The measure is available in the following languages:
AMANDMANI
NA STATUT SAVEZA BAPTISTIČKIH CRKAVA U REPUBLICI HRVATSKOJ
Dodatno poglavlje: STATUT MJESNE BAPTISTIČKE CRKVE
Preambula
U Članku 2. postojećeg Statuta Saveza baptističkih crkava u Republici Hrvatskoj navodi se da osnivači Saveza baptističkih crkava u Republici Hrvatskoj (mjesne baptističke crkve i drugi) "ostaju i dalje pravne osobe, što znači da ostaju autonomne, temeljem svojih statuta, pravilnika i poslovnika ...". Time se pretpostavlja da mjesne baptističke crkve (i drugi osnivači) samostalno donose svoje statute i/ili ostale akte. Ovo je u duhu baptističkog koncepta mjesnih crkava koji naglašuje dragovoljnost i slobodan pristup vjernika u zajednicu, a izvedeno i slobodu kreiranja i organizacije vlastitog crkvenog života i duhovne prakse.
Sve je, međutim, prisutnija potreba za određenom standardizacijom crkvene prakse s ciljem jasnije prezentacije i očuvanja baptističkog identiteta. Na skupštini Saveza baptističkih crkava u Republici Hrvatskoj održanoj 25. travnja, 1997. godine u Crikvenici usvojeno je stoga dodatno poglavlje u
Saveznom Statutu pod nazivom: STATUT MJESNE BAPTISTIČKE CRKVE, koje načelno regulira organizaciju mjesne baptističke crkve - te služi kao okvirni kriterij za kreiranje statuta mjesnih baptističkih crkava. U onom dijelu gdje ne regulira strogo crkvena pitanja, ovaj Statut može se preporučiti i ostalim vjerskim društvima i ustanovama - osnivačima Saveza baptističkih crkava u Republici Hrvatskoj.
STATUT MJESNE BAPTISTIČKE CRKVE
I - OPĆE ODREDBE
Članak 1.
Mjesna baptistička crkva, (u daljnjem tekstu: mjesna crkva) temeljna je organizacijska struktura baptističkih vjernika u nekom mjestu i njegovu bližem okruženju (području djelovanja).
Mjesna crkva je pravna osoba.
Članak 2.
Mjesna crkva slobodno i dragovoljno pristupa Savezu baptističkih crkava u Republici Hrvatskoj, a također surađuje s ostalim vjerskim organizacijama bliskim baptističkim crkvama.
Mjesna crkva drži se tzv. vjersko-građanskog načela "slobodna crkva u slobodnoj državi" koje je osobito karakteristično za baptističke crkve. Stoga je odvojena od države i od svakog uključivanja u političke stranke.
Članak 3.
Mjesna crkva može imati svoj vlastiti naziv, ali on mora biti predočen u sljedećoj standardiziranoj formi:
SAVEZ BAPTISTIČKIH CRKAVA U REPUBLICI HRVATSKOJ
BAPTISTIČKA CRKVA (ime mjesta u nominativu)
(Karakteristični naziv mjesne crkve ukoliko postoji)
Članak 4.
Da bi se mjesna crkva mogla organizirati ona mora zadovoljiti sljedeće uvjete:
1) biti u mogućnosti samostalno se ustrojiti i organizirati obavljanje vodećih službi u mjesnoj crkvi (upravljanje mjesnom crkvom, propovijedanje, dušobrižništvo i dr.), dakle biti u mogućnosti samostalno održavati i voditi redovita bogosluženja, crkvene obrede i ostale crkvene sastanke;
2) samostalno se izdržavati / stjecati imovinu;
3) imati minimalni broj od deset (10) članova;
Ukoliko neka grupa baptističkih vjernika nije u mogućnosti zadovoljiti ove uvjete, a ima trajnu intenciju da se organizira kao mjesna crkva, ona se može proglasiti mjesnom crkvom u osnivanju. U toku tog razdoblja ona je u načelu vezana uz neku mjesnu crkvu, koja joj ne mora biti zemljopisno najbliža.
Ukoliko se u nekoj mjesnoj crkvi broj članova smanji ispod minimalnog broja od 10 članova, u toku tog razdoblja smanjenog članstva ona je u načelu vezana uz neku mjesnu crkvu, koja joj ne mora biti zemljopisno najbliža.
Status mjesne crkve i/ili mjesne crkve u osnivanju priznaje i potvrđuje Skupština Saveza Baptističkih crkava u Republici Hrvatskoj na preporuku Izvršnog odbora Saveza Baptističkih crkava u Republici
Hrvatskoj.
Članak 5.
Pojedinac postaje članom mjesne crkve dragovoljnim i slobodnim pristupom zajednici vjernika koji čine mjesnu crkvu i koji ga prepoznaju i prihvaćaju kao punopravnog sudionika svoga vjerničkog zajedništva.
Procedura primanja i prestanka članstva regulira se posebnim Pravilnikom ili Poslovnikom.
Član crkve je punopravni član crkve ukoliko protiv njega nisu poduzete određene mjere crkvene discipline.
Članak 6.
Svaki član mjesne crkve može, za svoju osobnu vjerničku izgradnju, slobodno i samostalno čitati i tumačiti Bibliju. Međutim, mjesna crkva kao zajednica vjernika prepoznaje također i jedinstvo karizmi - darova Duha i službi u zajednici koje služe za izgradnju zajednice, te temeljem toga postavlja pojedine članove da obavljaju službu riječi i ostale vodeće službe u mjesnoj crkvi.
Članak 7.
U svom tumačenju Biblije, kao i u provođenju crkvene prakse i organizacije zajedničkog života, mjesna crkva uzima u obzir i određene dokumente usvojene na Skupštini Saveza Baptističkih crkava u Republici Hrvatskoj. Poštujući autonomnost mjesnih baptističkih crkava, ovi dokumenti stoga nemaju obvezujući značaj, ali njihova polazišta i postavke predstavljaju okvirne kriterije u sveukupnom nastojanju kreiranja crkvenog zajedništva i formiranja prepoznatljiva baptističkog identiteta.
Ovo su sljedeći dokumenti:
1) Načela vjerovanja Baptističkih crkava u Republici Hrvatskoj,
2) Ustroj Baptističkih crkava u Republici Hrvatskoj,
3) Red bogosluženja Baptističkih crkava u Republici Hrvatskoj,
II. ORGANIZACIJA CRKVENOG ŽIVOTA
(SLUŽBE U CRKVI - USTROJSTVO CRKVE)
Članak 8.
Održavanje, sadržaj i red bogosluženja načelno je uređen Redom bogosluženja Baptističkih crkava u
Republici Hrvatskoj. Svaka mjesna crkva slobodna je i samostalna u kreiranju vlastitog modela bogosluženja.
Članak 9.
Polazeći od ustrojstva prvih kršćanskih zajednica, kao i životne prakse mjesne crkve promatrane kao međusobne isprepletenosti zajedništva darova Duha i zajedništva različitih službi moguće je razlikovati brojne službe u mjesnoj crkvi usmjerene na opću korist cijele vjerničke zajednice.
Svaki član može biti prepoznat kao nositelj neke od službi u mjesnoj crkvi. Mjesna crkva, međutim, osobito prepoznaje članove - nositelje karizmi za vodeće službe u mjesnoj crkvi. To su sljedeće službe: pastor ili propovjednik, starješina, đakon.
Nositelji ovih vodećih službi ordinirani su za svoju službu. Pojam, značaj i postupak ordinacije opisan je u Redu bogosluženja Baptističkih crkava u Republici Hrvatskoj.
Članak 10.
Pastor ili propovjednik najodgovornija je služba u mjesnoj crkvi. U načelu je punovremeni crkveni djelatnik, potpuno posvećen službi crkve. Ordiniran je za službu pastora ili propovjednika. Objedinjuje propovjedničku (navjestiteljsku i učiteljsku) kao i dušobrižničku službu i odgovoran je za mjesnu crkvu kojoj služi. Načelno treba imati visokoškolsko teološko obrazovanje. Po svojoj službi član je Starješinstva mjesne crkve.
Služba pastora ili propovjednika nije doživotna, već mandatna, i traje četiri godine u jednom mandatu. Služba pastora ili propovjednika može se obnavljati u neograničenom broju mandata, ukoliko, istekom mandata, mjesna crkva tako izabere.
Pastor ili propovjednik nisu dvije osobe, već su to dva termina koja, u skladu s dosadašnjom praksom u baptističkim mjesnim crkvama, u ovom kontekstu označavaju identičnu službu u mjesnoj crkvi.
Članak 11.
Starješina je crkveni službenik koji je od mjesne crkve izabran da u zajednici s ostalim izabranim starješinama obavlja službu upravljanja mjesnom crkvom.
U skladu s odlukom pojedine mjesne crkve, starješine mogu, u odsutnosti pastora ili propovjednika, obavljati određene crkvene obrede.
Služba starješine nije doživotna, već mandatna, i traje četiri godine u jednom mandatu. Služba pojedinog starješine može se obnavljati u neograničenom broju mandata, ukoliko, istekom mandata, mjesna crkva tako izabere. Starješine su u načelu ordinirani za svoju službu.
Članak 12.
Đakon je crkveni službenik koji je, odlukom mjesne crkve, ovlašten voditi različite službe, a tako i voditi bogosluženje uz suglasnost ili za vrijeme odsutnosti pastora ili propovjednika. Također može obavljati određene crkvene obrede. Đakon može biti izabran za člana Starješinstva mjesne crkve. Preporuča se, po mogućnosti, temeljno teološko obrazovanje.
Služba đakona nije doživotna, već mandatna, i traje četiri godine u jednom mandatu. Služba pojedinog đakona može se obnavljati u neograničenom broju mandata, ukoliko, istekom mandata, mjesna crkva tako izabere. Đakoni su ordinirani za svoju službu.
Članak 13.
Najviše tijelo upravljanja mjesnom crkvom je Crkvena skupština. Čine je svi punopravni članovi mjesne crkve. Crkvena skupština sastaje se najmanje jednom godišnje. Predsjedava joj pastor ili propovjednik, odnosno predsjedavajući starješina.
Crkvena skupština donosi temeljne odluke u svezi sa:
• konstitutivnim dokumentima mjesne crkve
• sadašnjim i/ili budućim aktivnostima mjesne crkve
• unutrašnjim crkvenim životom i organizacijom rada
• crkvenom imovinom i načinima stjecanja crkvene imovine
• razvojem crkve i misijskom djelatnošću
• odnosom prema ostalim crkvama u Savezu Baptističkih crkava u Republici Hrvatskoj
• odnosom prema ostalim srodnim ili drugim crkvama i denominacijama, te paracrkvenim i sličnim organizacijama
• odnosima mjesne crkve sa sekularnim strukturama
• svim ostalim pitanjima od važnosti za život crkve.
Crkvena skupština izabire Starješinstvo i Crkveno vijeće, a također izabire i postavlja pojedine članove na odgovorne službe u crkvi (pastor, rizničar i/ili blagajnik, tajnik crkve, voditelji raznih odbora i sl.).
Crkvenu skupštinu saziva Predsjednik Starješinstva ili predsjedavajući Starješina. Saziv crkvene skupštine je pravovaljan, ako je na sjednici prisutna natplovična većina članstva. Ukoliko na sjednici nije natplovična većina članstva, ona se može informativno održati, ali se donošenje odluka mora odgoditi za sljedeći saziv.
Crkvena skupština radi po Poslovniku u kojem je, između ostalog, propisan i postupak za izbor članova Starješinstva i Crkvenog vijeća..
Članak 14.
Starješinstvo je izvršno tijelo koje izabire i postavlja Crkvena skupština na svojoj sjednici. Mandat Starješinstva traje četiri (4) godine.
Starješinstvo sprovodi u djelo odluke Crkvene skupštine, te donosi i brine se o provođenju svih operativnih odluka važnih za život mjesne crkve.
Sjednice Starješinstva održavaju se po potrebi, a najmanje jednom mjesečno. Sjednicama predsjedava Predsjednik Starješinstva (ili predsjedavajući Starješina), koji se izabire na prvoj sjednici Starješinstva. To može biti pastor ili propovjednik mjesne crkve, ili neki od starješina.
Pastor ili propovjednik mjesne crkve po svojoj je službi član Starješinstva, ali ne nužno i njegov
Predsjednik.
Starješinstvo mjesne crkve može se sastojati od najmanje tri člana.
Članak 15.
Crkveno vijeće čine uz članove Starješinstva još neki članovi mjesne crkve koje izabire Crkvena skupština. Ovi dodatni članovi Crkvenog vijeća mogu se, ali ne moraju izabrati između ordiniranih članova crkve (npr. voditelj omladinskog rada, voditelj sestrinskog rada, koordinator vjeronauka, zborovođa, voditelji određenih radnih grupa i sl.).
Crkveno vijeće nije izvršno tijelo, već je uži saziv Crkvene skupštine na koji ona prenosi dio svojih ovlaštenja s kompetencijama da razrađuje odluke Crkvene skupštine i donosi osnove za pripremu odluka Starješinstva.
Crkveno vijeće tako rješava pitanja crkvene discipline, kao i pitanja primanja u članstvo i prestanka članstva mjesne crkve.
Sjednicama Crkvenog vijeća predsjedava u načelu Predsjednik Starješinstva.
Brojčano manje crkve ne moraju imati Crkveno vijeće, već sva glavna pitanja rješavaju češćim sazivima Crkvene skupštine.
Članak 16.
Administrativne poslove mjesne crkve može obavljati neki od članova Starješinstva crkve, ili Crkvena skupština može postaviti tajnika crkve. Dio administrativnih poslova u svojoj domeni obavlja i pastor ili propovjednik crkve.
Članak 17.
Crkvena skupština postavlja rizničara i blagajnika crkve.
Rizničar provodi odluke Crkvene skupštine i vodi brigu o svim pitanjima koja se tiču crkvene imovine i načina stjecanja crkvene imovine. Služba rizničara ne mora se obvezatno posebno izdvajati, iako se to preporuča, već je može obnašati neki od članova Starješinstva crkve.
Blagajnik crkve brine se o operativnom prikupljanju novčanih sredstva i tekućim isplatama, a postupa po nalogu rizničara ili Starješinstva crkve.
Kontrolu financijskog i blagajničkog poslovanja obavljaju crkveni revizori koje postavlja Starješinstvo po potrebi, a najmanje jednom godišnje.
Članak 18.
Različitost duhovnih darova i službi u mjesnoj crkvi ogleda se u njenim brojnim aktivnostima. Kako bi se ovi poslovi organizirano i efikasno obavljali, rad mjesne crkve može se organizirati u sekcijama, grupama, odborima ili pododborima koji mogu biti trajnijeg karaktera (vjeronaučni rad, rad s literaturom i sl.) ili pak povremenog (prigodni skupovi, izgradnja, adapatacija i sl.).
Za organizaciju i koordinaciju ovog rada odgovorno je Starješinstvo.
Članak 19.
Mjesna crkva brine se o vjeronaučnom odgoju i obrazovanju svoje djece i mladeži, te, u skladu s pozitivnim zakonskim propisima, organizirano provodi vjeronauk. Koordinacija vjeronaučnog nastavnog programa i rada može se obavljati na nivou Saveza baptističkih crkava u Republici Hrvatskoj.
Za obavljanje vjeronaučnog odgoja, crkva posebno prepoznaje službu vjeroučitelja. Vjeroučitelj je član crkve kojeg crkva postavlja u službu vjeronaučnog odgoja, a koji u načelu treba najmanje imati školsku spremu za vjeroučitelja.
Ukoliko u nekoj mjesnoj crkvi ima više vjeroučitelja, tada Crkvena skupština postavlja koordinatora vjeroučitelja.
III. CRKVENA IMOVINA I NAČINI STJECANJA CRKVENE IMOVINE
Članak 20.
Mjesna crkva samostalno se izdržava / stječe svoju imovinu, i to:
• redovitim ili povremenim dragovoljnim prilozima članova i ostalih posjetitelja bogosluženja;
• redovitim davanjima članova crkve na dragovoljnoj odluci i / ili zavjetnoj osnovi ;
• dotacijama i donacijama;
• zavještajima i zakladama;
• različitim neprofitnim djelatnostima isključivo crkvenog karaktera.
U svrhu obavljanja materijalno-financijskih djelatnosti, mjesna crkva obvezatno vodi svoju internu knjigovodstvenu evidenciju, te može imati svoj žiro-račun i ostale bankovne račune.
Članak 21.
Sve nekretnine mjesne crkve u načelu se upisuju u zemljišnim knjigama kao vlasništvo mjesne crkve i Saveza Baptističkih crkava u Republici Hrvatskoj, u idealnim dijelovima 50%/50%.
Vlasništvo nad nekretninama regulirano je Statutom Saveza Baptističkih crkava u Republici Hrvatskoj.
U slučaju spora, proglašuje se nadležnost najbližeg mjesnog suda na području na kojem se mjesna crkva nalazi.
Članak 22.
U slučaju prestanka postojanja mjesne crkve, sva njena imovina prelazi u vlasništvo Saveza baptističkih crkava u Republici Hrvatskoj, a u slučaju prestanka Saveza BC u RH, imovina mjesne crkve koja je u idealnom dijelu pripadala Savezu BC u RH, prelazi u vlasništvo mjesne crkve.
IV. ZAVRŠNE ODREDBE
Članak 23.
Ovim Statutom mjesne crkve regulira se organizacija i rad mjesne baptističke crkve, te se postavljaju okvirni kriteriji za donošenje statuta pojedinih mjesnih crkava, koje su članice Saveza baptističkih crkava u Republici Hrvatskoj.
Članak 24.
Za mjerodavno tumačenje ovog Statuta nadležan je Izvršni odbor Saveza baptističkih crkava u Republici Hrvatskoj.
Članak 25.
Za promjene ovog Statuta nadležna je Skupština Saveza baptističkih crkava u Republici Hrvatskoj.
U Crikvenici, 3. travnja 1998.
Predsjednik Saveza baptističkih crkava Predsjednik Skupštine Saveza
u Republici Hrvatskoj baptističkih crkava u Republici Hrvatskoj
dr. Branko Lovrec p. Giorgio Grlj