizaciju ili udruženje u čijem je djelokrugu pružanje pomoći licima otpuštenim sa izdržavanja zatvorske kazne.

 

(Otpuštanje zbog amnestije i pomilovanja)

 

Član 187.

(1)      U slučaju da se zatvorenik otpušta iz zavoda na osnovu Zakona o amnestiji, zavod je dužan da ga otpusti najkasnije 24 sata nakon prijema rješenja o amnestiji, ako Zakonom o amnestiji nije drugačije određeno.

(2)      U slučaju da se zatvorenik otpušta iz zavoda na osnovu odluke o pomilovanju, zavod je dužan da ga otpusti istog dana po prijemu odluke o pomilovanju, a najkasnije u roku od 24 sata.

 

(Potvrda o izdržanoj kazni)

 

Član 188.

(1)      Svakom licu uslovno puštenom na slobodu izdaje se potvrda o izdržanoj kazni.

(2)      Potvrdu iz stava (1) ovog člana izdaje upravnik zavoda.

(3)      Obrazac i sadržaj potvrde iz stava (1) propisuje ministar pravde.

 

VI - IZVRŠENJE KAZNE MALOLJETNIČKOG ZATVORA

(Opća odredba)

 

Član 189.

Odredbe ovog zakona primjenjuju se i na izvršenje kazne maloljetničkog zatvora, osim ako odredbama čl. 190. do 196. ovog zakona nije drugačije propisano.

 

(Smještaj u posebno odjeljenje ili zavod)

 

Član 190.

(1)       Kazna maloljetničkog zatvora izvršava se u posebnom odjeljenju za maloljetnike u zavodu ili u posebnom zavodu u entitetu u kome zatvoreno lice ima prebivalište, odnosno boravište, u kome maloljetna lica mogu ostati do navršene 23. godine života, a ako do tada ne budu izdržala kaznu, uputit će se u zavod u kome punoljetni zatvorenici izdržavaju kaznu zatvora.

(2)       Izuzetno od odredbi iz stava (1) ovog člana, u zavodu za maloljetnike, odnosno u posebnom odjeljenju, može ostati lice koje je navršilo 23 godine života ako je to potrebno radi završetka njegovog školovanja ili stručnog osposobljavanja, ali najduže do navršene 25. godine života.

(3)       Lica koja izdržavaju kaznu maloljetničkog zatvora moraju imati odvojene prostorije za boravak od ostalih zatvorenika, ako se nalaze u posebnom odjeljenju.

 

(Smještaj maloljetnika u drugi zavod ili posebno odjeljenje)

 

Član 191.

(1)       Maloljetno lice kojem je nadležni sud bilo kojeg entiteta ili Brčko Distrikta BiH izrekao kaznu zatvora, u slučaju nemogućnosti smještaja, provođenja savremenih odgojnih mjera i tretmana kao i izdržavanja maloljetničkog zatvora u posebnom odjeljenju za maloljetnike u zavodu ili u posebnom zavodu u entitetu u kojem zatvoreno lice ima prebivalište ili boravište, Ministar pravde može donijeti odluku da takav maloljetnik izdržava kaznu u odgovarajućem zavodu u drugom entitetu u Bosni i Hercegovini.

(2)       Molbu po osnovu razloga iz stava (1) ovog člana podnosi sud u mjestu prebivališta ili boravišta nadležan za upućivanje smještaja takvog lica, putem entitetskog ministarstva pravde ili Pravosudne komisije Brčko Distrikta BiH, koje mora prethodno dati pisanu saglasnost za smještaj maloljetnika u zavod ili posebno odjeljenje drugog entiteta.

(3)       Na osnovu odluke Ministra pravde, sud u mjestu prebivališta, odnosno boravišta, upućuje lice kojem je izrečena kazna maloljetničkog zatvora u odgovarajući zavod ili u posebno odjeljenje za maloljetnike u zavodu drugog entiteta, po prethodnoj saglasnosti ministrastva pravde tog entiteta.

(4)       Troškove smještaja snosi ministarstvo pravde entiteta ili Pravosudna komisija Brčko Distrkta BiH koja je dala pisanu saglasnost za smještaj takvog maloljetnika u odgovarajuće posebno odjeljenje, odnosno zavod za maloljetnike drugog entiteta.

 

(Školovanje u zavodu)

 

Član 192.

(1)       U posebnom odjeljenju ili zavodu iz člana  190. ovog zakona, postoji osnovna i srednja škola, u skladu s propisima o osnovnoj i srednjoj školi, ili se, u saradnji s odgovarajućom osnovnom, odnosno srednjom školom, u posebnom odjeljenju ili zavodu osnivaju odjeljenja osnovne, odnosno srednje škole za obrazovanje i odgoj tih lica.

(2)       Lice koje izdržava kaznu maloljetničkog zatvora može izuzetno, pod nadzorom odgajatelja, radi završetka započetog školovanja, pohađati školu izvan zavoda, ako to dozvoljavaju sigurnosna situacija i program tretmana.

 

(Sport)

 

Član 193.

(1) Licima koja izdržavaju kaznu maloljetničkog zatvora osigurava se mogućnost bavljenja

sportom.

(2) Ministar pravde donosi Pravilnik o fizičkoj kulturi za maloljetnike.

 

(Dopisivanje)

 

Član 194.

(1)      Licima koja izdržavaju kaznu maloljetničkog zatvora ne može se ograničiti dopisivanje s roditeljima i drugim bliskim srodnicima.

(2)      Pod bliskim srodnikom, u smislu ovog člana, smatraju se, pored roditelja, braća i sestre, polubraća i polusestre, djed i nana, odnosno djed i baba maloljetnika, ako su s njima bili posebno bliski na koju okolnost će se pribaviti mišljenje ustanova za socijalni rad općine prebivališta maloljetnika, i sl.

 

(Dopust)

 

Član 195.

(1)      Licu koje izdržava kaznu maloljetničkog zatvora koje se dobro ponaša i zalaže u učenju i radu upravnik zavoda može odobriti dopust radi posjećivanja roditelja i drugih bliskih srodnika.

(2)      Dopust se može odobriti dva puta u toku godine i nijednom ne može trajati duže od 20 dana.

(3)      Pogodnosti iz st. (1) i (2) ovog člana mogu se odobravati licima koja nisu navršila 23 godine života.

 

(Upućivanje u samicu)

 

Član 196.

(1) Licu koje izdržava kaznu maloljetničkog zatvora, a nije navršilo 23 godine života, može se izuzetno izreći disciplinska mjera upućivanja u samicu najviše do pet dana.

(3) Licu koje izdržava kaznu maloljetničkog zatvora i koje pohađa nastavu omogućit će se da za vrijeme izdržavanja kazne samice redovno pohađa nastavu, čita stručnu literaturu i radi školsku zadaću.

 

(Administrativna mjera - usamljenje)

 

Član 197.

Prema licu koje izdržava kaznu maloljetničkog zatvora, a nije navršilo 23 godine života, ne može se primijeniti mjera usamljenja.

 

VII - IZVRŠENJE NOVČANE KAZNE IZREČENE U KRIVIČNOM POSTUPKU

(Odredbe Krivičnog zakona)

 

Član 198.

Novčana kazna provodi se u skladu s relevantnim odredbama Krivičnog zakona.

 

VIII - IZVRŠENJE MJERA ZAŠTITNOG NADZORA IZREČENIH UZ USLOVNU OSUDU

(Cilj mjera zaštitnog nadzora)

 

Član 199.

Cilj izvršenja mjera zaštitnog nadzora iz člana  66. Krivičnog zakona jeste da se pružanjem pomoći, staranja, nadzora i zaštite za vrijeme uslovnog otpusta pomogne društveno prilagođavanje počinioca krivičnog djela.

 

(Zaštitini nadzor u mjestu prebivališta/boravišta)

 

Član 200.

Poslove izvršenja mjere zaštitnog nadzora vrši organ socijalne zaštite prema prebivalištu, odnosno boravištu počinioca krivičnog djela.

 

(Troškovi)

 

Član 201.

(1)      Troškove izvršenja mjera zaštitnog nadzora, ako zakonom nije drugačije određeno, snosi općina na čijem je području počinilac krivičnog djela imao prebivalište, odnosno boravište u vrijeme određivanja ovih mjera.

(2)      Općini će se za izvršenje mjera iz stava (1) ovog člana osigurati adekvatna finansijska i druga sredstva.

 

(Presuda i podaci koji se dostavljaju organu socijalne zaštite)

 

Član 202.

Krivično odjeljenje Suda je, uz izvršnu presudu, nadležnom općinskom organu socijalne zaštite dužno dostaviti i sve važnije podatke o ličnosti počinioca krivičnog djela koje je pribavilo u toku postupka, a naročito medicinsku dokumentaciju i nalaze i mišljenja sudskih vještaka.

 

(Radnje koje preduzima organ socijalne zaštite)

 

Član 203.

(1)      Nakon prijema izvršne presude, podataka i dokumentacije iz člana  202. ovog zakona, nadležni općinski organ socijalne zaštite će, zavisno od vrste mjere zaštitnog nadzora, preduzeti potrebne radnje radi ostvarivanja saradnje s odgovarajućom zdravstvenom ustanovom, psihološkim savjetovalištem, odnosno zavodom za zapošljavanje, a po potrebi i s drugim ustanovama i organizacijama.

(2)      Općinski organ socijalne zaštite dužan je u roku od 15 dana od dana prijema izvršne presude, podataka i dokumentacije iz stava (1) ovog člana, počinioca krivičnog djela, kome je određena mjera zaštitnog nadzora, upoznati s radnjama koje je preduzeo, te ga poučiti o njegovim obavezama u toku trajanja mjere zaštitnog nadzora.

 

(Upućivanje počinioca u odgovarajuću ustanovu)

 

Član 204.

Nadležni općinski organ socijalne zaštite će, zavisno od vrste mjere zaštitnog nadzora, uputiti počinioca krivičnog djela u odgovarajuću zdravstvenu ustanovu, psihološko savjetovalište, drugu

ustanovu ili organizaciju i upoznati ga da je dužan postupati u skladu s dobijenim savjetima i uputstvima, kao i posjećivati općinski organ socijalne zaštite prema njegovim uputstvima.

 

(Saradnja s porodicom počinioca)

 

Član 205.

Za vrijeme izvršenja mjera zaštitnog nadzora općinski organ socijalne zaštite ostvarivat će potrebnu saradnju i s porodicom počinioca krivičnog djela s ciljem sređivanja njegovih porodičnih prilika.

 

(Informacije o rezultatima)

 

Član 206.

(1)      Nadležni općinski organ socijalne zaštite dužan je najmanje jednom u šest mjeseci, odnosno kad to Krivično odjeljenje Suda zatraži, dati informaciju o rezultatu izvršenja mjere zaštitnog nadzora.

(2)      Ako počinilac krivičnog djela ne prihvati ili odbije izvršenje mjere zaštitnog nadzora, općinski organ socijalne zaštite dužan je o tome obavijestiti Krivično odjeljenje Suda.

(3)      Kad općinski organ socijalne zaštite u toku izvršenja mjere zaštitnog nadzora ocijeni da je ispunjen njegov cilj, dužan je o tome obavijestiti Krivično odjeljenje Suda.

 

IX - IZVRŠAVANJE RADA ZA OPĆE DOBRO NA SLOBODI

(Opće odredbe o izvršavanju rada za opće dobro na slobodi)

 

Član 207.

(1)      Državni organi, organizacije, ustanove i druga pravna lica, kao i fizička lica, dužna su sarađivati s Ministarstvom pravde u izvršavanju rada za opće dobro na slobodi na zahtjev Ministarstva.

(2)      Ministarsvo pravde sklapa ugovore za izvršavanje rada za opće dobro s licima iz stava (1) ovog člana. Ugovorima se utvrđuju međusobna prava i obaveze.

(3)      Na radnopravna pitanja kao što su radno vrijeme, dnevni i sedmični odmori, te upotrebu sredstava zaštite na radu primjenjuju se opći propisi.

(4)      Rad za opće dobro na slobodi je besplatan i ne služi postizanju dobiti. Osuđeno lice ne snosi troškove izvršavanja rada za opće dobro.

(5)      Rad za opće dobro na slobodi izvršava se, u pravilu, u mjestu prebivališta, odnosno boravišta osuđenog lica.

 

(Raspored na rad za opće dobro)

 

Član 208.

(1)      Ministarstvo pravde donijet će rješenje o mjestu rada osuđenog lica u roku od osam dana od prijema pravosnažne i izvršne presude.

(2)      Osuđeno lice će se, zavisno od raspoloživih mogućnosti, rasporediti na rad u skladu sa zdravstvenim sposobnostima, stručnom osposobljenošću i stečenim znanjima.

(3)      Osuđeno lice raspoređuje se na rad na raspoloživo mjesto u skladu s Pravilnikom o vrsti i uslovima rada za opće dobro, koji donosi ministar pravde.

(4)      Početak i raspored izvršavanja rada za opće dobro utvrđuje posebnim rješenjem Ministarstvo

pravde.

 

X - IZVRŠENJE MJERA SIGURNOSTI

1. Obavezno psihijatrijsko liječenje

(Mjesto izvršenja mjere obaveznog psihijatrijskog liječenja)

 

Član 209.

(1)      Mjera sigurnosti obaveznog psihijatrijskog liječenja koja se izriče uz kaznu zatvora izvršava se u zavodu u skladu s Pravilnikom koji donosi Ministarstvo pravde.

(2)      Mjera sigurnosti obaveznog psihijatrijskog liječenja koja se izriče uz rad za opće dobro na slobodi izvršava se u psihijatrijskom odjeljenju opće zdravstvene ustanove u skladu sa Zakonom o izvršenju krivičnih sankcija entiteta na čijoj teritoriji se nalazi zdravstvena ustanova.

(3)      Troškove izvršenja mjere sigurnosti obaveznog psihijatrijskog liječenja snosi Ministarstvo pravde.

 

2. Obavezno liječenje od ovisnosti

(Mjesto izvršenja mjere obaveznog liječenja od ovisnosti)

 

Član 210.

(1)      Mjera sigurnosti obaveznog liječenja od ovisnosti, izrečena uz bezuslovnu kaznu zatvora, izvršava se u zavodu u skladu s Pravilnikom koji donosi ministar pravde.

(2)      Mjera sigurnosti obaveznog liječenja od ovisnosti, izrečena uz uslovnu osudu ili uz rad za opće dobro na slobodi, izvršava se u skladu sa Zakonom o izvršenju krivičnih sankcija entiteta na čijoj teritoriji se nalazi zdravstvena ustanova.

(3)      U slučaju opozivanja uslovne osude, izvršenje mjere sigurnosti obaveznog liječenja od ovisnosti bit će provedeno u skladu s odredbama st. (1) ovog člana.

 

3. Zabrana vršenja poziva, djelatnosti ili dužnosti

(Izvršenje zabrane)

 

Član 211.

(1)      Mjeru sigurnosti zabrane vršenja poziva, djelatnosti ili dužnosti izvršava nadležni organ unutrašnjih poslova za područje općine, odnosno organ uprave nadležan za izdavanje dozvole, odnosno odobrenja za vršenje određenog poziva, djelatnosti ili dužnosti.

(2)      Krivično odjeljenje Suda obavještava o izricanju mjere nadležni organ unutrašnjih poslova za područje općine na čijem području lice prema kojem je mjera sigurnosti izrečena ima prebivalište, odnosno boravište.

(3)      Odluka o izrečenoj mjeri iz stava (1) ovog člana unosi se u kaznenu evidenciju.

(4)      Ako se lice prema kojem je izrečena mjera iz stava (1) ovog člana preseli na područje druge općine, o tome će se obavijestiti nadležni općinski organ za unutrašnje poslove te općine, radi unošenja odluke u kaznenu evidenciju.

(5)      Ako je vršenje nekog poziva, djelatnosti ili dužnosti vezano za dozvolu nadležnog organa, Sud će dostaviti odluku o izrečenoj mjeri i tom organu.

(6)      Ako se mjera odnosi na vršenje određenog poziva, djelatnosti ili dužnosti koje osuđeno lice obavlja u preduzeću, ustanovi ili državnom organu, Sud će odluku o izrečenoj mjeri dostaviti preduzeću, ustanovi ili državnom organu u kome je to lice zaposleno.

 

(Način izvršenja)

 

Član 212.

(1)      Ako vršenje nekog poziva, djelatnosti ili dužnosti nije vezano za posebnu dozvolu, odnosno odobrenje nadležnog organa, mjeru zabrane vršenja poziva, djelatnosti ili dužnosti izvršava nadležni općinski organ za unutrašnje poslove preduzimanjem potrebnih radnji kojim se licu prema kojem je ta mjera izrečena onemogućava da se bavi zabranjenim pozivom, djelatnošću ili drugim zanimanjem.

(2)      Ako je vršenje nekog poziva, djelatnosti ili dužnosti na koje se zabrana odnosi vezano za dozvolu, odnosno odobrenje nadležnog organa, ova mjera sigurnosti izvršava se oduzimanjem dozvole, odnosno odobrenja, i zabranom njenog izdavanja sve dok je ta mjera sigurnosti na snazi, uz istovremeno unošenje te mjere u evidenciju tog organa.

 

4. Oduzimanje predmeta

(Izvršenje mjere oduzimanja)

 

Član 213.

(1)      Mjeru sigurnnosti oduzimanja predmeta izvršava Krivično odjeljenje Suda, odnosno organ koji je donio odluku o primjeni ove mjere.

(2)      Prema prirodi oduzetih predmeta odredit će se da li će se oduzeti predmeti prodati po propisima izvršnog postupka ili će se uništiti ili ustupiti određenom državnom organu ili organizaciji.

 

(Prihodi)

 

Član 214.

Sredstva dobivena prodajom oduzetih predmeta prihodi su Budžeta Bosne i Hercegovine.

 

XI - IZVRŠENJE MJERE ODUZIMANJA IMOVINSKE KORISTI STEČENE KRIVIČNIM

DJELOM

(Postupak)

 

Član 215.

(1)      U pogledu nadležnosti i postupka za oduzimanje imovinske koristi važe odredbe Zakona o izvršnom postupku Bosne i Hercegovine, osim ako ovim zakonom nije drugačije određeno.

(2)      Krivično odjeljenje Suda po službenoj dužnosti pokreće postupak za izvršenje odluke o oduzimanju imovinske koristi.

 

(Oduzimanje imovinske koristi od pravnih lica)

 

Član 216.

Mjera oduzimanja imovinske koristi od preduzeća ili drugih pravnih lica, koja je izrečena u krivičnom postupku, vrši se po propisima o izvršenju zaštitne mjere oduzimanja imovinske koristi.

 

(Preuzimanje kontrole nad imovinom od strane drugog pravnog lica)

 

Član 217.

Ako po pravosnažnosti odluke kojom se oduzima imovinska korist preduzeću ili drugom pravnom licu to preduzeće ili pravno lice prestane s radom ili izgubi svojstvo pravnog lica, postupak oduzimanja imovinske koristi provest će se protiv pravnog lica koje je preuzelo imovinu do visine vrijednosti preuzete imovine.

 

(Unos u Budžet Bosne i Hercegovine)

 

Član 218.

(1)      Oduzeta imovinska korist izražena u novcu, vrijednosnim papirima i sl. unosi se u Budžet institucija BiH i koristi u skladu sa Zakonom o izvršenju Budžeta, a pokretna i/ili nepokretna imovina prodat će se u skladu s važećim propisima, a ostvarena sredstva unijeti u Budžet ili će se ta imovina dati na korištenje organizacijama iz oblasti socijalne politike, obrazovanja, državnim organima i sl. Sud će, ako je to moguće i prije izricanja odluke o oduzimanju imovinske koristi stečene krivičnim djelom kada je riječ o pokretnoj ili nepokretnoj imovini, izvršiti potrebne konsultacije i u dispozitivu odluke navesti kojoj se ustanovi ta imovina daje na korištenje.

(2)      Ako oštećenom bude naknadno priznat zahtjev za namirenje iz oduzete vrijednosti, Ministarstvo za trezor i finansije isplatit će oštećenom utvrđeni iznos.

 

XII - IZVRŠENJE ODGOJNIH MJERA (Cilj izvršenja odgojnih mjera)

 

Član 219.

Cilj izvršenja odgojnih mjera je da se pružanjem zaštite, pomoći i nadzora maloljetnim počiniocima krivičnih djela u najvećoj mogućoj mjeri osigura njihovo odgajanje, popravljanje i pravilan razvoj, a kad je to potrebno, i da ih se spriječi u vršenju krivičnih djela.

 

(Principi izvršenja odgojnih mjera)

 

Član 220.

(1)      U izvršenju odgojnih mjera s maloljetnicima treba postupati na način koji odgovara njihovom uzrastu i osobnim svojstvima, pridržavajući se u radu pedagoških, andragoških i psiholoških principa.

(2)      Maloljetnike treba podsticati da aktivno učestvuju u svom odgoju, mijenjanju svojih stavova i loših navika i u razvijanju osjećaja odgovornosti za vlastite postupke.

(3)      Tokom izvršenja odgojnih mjera maloljetnicima će se, u skladu s njihovim uzrastom i sposobnostima, kao i sklonostima prema određenim zanimanjima, osigurati osnovno i srednje obrazovanje, kao i radno osposobljavanje.

 

(Izvršenje prije pravosnažnosti)

 

Član 221.

U krivičnom postupku protiv maloljetnika, Krivično odjeljenje Suda može odrediti da se s izvršenjem pojedinih odgojnih mjera može početi i prije pravosnažnosti sudske odluke, ako se smatra da je to za odgoj maloljetnika korisno i istovremeno potrebno radi odvajanja maloljetnika iz sredine u kojoj je živio, radi pružanja pomoći, zaštite ili smještaja maloljetnika, a kad taj smještaj

nije moguće osigurati na drugi način, ili kad je to potrebno da ga se spriječi u vršenju krivičnih djela ili asocijalnog ponašanja.

 

(Nadzor)

 

Član 222.

Nadzor nad izvršenjem odgojnih mjera vrši Ministarstvo pravde.

 

(Primjena odredbi koje se odnose na maloljetnike i na odrasla lica)

 

Član 223.

Odredbe ovog zakona koje se odnose na maloljetnike primjenjuju se i na lica koja su u toku primjene odgojnih mjera postala punoljetna, kao i na mlađa punoljetna lica kojima je Sud izrekao odgojnu mjeru.

 

XIII - IZVRŠENJE KAZNI ZA PRAVNA LICA

(Zakon o izvršnom postupku)

 

Član 224.

Izvršenje novčane kazne i kazne oduzimanja imovine za pravna lica vrši se na način propisan Zakonom o izvršnom postupku Bosne i Hercegovine.

 

(Prestanak postojanja pravnog lica)

 

Član 225.

Na izvršenje mjere prestanka postojanja pravnog lica primjenjuju se pravila o likvidaciji i stečaju.

 

XIV - PRIJELAZNE ODREDBE

(Smještaj u entitetske zavode)

 

Član 226.

Sve dok Bosna i Hercegovina ne bude imala zavode predviđene ovim zakonom, Sud pojedince može pritvarati u pritvorske jedinice zavoda bilo kojeg od entiteta, a lica koja Sud osudi na zatvorsku kaznu svoje kazne mogu izdržavati u entitetskim zavodima.

 

(Usklađivanje zakona)

 

Član 227.

Nadležni organi Federacije BiH, Republike Srpske i Brčko Distrikta BiH uskladit će svoje zakone iz ove oblasti s ovim zakonom u roku od 90 dana.

 

XV - ZAVRŠNE ODREDBE

(Objavljivanje pravilnika)

Član 228.

(1)      Pravilnici i drugi podzakonski akti predviđeni ovim zakonom donijet će se u roku od 60 dana od dana stupanja na snagu ovog zakona.

(2)      Nakon donošenja, pravilnici iz ovog zakona objavljuju se u "Službenom glasniku BiH".

 

(Objavljivanje zakona)

 

Član 229.

Prečišćeni tekst ovog zakona objavit će se u "Službenom glasniku BiH".

Broj 01/1,02/1-02-5-53/09

1. februara 2010. godine

 

Predsjedavajući Ustavnopravne komisije Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine BiH Šefik DŽaferović

Trascina file per caricare