The measure is available in the following languages:
ZAKON
O AGRARNOJ REFORMI l KOLONIZACIJI U NARODNOJ RE PUBLICI BOŠNI l HERCEGOVINI
("Siužbeni lišt NRBiH", br. 2/46, 18/46, 20/47, 29/47, 37/49,
14/51 i 41/67)
I - OPŠTE ODREDBE
Član 1.
Na području Narodne Republike Bošne i Hercegovine provešće se agrarna re forma i kolonizacija po naćelu: Zemlja pripada onima koji je obraduju. U tom cilju dodjeljivaće se zemlja zemljoradnicima, koji je nemaju ili je nemaju dovoljno.
Član 2.
Po ovom zakonu dodjeljivaće se obradive zemlje: (oranice, kosanice, livade, voćnjaci, vinogradi, maslinjaci, vrtovi i bostaništa).
Ako su pašnjaci u ogradama i zemljišta pod šikarom podešna za poljoprivrednu kulturu, smatraće se takoder obradivim zemljištem.
Član 3.
Zemljišta koja se dodijele, prelaze u svojinu zemljoradnika i odmah se na njih upisuju u zemljišnim knjigama.
Il - ZEMLJIŠNI FONO
Član 4.
Radi dodjeljivanja zemlje stvara se zemljišni fond agrarne reforme i kolonizaci
je u koji ulaze:
a) obradive zemlje, koje se putem eksproprijacije po članu 7. ovog zakona odu
zmu od vlašnika i predu u ruke države,
b) obradiva zemlja državljana Njemačkog Rajha i lica njemačke narodnosti kon
fiskovana prema odluci Antifašistićkog vijeća narodnog oslobodenja Jugoslavije od
21. novembra 1944. godine,
c) obradiva zemlja pripadnika stranih narodnosti, koji su se iselili ili koji se bu
du iselili,
d) obradiva zemlja narodnih neprijatelja i drugih lica, koja je konfiskovana na ošnovu sudske presude,
e) zemlja, koju država izdvoji iz svoga vlašništva u cilju dodjeljìvanja siromašnim zemljoradnicima,
f) zemljišni posjedi, koji su u toku rata ma iz kog razloga ostali bez sopstveni
ka, i bez pravnog nasljednika,
g) zemljišta, koja ostavljaju kolonisti, koji su se preselili u drugi kraj, ukoliko se u roku od dvije godine dana ne vrate na svoje staro mjesto.
Član 5.
Od eksproprisanog i konfiskovanog zemljišta neće se unijeti u zemljišni fond neophodno potrebna zemljišta namijenjena državnìm (saveznim, zemaljskim i mje šnim) poljoprivrednim dobrima, državnim privrednìm preduzećima, te socijalnim i naučnim ustanovama, ukoliko ište ne spadaju u oblast poljoprivredne struke, kao i tereni za vojne potrebe, koji će se u tom cilju izdvojiti.
Rješenja o izdvajanju ovakvih zemljišta, izuzimajući zemljišta za državna poljo
privredna dobra, donosi Ministarstvo poljoprivrede.
Član 6.
Ovaj član je brisan- izmjene "Siužbeni list NRBiH”, broj 29/47.
I I I - EKSPROPRIJACIJA
Član 7.
Eksproprijacijom se oduzimaju od sadašnjih vlašnìka i prelaze u ruke države:
a) veliki posjedi tj. takva poljoprivredna i šumska dobra čija ukupna površina prelazi 450 dunuma ili 250 dunuma obradive zemlje, ako se ove zemlje iskorišća vaju putem zakupa ili najamnom radnom šnagom;
b) zemljišni posjedi u svojini banaka, preduzeća, akcionarskih društava i drugih privatno-pravnih lica i drugih pravnih lica odredenih zakonom, izuzev one dijelove tih posjeda koji će se vlašnicima ostaviti za industrijske, gradevinske, naučne, kul turne i druge društveno korišne svrhe;
c) zemljišni posjedi svih vrsta zadužbina svjetovnih i vjerskih, te pojedinih bogo
molja, manastira, tekija, vjerskih ustanova i vakufa.
Radi izdržavanja pojedinih bogomolja i vakufa koji služe za izdržavanje džamija, manastira, tekija i vjerskih ustanova ostavlja se 100 dunuma od ukupne površine njihovih posjeda, utrina i šuma.
Ukoliko su bogomolje, manastiri, tekije, džamije i vjerske ustanove većeg zna čaja ili veće istorijske vrijednosti ostaviće im se od njihovih posjeda do 300 dunu ma ukupne povrsine obradive zemlje i šuma, što će se u svakom slučaju posebno utvrditi. Karakter takvih ustanova odreduje, na prijedlog Okružnog narodnog odbo ra, minìstar poljoprìvrede u sporazumu sa miništrom prosvjete.
d) višak obradive zemlje zemljoradničkih posjeda iznad maksimuma odredenih po članu 11. ovog zakona.
Zemljoradničkim posjedom u smislu ovog zakona smatraju se sva ona zemlji
šta koja zemljoradnik kao vlašnik obraduje svojim radom ili radom svoje porodice.
Zemljoradničkim posjedom smatraće se i onaj posjed sa površinom predvide nom za veliki posjed iz tačke a) ovog člana, ako ga vlašnik kome je glavno zanima nje poljoprivreda obraduje svojim radom, radom svoje porodice, ili djelimično naja mnom radnom šnagom;
e) višak iznad 30 dunuma obradive zemlje, čiji vlašnici nisu zemljoradnici po glavnom zanimanju, te je ne obraduju sami sa svojom porodicom već putem zaku pa ili najamnom radnom šnagom.
Ako se radi o voćnjacima propišno zasadenim i propišno njegovanim onda se utvrduje maksimum posjeda od 30 do 40 dunuma.
(Stav 7. ovog člana je brisan- izmjene "Siužbeni lišt SRBiH", broj 41/67).
Član 8.
Neboračke parcele od 30 dunuma i boračke od 50 dunuma ostavljaju se kao svojina dobrovoljcima iz prošlih ratova, koje su im ranije na temelju tada važećih propisa pravošnažno dodijeljene, ukoliko, ih oni obraduju svojim radom, radom svoje porodice ili djelimično najamnom radnom šnagom.
Član 9.
Zemlja, koja ulazi u zemljišni fond po članu 4. tačka f) i koja se oduzima po čla nu 7. tač. a), b) i c) preći će u ruke države sa svim zgradama i postrojenjima i sa cjelokupnim živim i mrtvim poljoprivrednim inventarom bez ikakve odštete vlašnici ma.
Crkvama, manastirima, tekijama, džamijama i vjerskim ustanovama ostaviće se srazmjeran dio zgrada i inventara prema ostavljenom zemljištu u smislu člana
7. tačka c).
Trakori, mašine i krupna poljoprivredna oruda sa ovih posjeda ulaze, ukoliko ta kvo zemljište nije odredeno za veliko državno poljoprivredno dobro, u inventar državnih poljoprivrednih mašinskih stanica.
Član 10.
Kod oduzimanja viška zemlje iz člana 7. tačka d), mora u oduzetom višku biti srazmjeran dio oranice.
Kod oduzimanja viska zemlje iz člana 7. tačka e), ostaviće se vlašniku da oda
bere 50 odsto, a 50 odsto odreduju organi, koji vrše eksproprijaciju.
Vlašnik može zadržati voćnjake, vinograde i maslinjake sve do odredenog ma ksimuma. Zgrade, te živi i mrtvi inventar na tim zemljištima ne potpadaju pod ek sproprijaciju.
Član 11.
Maksimum zemljoradničkog posjeda koji će ostati u svojini zemljoradnika koji ga obraduje sa svojom porodicom (član 7. tačka d) odreduje se u svakom pojedi načnom slučaju s obzirom na broj članova porodice (zadruge), položaj i kakvoću ze mljišta i vrstu kulture i to:
a) 200 - 250 dunuma obradive zemlje u ravnicama, ravnim kotlinama rijekama i riječica i brežuljkastim predjelima;
b) od 250 - 350 dunuma u brdovitim predjelima;
c) od 350 - 450 dunuma u planinskim predjelima gdje je zemlja vrlo slaba. Ako se posjed sastoji iz zemljišta, koja se nalaze u različitim predjelima sa ra-
zličitim granicama maksimuma, prepustiće se vlašniku radi utvrdivanja njegovog
maksimuma da sam izabere zemljišta koja hoće. Pri utvrdivanju maksimuma mo
ra se voditi racuna o razlikama u kakvoći zemljišta prema pojedinim predjelima.
Član 12.
Ako lice nezemljoradničkog zanimanja, kome se po članu 7. tačke e) ekspropri
še višak zemljišta iznad 30 dunuma, ima blisku rodbinu, koja se isključivo bavi ze mljoradnjom, dodijeliće se oduzeti višak bliskim srodnicima po pravu nasljeda i običaju o nasljedivanju pod usfovom ako ti bliski srodnici mogu zemljište obradiva- ti lično sami ili sa svojom porodicom. ·
Kod dodjeljivanja zemljišta mora se voditi racuna o imovnom stanju toga doma
ćinstva, o stanju zemljišnog fonda toga mjesta kao i o potrebama i broju agrarnih interesenata ali tako da posjed srodničkog domaćinstva sa dodijeljenim mu posje dom ne može nikad preći zemljoradnički maksimum iz člana 11. Zakona.
Lice nezemljoradničkog zanimanja u gornjem smislu smatra se i žena u odno su prema zemlji, koju je u miraz donijela ili je naknadno putem nasljedstva dobila ukoliko je sama ili sa svojom sadašnjom porodicom ne obraduje.
Član 13.
Zemljoradnicima se smatraju ona lica (zadruge), kojima je poljoprivreda glavno zanimanje i glavno vrelo prihoda.
Radnici, pečalbari i iseljenici, čiju zemfju obraduje porodica sa svojim radom, a koji su vlašnici zemlje, smatraju se kao zemljoradnici, koji obraduju svoju zemlju.
Zemljoradničke, radničke i zanatlijske porodice koje su usljed rata ili drugih okolnosti ostale bez dovoljno radne šnage te su prinudene da zemfju daju drugim licima, na obradu, smatraće se kao zemljoradnici koji sami obraduju svoju zemlju.
Član 14.
Zemljišta, koja se nalaze u više podrucja a svojina su jednog vlašnika smatra
ju se jednim posjedom.
Kao jedan posjed smatra se posjed samovlašnika sa njegovim suvlašničkim di
jelovìma na drugim posjedima.
Dijelovi jednog vlašnika u više različitih suvlašničkih posjeda smatraju se tako
der jednim posjedom.
Kao jedan posjed smatraju se i posjedi bračnih drugova, iako su u zemljišnim knjigama upisani zasebno ukoliko na dan 4. jula 1945. godine nisu bili zakonito razvedeni.
Ukoliko se kod ovakvog posjeda ekspropriše višak preko maksimuma (član 7. tač. d) i e), preostala zemlja smatraće se zajedničkim vlašništvom oba supružnika
i to srazmjerno površini koju su ranije imali, bez obzira na čije je ime upisano pre
ostalo zemljište.
Član 15.
Za utvrdivanje vfašništva zemljišnog i šumskog posjeda po ovome zakonu odlu čno je stanje kako je bilo upisano u zemljišnim knjigama na dan 4. jula 1945. go dine, ukoliko se protivno ne dokaže. Ukoliko se radi o suvlašničkim dijelovima, ko
ji u zemljišnim knjigama nisu brojem (razlomkom) označeni, za odredivanje maksi- muma uzeće se ono stanje kakvo je utvrdeno pri iskorisćavanju takvog zemljišta.
Član 16.
Diobe zemljišnog posjeda izvršene do 6. aprila 1941. godine priznaju se bez obzira da li su provedene u katastarskom operatu ili u zemljišnim knjigama.
Član 17.
Promjene i prava vlašništva na zemljišnim i šumskim posjedima bivših kmet skih selišta i stečenih begluka nastale na ošnovu pravomoćnih ·odluka i presuda po ranije važećim propisima važiće i ako nisu bile provedene u zemljišnim knjiga ma.
IV - DODJELJIVANJE ZEMLJE
ti.
Član 18.
Zemlja će se dodjeljivati zemljoradnicima bez zemlje ili sa nedovoljno zemlje. Zemljoradnik, koji zemlju dobije, mora je lično i sa svojom porodicom obradiiva-
Zemlja će se prvenstveno dodjeljivati u mjestu u kojem zemljoradnik živi i u bli
žoj okolini a može se dodijeliti i u drugom kraju u svrhu naseljavanja.
Član 19.
Zemljišta kolonista dodjeljivaće se prvenstveno njihovoj užoj rodbini bez zemlje ili koja nema dovoljno zemlje, a zatim seljačkim radnim zadrugama, i uzurpantima državnog zemljišta kojima na uzurpiranom zemljištu ne bude priznato pravo vlašniš tva.
Član 20.
Pravo prvenstva u dodjeljivanju zemlje imaju siromašni zemljoradnici i lica pre dvidena u članu 16. Saveznog zakona o agrarnoj reformi i kolonizaciji i savezne Uredbe o redu prvenstva u dodjeljivanju zemlje od 2. septembra 1945. godine.
Član 21.
Na dodjeljivanje zemlje nemaju prava lica, koja su lišena biračkog prava.
Član 22.
Zemljoradnicima bez zemlje dodjeljivaće se zemljišta u površini od 40 - 80 du
numa obzirom na broj članova njihove porodice kao i plodnost i kulturu zemljišta.
Ostalim zemljoradnicima mogu se dodjeljivanjem nadopuniti njihovi posjedi do granice u ovom ćlanu utvrdene.
Pri dodjeljivanju zemlje neće biti obavezno voditi računa samo o broju agrarnih interesenata, nego i o količini raspolozivog zemljišta i stvaranju za zivog sposobnih gazdinstava.
Član 23.
Pri dodjeljivanju zemljišta zemljoradniku sa nedovoljno zemlje uzimaće se u ob
zir cio njegov faktički posjed, koga obraduje sa porodicom (zadrugom), bilo kao via-
........,
.................,
"""_. --------
snik, bilo kao bivši kmet ili beglućar, te kao uzurpant ili zakupnik državnog zemlji
šta ako je tu zemlju uzurpirao ili zakupio do 6. aprila 1941. godine.
Član 24.
Na zemljištu na kome je postojao beglućki odnos za vrijeme od najmanje 10 godina neposredno prije 6. aprila 1941. godine ostaviće se zemljoradnički maksi mum onome zemljoradniku, odnošno njegovoj porodici, koji je u tom vremenu to zemljište najduže držao i obradivao ili kome je to zemljište najpotrebnije, bez obzi ra da li je po ranije važećim propisima o beglučkim zemljama stavio zahljev ili ni je, ili je od njega odustao i bez obzira da li je njegov zahljev bio odbijen ili nije.
U ovaj maksimum uračunava se njegova vlastita zemlja, kao i uzurpacije ukoli
ko ih ima.
Za tako oduzetu beglučku zemlju neće se platiti nikakva odšteta.
Licu koje ima i drugo staino zanimanje ili čija je egzištencija na njegovom vlas titom zemljištu osigurana, neće se priznati pravo na onu zemlju koju je držao i obra divao.
Član 24a.
Posjedi zemljoradnika, koji su javnom dražbom presli u vlasništvo novčanih za voda i po ovom zakonu eksproprisani, vraćaju se do visine priznatog maksimuma u vlašništvo prijašnjih vlasnika, ukoliko su ih ovi ili njihovi nasljednici i dalje obra divali.
Član 25.
Ako se lice kome je zemlja dodijeljena ne naseli ili zemljište ne obradi u roku od 2 mjeseca dana od dana dostave odluke o dodjeljivanju, gubi pravo na dodije ljenu zemlju.
Član 26.
Zemlja iz zemljišnog fonda dodjeljuje se bez ikakvih dugova i tereta. Dosadaš
nji vlašnik ostaje zadužen srazmjerno dijelu koji mu je ostao u svojini.
Pitanje dugova i tereta na oduzetim zemljištima rijesiće se posebnim zakonom.
Član 27.
Cijena zemlje, koju zemljoradnici dobivaju, izračunaće se tako, što će se uku pni iznos, koji će država dati u naknadu za zemljište po članu 7. tač. d) i e) sraz mjerno razdijeliti na cjelokupnu povrsinu zemljišta zemljišnog fonda.
Za dobivenu zemlju novi vlašnici plaćaće samo ovako izračunatu cijenu.
Uslovi dugoročne otplate za dobivenu zemlju odrediće se posebnom Uredbom.
Član 28.
Na zemljištima u blizini gradova i većih industrijskih centara, koja odredi Minis tarstvo poljoprivrede i stočarstva, mogu se iz zemljišnog fonda dodjeljivati odrede ne čestice, i na čestice izdijeljeni kompleksi obradive zemlje na baštensko iskori štavanje grupama nezemljoradnika, grupama radnika i namjestenika raznih predu-
zeća, ustanova i nadleštava, ali s tim, da jedna porodica ne može dobiti više od
200 m2. U ovim slučajevima zemljište ostaje svojina države.
V - UNUTARNJA KOLONIZACIJA
Član 29.
Miništar poljoprivrede izlučiće iz zemljišnog fonda agrarne reforme i kolonizaci je potrebne površine u svrhu ošnivanja dječijih naseobina kao i u svrhu naseljava nja boraca JA i žrtava fašističkog terora, koji se prijave i obavezu da će se na ze mlju naseliti i ištu sa svojom porodicom obradivati.
Za naseljavanje prvenstveno će se upotrijebiti konfiskovana imanja lica njema
čke narodnosti kao i imanja pripadnika drugih narodnosti, koji su se iselili.
Član 30.
U selima, gdje je stanovništvo usljed rata velikim dijelom prorijedeno tj. gdje je nestalo cijelih porodica, a mnoge porodice ostale bez dovoljno radne šnage te ze mlju nisu u stanju sami obradivati ili gdje je dobar dio porodica preseljen kao i gdje se od nastradalih porodica preostali članovi neće na zemlju da vrate - u takvim se lima može se provesti arondiranje (zaokružavanje) zemljišta i grupisanje preosta lih gazdinstava radi izdvajanja slobodnog zemljišta u svrhe unutarnje kolonizacije, podmirivši prije toga potrebe zemljoradnika toga sela, koji nemaju zemlje ili je ne maju dovoljno. Odluku o tome donosi Miništar poljoprivrede.
Član 31.
Veličina zemljišta, koje će se dodjeljivati po prethodnom članu iznosiće 40 - 80 dunuma obradive zemlje na jednu kućnu zajednicu (domaćinstvo, porodicu). lzuze tno će se veće površine ovog zemljišta, ali ne veće nego 30 odsto od utvrdenog maksimuma, dodjeljivati narodnim herojima, odnošno njihovim porodicama i ofici rima JA, koji su po zanimanju zemljoradnici kao i mnogočlanim porodicama (ku
ćnim zadrugama), koje broje više od 12 članova.
Ako se zemlja nalazi u blizini gradova ili većih industrijskih centara kao bašten ska ili podešna za intenzivne kulture, davaće se naseljenicima površine zemljišta od 25 - 30 dunuma. Prvenstvo u dodjeljivanju ovakve zemlje imaju ratni invalidi.
Član 32.
Za nezbrinutu siročad boraca JA žrtava rata i fašističkog terora stvoriće se po trebne djecije naseobine sa zajedničkim poljoprivrednim zemljištem, domovima, školama i radionicama. Površina zemljišta koje će se za naseobine odrediti, ovisi
će od predvidenog broja siročadi i zadatka, koji se ima ostvariti.
Član 33.
Grupe lica, koja dobiju zemlju, mogu iz razloga lakšeg i rentabilnijeg obradiva nja zemlje sklapati ugovore u svrhu zajedničkog obradivanja i to najmanje na tri go dine.
Ukoliko su se stvorile naseobine u selima, gdje je stanovništvo prorijedeno, mogu se ovim ugovorima ili na ošnovu posebnog ugovora pridružiti i drugi zemljo radnici iz istog sela.
član 34.
Grupe lica, a prije dodjeljivanja zemlje i naselj,avanja, mogu iz ištih razloga kao u prethodnom članu ošnovati seljačku radnu zadrugu. U tom slučaju podnijeće za jednički zahtjev, da im se dodijeli kompleks zemljišta prema njihovom broju i veli čini njihovih porodica. Dodijeljeno zemljište postaće njihova zadružna imovina u ko joj sva zadružna domaćinstva imaju svoj suvlasnički dio.
U ovaj oblik gazdinstva mogu takoder stupiti ne samo porodice koje nemaju do
voljno radne snage, nego i drugi zemljoradnici iz ištog sela.
član 35.
Grupama lica, koja su po članu 33. sklopila ugovore za zajedničko obradivanje zemlje, kao i onima, koja su ošnovala seljačku radnu zadrugu po članu 34. daće se prvenstvo korišćenja radom poljoprivrednih masinskih stanica ukoliko su ište u samom kraju ošnovane.
član 36.
U brdskim, izrazito stočarskim krajevima, ukoliko većina seoskih domaćinstava jednog mjesta osnuje zadrugu za zajedničko iskorišćavanje zemlje u svrhu podiza nja stočarstva prvenstveno će se ova zadruga uzeti u obzir kod dodjeljivanja zemlje iz državnog zemljišnog fonda. U tom slučaju dodjeljivanje zemljišta toga mjesta postaće zadružnom imovinom.
član 37.
Jednoobrazna pravila za ovakva zadružna dobra kao i za ovakve zadruge propi saće savezno Miništarstvo poljoprivrede i šumarstva kako je u članu 23. Saveznog zakona o agrarnoj reformi i kolonizaciji predvideno.
član 38.
Propisi navedeni u članu 25. vrijede i za naseljenike iz čl. 30, 33. i 34. ovog zakona.
Miništar poljoprivrede u izuzetno važnim slučajevima može rok od godine dana i produljiti.
član 39.
Miništar poljoprivrede donijeće Pravilnik o sprovodenju unutarnje kolonizacije.
VI - OGRANIČENJA
član 40.
Zemljište dodijeljeno po ovome zakonu ne može se u roku od 20 godina podi jeliti, otuditi, založiti, zamijeniti niti dati pod zakup ni u cjelini ni djelimično. Svaki ugovor protivan ovim propisima ništavan je.
Ova zabrana unijeće se u zemljišne knjige zajedno sa upisivanjem zemljišta na ime osobe odnošno zadruge, kojoj je dodjeljeno.
VII - EKSPROPRIJACIJA ŠUMSKOG POSJEDA
član 41.
Oduzeće se bez naknade šumska dobra, koja spadaju u velike posjede (član
7a), te šumski posjedi, odnosno viškovi šumskih posjeda, koji su svojina lica ili ustanova i pravnih lica navedenih u članu 7b) i c) te članu 4. tačke f).
U šumskim predjelima, gdje nema zemlje za obradivanje, lica koja po glavnom zanimanju nisu zemljoradnici, mogu zadržati od šumskih posjeda 50 dunuma.
Kod zemljoradničkih gazdinstava oduzeće se uz naknadu višak šumskog posje- da preko maksimuma koji će se ostaviti vlašniku.
Maksimum šumskog posjeda odreduje se:
a) u nizinama i krajevima do 800 m nadmorske visine od 50 do 100 dunuma, b) u brdskim krajevima preko 800 m nadmorske visine do 200 dunuma.
Ako se radi o šumskom zemljištu tj. o izrazitom kršu, krševitim pašnjacima, o šikarama u području krša, o zaštitnim šumama, o šumskim proplancima, o paš njacima koji su obrasli samo pojedinačnim stablima, te o šumskim površinama obrasta do 0,3, onda se povisuju gore navedene povrsine maksimuma, koje će se ostaviti vlašniku, još za 50 odsto.
član 42.
Vlasniku se prepusta izbor šumskog posjeda, koji će mu se ostaviti u granica ma odredenog maksimuma. Svojim izborom vlašnik ne može onemogućiti arondi ranje drìavnog šumskog posjeda.
član 43.
Dok se ne danese zakon koji je predviden po članu 26. tačka 4. Saveznog za kona o agrarnoj reformi i kolonizaciji upravljaće oduzetim i konfiskovanim šumama i šumskim zemljištima Miništarstvo šumarstva.
član 44.
Pod šumskim posjedom u smislu ovog Zakona smatra se ne samo šuma nego i zemljište, koje se sa gledišta šumskog gospodarstva uvrstava u šumsko zemlji ste.
Šumom u smislu ovog zakona smatra se ono zemljište, koje je obraslo šum
skim drvećem, obrasta 0,3 do 1.
Šumsko zemljište u smislu ovog Zakona je ono zemljište, koje se može jedino pošumljavanjem privesti trajnoj kulturi ili koje se najrentabilnije može trajno isko rišćavati jedino održavanjem šume. lsto tako smatra se ono zemljište koje svojim položajem bitno utiče na rezim okolnog šumskogospodarstva.
VIII - POSTUPAK
Organi
Član 45.
Agrarnu reformu i kolonizaciju provodi Miništarstvo poljoprivrede, i drugi ovim zakonom predvideni drZavni organi uz saradnju agrarnih interesenata.
Član 46.
Organi za sprovodenje agrarne reforme i kolonizacije jesu:
Mjesni narodni odbori, mješne agrarne komisije, sreske agrarne komisije, okru
žne agrarne komisije i Miništarstvo poljoprivrede.
Član 47.
U pogledu nadleznosti iz sastava izjednačeni su sa mješnim narodnim odbori ma rejonski narodni odbori za grad Sarajevo i gradski narodni odbori u stepenu sreskog narodnog odbora, sa sreskim agrarnim komisijama rejonske agrarne ko misije grada Sarajeva i agrarne komisije pri gradskim narodnim odborima u stepe nu sreskog narodnog odbora. Sa okružnom agrarnom komisijom izjednacena je agrarna komisija za grad Sarajevo.
Član 48.
Mješna agrarna komisija sastoji se od predsjednika, dva čiana odbora i četiri člana, koje bira zbor agrarnih interesenata iz svoje sredine. Predsjednik komisije je predsjednik mješnog narodnog odbora. Svi ovi članovi imaju svoje zamjenike.
Član 49.
Sresku agrarnu komisiju sacinjavaju tri člana koje bira sreski narodni odbor iz redova svojih Članova. Njima se pridodaju jos dva člana mješnog narodnog odbora i dva člana, koje odredi zbor agrarnih interesenata.
Prva tri člana su stalni, dok se druga četiri člana pozivaju prema područjima onih mješnih odbora, na kojima se vrši oduzimanje i dodjeljivanje zemljišta. Pred sjednik agrarne komisije je ono lice koje izaberu članovi agrarne komisije. Članovi sreske agrarne komisije imaju svoje zamjenike.
Član 50.
Okružna agrarna komisija sastoji se od predsjednika i dvojice članova. Njih pos
tavlja ministar poljoprivrede na prijedlog okružnog narodnog odbora izmedu 6 kandidata, od kojih polovina mora biti iz redova agrarnih interesenata. Najmanje jedan od postavljenih članova biće iz redova agrarnih interesenata, a jedan po mogućnosti treba da bude pravnik.
Član 51.
Sluźba svih članova agrarnih komisija je počasna. Za učestvovanje na sjednica ma odnošno raspravama priznaju se članovima komisija putni troškovi i dnevnice prema uredbi, koju će donijeti Vlada NRBiH.
Član 52.
Skup svih agrarnih interesenata područja jednog mješnog narodnog odbora sa činjava zbor agrarnih interesenata. Zbor bira zakonom predvidene članove agrarnih komisija, njihove zamjenike, kao i ostale predstavnike agrarnih interesenata.
Nadležnost
Član 53.
U nadležnost mjesnog narodnog odbora spada obavljanje pripremnih radnji.
U nadležnost mješnih agrarnih komisija spada:
a) donošenje odluka o dodjeljivanju zemljišta agrarnim interesentima;
b) dodjeljivanje zemljišta po članu 24. Zakona.
U nadležnost sreskih agrarnih komisija spada:
a) donošenje odluka o eksproprijaciji svih zemljišnih posjeda izuzev one pod ta
čkama b) i c) člana 7. Zakona;
b) dodjeljivanje zemljišta kolonistima na osnovu odluka Miništarstva poljoprivre-
de;
c) donošenje odluka o naknadi za oduzeti višak zemljišta;
d) donošenje svih odluka o uknjizbi prava vlašništva u zemljišnim knjigama izu
zevši zemljišta u članu 5. Zakona i zemljišta, koja se dodjeljuju seljačkim radnim zadrugama;
e) donošenje odluka o gubljenju prava na dodijeljenu zemlju iz čl. 8. i 25. Za- kona;
f) dodjeljivanje zemljišta po članu 24a.
U nadležnost okružnih agrarnih komisija spada:
a) donošenje odluka o eksproprijaciji zemljišnih posjeda iz tačke b) i c) člana 7. te st. 3. i 4. člana 60. Zakona;
b) donošenje odluka o ostavljanju maksimuma po stavu posljednjem člana 9. Zakona;
c) rješavanje žalbi protiv odluka o eksproprijaciji sreske agrarne komisije;
d) rješavanje žalbi protiv odluka mješne agrarne komisije o dodjeljivanju zemlji
šta.
U nadležnost Miništarstva poljoprivrede spada:
a) donošenje odluka o naseljavanju koloništa putem unutarnje kolonizacije;
b) donošenje odluka o ìzdavanju zemljìšta za seljačke radne zadruge;
c) donošenje odluka o eksproprìjacìjì zemljìšta onìh vlasnika, koji pored posje da u Narodnoj Republicì Bošnì i Hercegovìnì ìmaju posjede još u kojoj drugoj naro dnoj republìcì;
d) donošenje odluka o uknjìžbi prava vlasnìštva na zemljištìma iz člana 5. Za
kona kao i na zemljìštìma, koja se dodjeljuju seljačkìm radnim zadrugama;
e) rješavanje žalbì protiv odluka okružne agrarne komisije ukoliko ih ona dono
sì u prvom stepenu.
Nadležnost organa za sprovodenje agrarne reforme i kolonizacìje odredena je prema članu 2, 3. i 4. Zakona o nadleznostì narodnìh odbora opštìna i srezova po republìčkìm propìsìma - Prilog 1/7-1, 11/7-1 i 111/6-1 ("Siužbenì lišt NR BìH", broj
18/55).
Prema tìm odredbama poslove agrarne reforme i kolonizacije vrše i to:
l. ORGANI NARODNOG ODBORA OPSTINE
1) Odgovarajući organi uprave narodnìh odbora opštìna vrše:
a) prìpremne radnje iz člana 54;
b) donošenje rješenja o upisu prava vlasništva na dodijeljenom zemljištu agrarnim interesentima do 27. V 1953. godine iz člana 18 (Vidi obrazac broj 14);
c) dodjeljivanje zemljìšta po članu 24. (Vidi obrazac br. 15. i 16);
d) donošenje rješenja o naknadi za obradu zemljišta ìz stava 2. člana 75;
e) uvodenje u posjed zemljišta i sastavljanje zapìšnika ìz čl. 66. i 71. (Vidi obra
zac broj 20).
2) Odgovarajući savjetì narodnìh odbora opština vrše: ìzdavanja dozvola za dì obu odnošno donošenje rješenja za zamjenu zemljìsta ìz stava 3. tač. 1, 2. i 3. čla na 40.
Il. ORGANI NARODNOG ODBORA SREZA
1) Odgovarajućì organi uprave narodnog odbora sreza vrše:
a) donošenje rješenja o unošenju zemljišta u zemljìšnì fond po članu 4. taš. c)
i g) (Vidi obrazac br. 1, 2. i 3.);
b) donošenje rješenja o eksproprìjacijì svìh zemljišnìh posjeda ìz člana 7. tac. a), b), c), d), e) i f) (Vidi obrazac br. 4, 5, 6, 7, 8, 9, 10, 11. i 18);
c) donošenje rješenja o ostavljanju vlašniku u svojìnì zemljišta 50 dunuma sa kućom za stanovanje na ime izdržavanja po Članu 9. stav 5. (Vidi obrazac broj 4);
d) donošenje rješenja o upìsu prava vlasništva na zemljištu koje je dodìjeljeno kolonìstìma unutarnje kolonìzacìje na ošnovu odluka o naseljenju, donesenih od nadležnog republìčkog organa, a koje je dodjeljivanje ìzvršeno do 27. maja 1953. godine po članu 29. Zakona (Vidi obrazac broj 17);
e) donošenje rješenja o uknjižbì prava vlasnìštva po Zakonu o agrarnoj reformì
i kolonìzacìji u NRBìH ìzuzev slučajeva navedenìh u ovom objašnjenju pod l tač. b)
i c) (Vidi obrazac broj 13);
f) donošenje rješenja o gubljenju prava na dodijeljenu zemlju iz člana 8. i 25. (Vidi obrazac broj 12);
g) donošenje rješenja o dodjeljivanju zemljišta po Članu 24a);
h) provodenje postupka po odluci nadležnog republičkog organa kada se zemlji
šta nalaze na podrucju dva ili više srezova i donošenja rješenja po članu 60. stav
4;
i) donošenje rješenja o izdvajanju viška zemljišta prilikom oduzimanja viška ze
mljišta u smislu člana 7. stav 2. Uredbe o utvrdivanju vlasništva u smislu člana
15. ZARIK-a ("Siužbeni lišt NRBiH", broj 52/47) (Vidi obrazac br. 21i 22);
j) donošenje rješenja prilikom izbora zemljišta predvidenog u članu 10. stav 3. ZARIK-a, ako se ne postigne većina glasova suvlašnika -član 7. stav 3. Uredbe o utvrdivanju vlašništva u smislu člana 15. ZARIK-a ("Službeni list NRBiH", broj
52/47);
k) donošenje drugostepenih rješenja po žalbama protiv prvostepenih rješenja navedenih u ovom objašnjenju pod l tač. b), c) i d) (Vidi obrazac broj 19).
2) Odgovarajući savjeti narodnog odbora sreza vrše:
donošenje drugostepenih rješenja po žalbama protiv prvostepenih rješenja na
vedenih u ovom objašnjenju pod 1. tačka 2 (Član 40. stav 3. tač. 1, 2. i 3).
3) Narodni odbor sreza na zajedničkoj sjednici oba vijeća vrsi:
stavljanje predloga za odredivanje vjerskih ustanova većeg značaja ili veće isto
rijske vrijednosti po članu 7. tačka c).
III. NADLEZNI REPUBLIČKI ORGAN
(sada Državni sekretarijat za poslove finansija NRBiH vrši:
a) donošenje rješenja o izdvajanju zemljišta podesnog za poljoprivrednu proizvo
dnju po članu 4. stav 3;
b) donošenje rješenja u prvom stepenu o eksproprijaciji zemljišta onih vlasni ka, koji pored posjeda u Narodnoj Republici Bošni i Hercegovini imaju posjede još u kojoj drugoj narodnoj republici po Tumačenju zakona o agrarnoj reformi i koloni zaciji po pitanju eksproprijacije zemljišnih posjeda datog od Prezidijuma Narodne skupštine FNRJ ("Siužbeni lišt FNRJ", broj 16/46);
c) odredivanje koje se vjerske ustanove imaju smatrati sa većim znacajem ili sa većom ištorijskom vrijednosti;
d) donošenje rješenja o naseljavanju kolonista putem unutarnje kolonizacije po članu 29. ZARIK-a i članu 13. Pravilnika o sprovodenju unutarnje kolonizacije, odnosno o gubljenju prava na dodijeljenu koloništičku zemlju.
Naseljavanje koloništa mogio se vršiti do 27. maja 1953. godine kao dana stu panja na šnagu Zakona o PZF-u. lza toga dana ne vrši se više naseljavanje kolo ništa, ali nadlezni republički organ i dalje donasi rješenja o gubljenju prava na do dijeljenu zemlju koloništima u smislu čl. 11. Uredbe o sprovodenju unutrašnje ko lonizacije;
e) donošenje drugostepenih rješenja po žalbama protiv prvostepenih rješenja navedenih u ovom objašnjenju pod Il. tac. a), b), c}, d), e), f), g), h), i}, j) i k);
f) donošenje rješenja o tome koji će organ uprave narodnog odbora sreza biti nadležan za provodenje postupka i donošenje rješenja o eksproprijaciji zemljišta, kada se nalazi na podrucju dva ili više srezova (član 60. stav 4).
Pripremne radnje
U pripremne radnje spada:
Član 54.
a) sastavljanje spiskova svih zemljišnih posjeda, za koje se smatra da podlije
žu pod udar agrarne reforme bilo u cjelini ili samo jednim dijelom;
b) sastavljanje spiskova svih agrarnih interesenata.
Sprovodenje eksproprijacije
Član 55.
Za oduzimanje posjeda sreska agrarna komisija odreduje raspravu najmanje na sedam dana prije odredenog dana rasprave i objavljuje je na uobičajeni način. Objavom se moraju na raspravu pozvati svi vlašnici s napomenom, da će se ras prava održati i ako oni na raspravu ne prištupe. Ako se radi o posjedima, koji se po zakonu smatraju jednim posjedom, onda se na raspravu pozivaju svi suvlašni ci. Na raspravu treba pozvati i predstavnike agrarnih interesenata.
Rasprava se vodi na licu mjesta i to prema područjima pojedinih mješnih odbora.
Član 56.
Prije početka rasprave predsjednik agrarne komisije, ako je sam ranije položio zakletvu, zakleće sve članove agrarne komisije ukoliko oni nisu zakleti. lnače pred sjednik polaže zakletvu pred predsjednikom sreskog narodnog odbora.
Rasprava je javna, a vodi se prema posjedima onim redom, kako su uvedeni u spisak kao i prema pojedinim grupama. Na raspravi se ispituje tačnost pravnog i faktičnog stanja posjeda, kako je u spisak unesen, zatim, da li je vlašnik zemljo radnik, ili nezemljoradnik. lstovremeno treba da se utvrdi maksimum posjeda, ko
ji se ostavlja dosadašnjim vlašnicima i to na nacin, kako ga zakon propisuje.
Član 57.
O raspravi se vodi zapišnik, koji se po dovršenju rasprave čita i koji pored čla
nova komisije potpisuju sve prisutne stranke kao i prisutni stručnjaci.
Na završetku zapišnika mora se unijeti da je zapišnik zaišta pročitan. Zapisnik vodi ono lice koje odredi agrarna komisija.
Član 58.
Po završetku rasprave agrarna komisija nakon prethodnog vijećanja donijeće odluku o eksproprijaciji. Vijećanje je tajno. Odluka se donosi većinom glasova. Tok vijećanja kao i glasanje unosi se u posebni zapišnik i potpisuje ga predsjednik i za pisničar.
Član 59.
Donesena odluka o eksproprijaciji proglašava se po mogućnosti odmah u pri
sutnosti stranaka. Strankama se na zahtjev mora dostaviti prepis odluke.
Ako stranke pri donošenju odluke nisu prisutne, odluka će im se pismeno dos
taviti. Jedan primjerak dostavlja se i javnom tužiocu.
Odluka o eksproprijaciji mora se izraditi i proglasiti najkašnije u roku od tri da- na nakon zavrsetka rasprave. ·
Rok za žalbu traje 7 dana a teče od dana proglašenja, odnošno, ako stranka nije prisustvovala proglašenju, od dana uručenja odluke.
Član 60.
Stvarni vlašnik, čiji je posjed unesen u spisak posjeda jednog mješnog naro dnog odbora, a ima zemljišta na području drugih mješnih narodnih odbora, mora to prijaviti usmeno onom mješnom narodnom odboru na čijem području zivi. Ako to ne učini, kazniće se zatvorom do jedne godine.
Po dovršenju pripremnih radnji o svim ovim posjedima, ako su zemljišta u is tom srezu, mješni narodni odbori ustupiće spis nadležnoj sreskoj agrarnoj komisi ji radi donošenja odluke o eksproprijaciji.
Za slučaj da se zemljište nalazi u dva ili više okruga, tada će svaki mjenni odbor spise o provedenim pripremnim radnjama ustupiti Miništarstvu poljoprivrede i sto čarstva da odluči, kojoj će se okružnoj agrarnoj komisiji poslati spis radi donoše nja odluke o eksproprijaciji.
Mješni narodni odbori u ovakvim slucajevima provešće pripremne radnje odije
ljeno od ostalih slučajeva i po njima sastaviti poseban zapišnik.
Član 61.
Protiv odluke o eksproprijaciji može se žaliti ne samo vlašnik nego i svaki agrar
ni interesent, koji je u spisak unesen.
Vlašnik podnosi pismeno obrazloženu žalbu. Agrarni interesenti mogu predati žalbu i u zapišnik kod agrarne komisije.
Član 62.
Žalbe sa svim spisima i dostavnicama o uručenju odluka moraju se predložiti najkašnije u roku od tri dana po išteku roka za podnošenje žalbe.
Rješenje po žalbi donosi se na temelju spisa bez odredivanja usmene raspra ve. lzvidaji i dopune, koje budu potrebne, mogu se provesti preko nižih državnih or gana putem molbe.
Rješenje se ima donijeti u roku od sedam dana nakon prijema žalbe.
Dodjeljivanje i uvodenje u posjed
Član 63.
Kad odluka o eksproprijaciji zemljišta postane izvršna sreska agrarna komisija poslaće odluku mješnoj agrarnoj komisiji na dalji postupak. Mješna agrarna komi-
sija na to odreduje raspravu za dodjeljivanje zemlje. Svrha je rasprave da se oda beru fica, kojima će se zemljište dodijeliti i da se utvrdi površina, koja će im se da ti.
član 64.
O raspravi se vodi zapisnik u koji se unose sve činjenice i okolnosti, koje su odlučne za donošenje odluke, a naročito oni prlgovori, koji bi u slučaju žalbe mo gli utìcati na ìzmjenu donesene odluke.
Zapišnik potpisuju pored službenih lica i sve prisutne zainteresovane stranke.
član 65.
Odluka o dodjeljivanju zemlje je pojedinačna. Ona se uručuje agrarnom intere
sentu kome je zemlja dodijeljena.
Odluka se izraduje uz saradnju stručnih lica, koja su prisustvovala raspravi.
član 66.
Na temelju donesene odluke o dodjeljivanju zemlje predsjednik agrarne komisi je ili član koga on odredi, pošto se izvrši parcelacija, uvešće u posjed one agrarne interesente, kojima se zemlja dodjeljuje.
Ako se radi o stvaranju naseobina, gdje su agrarni interesenti već unaprijed ošnovali poljoprivrednu proizvodačku zadrugu i odlučili da se dodijeljeno zemljište prevede u svojinu same zadruge, odstupiće se od parcelacije zemljišta.
Ovo uvodenje u posjed je privremeno.
član 67.
Agrarni interesenti, kojima je dodijeljeno zemljište mogu još tokom rasprave u svrhu grupisanja (združivanja) zemljišta izvršiti zamjenu dodijeljenog zemljišta sa zemljištem drugih agrarnih interesenata ili drugih zemljoradnika.
Valjanost ove zamjene zavisi od odobrenja mješne agrarne komisije. Zamjena i njeno odobravanje unijeće se takoder u odluku o dodjeljivanju zemljišta.
član 68.
Protiv odluke mješne kao i sreske agrarne komisije o dodjeljivanju zemljišta postoji pravo žalbe na okruznu agrarnu komisiju i to u roku od sedam dana.
član 69.
Za postupak kod donošenja drugostepenih rješenja vrijede propisi iz člana 58. i člana 62. ovog zakona.
član 70.
Drugostepena rješenja o eksproprijaciji i o dodjeljivanju zemljišta su izvršna i protiv njih nema daljnjeg pravnog lijeka.
Član 71.
Ako viši organ preinaći prvostepenu odluku o dodjeljivanju zemlje, mješna agrar na komisija uvešće u posjed novog agrarnog interesenta pošto odstrani ranijeg ko ji je privremeno bio uveden u posjed. Odstranjeni agrarni interesenti imaju pravo da poberu plod sa obradenog zemljišta. Tako će išto postupati i sreska agrarna ko misija ako je ona vršila uvodenje u posjed.
O uvodenju u posjed treba sastaviti zapišnik. Ovo uvodenje u posjed je kona
čno.
Član 72.
Agrarni interesenti, koji dobiju zemlju, moraju potpisati izjavu da će se na ze
mlju naseliti i istu sa svojom porodicom obračlivati.
IX - PRELAZNA NAREDENJA
Član 73.
Sve odluke i mjere okupatora i bivših domaćih vlasti u službi okupatora done sene za vrijeme okupacije u cilju promjena u zemljišnom posjedu ili u cilju izmjene odnosa izmečlu vlašnika i bivših kmetova, beglučara odnošno zakupaca u korišt vlašnika smatraju se ništavnim.
Član 74.
Proglašavaju se nevažećim sva samovlasna naseljavanja na napuštena ili drža vna kao i sekvestrirana zemljišta, na zemljišta koja su ostala bez vlašnika, na ze mljišta koloništa, bez obzira da li su ta naseljavanja izvršena u toku rata ili poslije oslobočlenja, bez obzira da li su vršena na osnovu odluke ili uz odobrenje nadle žnih državnih organa.
Član 75.
Dodjeljivanjem zemljišta prestaju vaziti svi ugovori o zemljištu izmečlu dosadaš
njeg vlašnika i obradivača zemlje.
Ako je zemljište obradeno novi vlašnik dužan je ranijem obradivaču, bez obzira da li je on bio vlasnik ili ko drugi, naknaditi izdatke oko abrade zemlje po sporazu mu ili ako sporazuma nema, prema odluci mješnog narodnog odbora.
Naknada se ne priznaje samo u slučaju, ako je dosadašnji vlašnik prištupio re
dovnoj abradi zemljišta iza povedenog eksproprijacionog postupka.
Ugovori o zakupu zemljišta, koje su sklopili državni organi u svrhu da zemlja ne bi ostala neobračlena, ostaju na šnazi samo dotle, dok se ne digne plod tekuće privredne godine.
Član 75a.
U roku od šest mjeseci pokrenuće se postupak o saobražavanju sa ovim zako
nom ranije donesenih odluka o eksproprijaciji.
Neće vrijediti otudenja i opterećenja onih zemljišnih posjeda, koja budu izvrše na po stupanju na šnagu ovoga zakona, ako ti posjedi u postupku saobrazavanja budu eksproprisani.
Član 76.
Bivša kmetska selišta koja nisu po ranijim propisima provjerena i u zemljišnim knjigama provedena na pojedinačne vlasnike, neće se provjeravati.
Vlada će Uredbom propisati nacin utvrdivanja i prenosa prava vlašništva na ovim bivšim selištima.
Član 77.
Ovlašćuje se miništar poljoprivrede da posebnim pravilnicima propiše uslove po kojima će se postupati kod iskorišćavanja zemljišta iz člana 28. ovog zakona kao i pobliže odredbe o dodjeljivanju zemljišta raznim ustanovama i preduzećima iz čla na 5. ovog zakona.
Član 78.
Narodna Vlada Bošne i Hercegovine donijeće Uredbu kako o rješavanju uzurpa cija državnog zemijišta, zauzeća na utrinama, svih nepriznatih dioba seoskog i dru gog zemljišta, tako i o odredivanju organa i postupka po svim pitanjima i sporovi ma, koji su nastali iz ovih odnosa.
Član 79.
Ko u namjeri da izigra odredbe ovoga zakona preduzme kakve radnje na zgra dama, postrojenjima ili inventaru ili ko prištupi uništavanju šume, kazniće se za tvorom, a u osobito teškim slučajevima strogim zatvorom do 5 godina.
Član 80.
Miništar poljoprivrede u sporazumu sa miništrom finansija izdaće uputstva u pogledu tehničkog izvodenja poslova oko eksproprijacije kao i dodjeljivanja zemlje.
Član 81-
Svi podnesci, molbe i rješenja u vezi sa ovim zakonom, ukoliko se odnose na dodjeljivanje zemlje, oslobodeni su od takse.
Član 82.
Troškovi unutarnje kolonizacije padaju na teret budžeta Miništarstva poljoprivre
de.
Brisan.
Član 83.
Član 84.
Propise za primjenu ovog zakona donosi miništar poljoprivrede uz saglašnost predsjednika Vlade.
Član 85.
Ovaj zakon stupa na šnagu danom obnarodovanja.