The measure is available in the following languages:
USTAV EVANGELIČKE CRKVE U REPUBLICI HRVATSKOJ
PREAMBULA
Ustav Evangeličke crkve u Republici Hrvatskoj (dalje u tekstu: ECRH), temeljni je akt kojim se uređuju, utvrđuju i reguliraju sva pitanja od bitnog interesa za opstojnost i život ECRH, kao i za očuvanje i učenje temeljnih načela iz Svetog pisma i ispovjednih dokumenata vjere Evangeličke crkve.
TEMELJNE ODREDBE
Članak 1.
U palom svijetu Bog poziva cijelo čovječanstvo da postane Božji narod. Kroz silu Duha Svetoga, Bog poziva narod od svijeta kroz značenje Kristovog evanđelja i kroz krštenje ustanovljuje ih kao zajednicu. Krštenje utjelovljuje svakog vjernika u narod Božjeg novog saveza i čini od njih univerzalno svećenstvo.
Kršćani su ljudi kojima Bog daje darove Duha Svetoga da osnaži njihov zajednički život i njihovu misiju u svijetu. Taj narod je nazvan crkva da svjedoči i naviješta nadolazeće Božje kraljevstvo a ECRH je dio te crkve.
Članak 2.
EC je zajednica evangelika u RH, bez obzira na spol i nacionalnost i dio je jedne svete sveopće apostolske crkve.
ECRH je pozvana od Isusa Krista u službu evanđelja koje je objavljeno u Svetom pismu i posvjedočena je u vremenu ispovijedima naših otaca i majki u vjeri i povijesnim činovima ispovijedi kršćanskog jedinstva, staro crkvenim simbolima koji su: Apostolska, Nicejska i Atanazijeva vjeroispovijest, Confessio Augustana i Lutherovi katekizmi. ECRH potvrđuje pristanak na Leuenberški sporazum. Mi priznajemo da smo u evangeličkom zajedništvu s drugim crkvama koje imaju temelj na zajedničkom razumijevanju Evanđelja.
Članak 3.
Pripadnost ECRH temelji se na krštenju prema Kristovom učenju. Član ECRH je svaki kršteni vjernik koji prebiva u jednoj, između organiziranih crkvenih općina i filijala, koji živi po učenju ECRH i koji daje svoj doprinos u duhovnom i materijalnom smislu. Članovi su registrirani na članskoj listi crkvenih općina.
Članak 4.
ECRH se zauzima za zajedništvo evangeličkih vjernika u RH i Bosni i Hercegovini, kao i za ekumensko zajedništvo kod nas i u svijetu.
ECRH pripadaju i sve evangeličke crkvene općine u Bosni i Hercegovini.
ECRH, njezine crkvene općine i njezini članovi odgovorni su da se Božja riječ navještava svim ljudima čisto i istinito i da se donose plodovi vjere prema učenju i primjeru Isusa Krista.
ECRH je pravna slijednica organizirane i priznate Evangeličke crkve na ovom tlu: u Kraljevini Hrvatskoj, Slavoniji i Dalmaciji, u Kraljevini SHS, u Kraljevini Jugoslaviji (Njemačke Evangeličke crkvene općine A.v.), u Nezavisnoj državi Hrvatskoj, te Evangeličke crkve u SR Hrvatskoj, SR Bosni i Hercegovini i SAP Vojvodini.
Članak 5.
Službeni pečat ECRH je okruglog oblika, na kojem je natpis: EVANGELIČKA CRKVA U REPUBLICI HRVATSKOJ, a u sredini se nalazi križ s hrvatskim pleterom.
UVODNE ODREDBE
Članak 6.
ECRH i svi njezini članovi imaju zajedničku odgovornost i službu.
ECRH, crkvene općine, ustanove i udruge, postoje i uređene su prema svojim Statutima, koji moraju biti u skladu s ovim Ustavom i koji su potvrđeni od Sinode.
Organizacijske jedinice ECRH: crkvene općine (CO), filijale i misijske postaje,
dobivaju svoju zakonitost prema mjerilima crkvenog i državnog zakona i ustanove su s pravom javnosti.
Članak 7.
Član ECRH je onaj evangelički kršćanin koji je član Evangeličke crkvene općine i koji nije član druge religijske zajednice ili sljedbe.
Punopravni član evangeličke crkve može biti svaki vjernik crkava reformacije koji u ECRH želi živjeti kršćansko zajedništvo oko Riječi Gospodnje i spreman je činiti sve što se očekuje od aktivnog člana.
Članak 8.
Članstvo u ECRH prestaje:
- kada je član općine istupio pismenim zahtjevom iz ECRH,
- kada je postao član neke druge zajednice,
- kada član općine ne ispunjava svoje vjerske dužnosti ili djeluje protiv ECRH, o tome odluku donosi prezbiterij na prijedlog svećenika.
Članak 9.
ECRH ima slobodu javno ispovijedati svoju vjeru i održavati svoje obrede.
ECRH sama određuje svoje blagdane, način bogoslužja kao i svoje obrede. ECRH sama postavlja svećenike i crkvene službenike. Opoziva ih prema svojim zakonima i propisima koji ne mogu važiti retroaktivno.
Članak 10.
Službeni jezik u ECRH je hrvatski jezik.
Skupština crkvene općine može odobriti i upotrebu drugog jezika za bogoslužje i obrede.
Članak 11.
Članovi crkvene općine prema mjerilima crkvenih zakona sudjeluju u duhovnoj službi ECRH, kao i u životu ECRH i crkvene općine.
Članovi crkvene općine sudjeluju u dužnostima ECRH i brižno ih izvršavaju.
Članovi ECRH redovito daju doprinose za ECRH i crkvenu općinu i potpomažu crkveni rad svojim dobrovoljnim prilozima.
CRKVENA OPĆINA
OPĆENITO
Članak 12.
Služba naviještanja Radosne vijesti, dijeljenje sakramenata, kršćanski odgoj, služba kršćanske ljubavi ostvaruje se prije svega u crkvenoj općini.
Crkvena općina je odgovorna za ostvarivanje kršćanskog života, a kod toga se drži crkvenih propisa.
Članak 13.
Crkvena općina obuhvaća određena područja u kojima žive evangelički vjernici. Kod toga su mjerodavne povijesne granice crkvene općine.
Bez suglasnosti crkvene općine njezine se granice ne mogu mijenjati, proširivati i smanjivati. Kada crkvena općina želi promjenu svojih granica, mora zatražiti privolu Sinode. Prostorno susjedne crkvene općine sporazumom o razgraničenju određuje granicu, ako za tim postoji potreba. U sporu granicu određuje Sinoda.
Članak 14.
Crkvenoj općini pripadaju njezine filijale crkvene općine koje je ona osnovala ili koje su se tijekom povijesti njoj priključile. Odnose između crkvene općine i filijale uređuje Sinoda.
Članak 15.
Crkvene općine, isto kao i crkva u Republici Hrvatskoj nazivaju se Evangelička crkva, crkvena općina________________.
Crkvene općine mogu koristiti naziv prema tradiciji svoje crkvene općine.
Članak 16.
Crkvena općina se brine za potrebne prostorije i opremu za Bogoslužja i poduku. Također se brine za održavanje tih prostorija.
Crkvena općina za svoje djelovanje osigurava potrebna novčana sredstva. Po mogućnosti brine i za plaću izabranog svećenika/ce-župnika/ce i ostalih crkvenih radnika.
Crkvena općina savjesno upravlja svojom pokretnom i nepokretnom imovinom. Postojeću imovinu je dužna očuvati. Njezina imovina se bez suglasnosti Sinode ECRH ne može otuđiti, opteretiti ili na drugi nedozvoljeni način s njom raspolagati (prodati, dati u najam, zakup ili hipoteku i sl.). Crkvena imovina i prihodi smiju se koristiti samo za potrebe crkvene općine i ECRH.
Članak 17.
Crkvena općina, radi obavljanja svoje zadaće, pronalazi među svojim članovima suradnike, te ih osposobljava za rad u crkvenim općinama.
Članak 18.
Članom Evangeličke crkvene općine se smatra:
- koji je kršten i konfirmiran u Evangeličkoj crkvi ili koji je svojim pristankom pristupio u članstvo crkve,
- koji živi u crkvenoj općini ili u njezinoj filijali,
- koji nije član druge religijske zajednice.
PREZBITERIJ
Uređenje
Članak 19.
Svaka crkvena općina ima prezbiterij. Prezbiterij je upravni organ crkvene općine i filijale, a sačinjavaju ga članovi po dužnosti, po zasluzi (počasti) i birani prezbiteri.
Članovi po dužnosti su: predsjednik CO ili filijale koji vodi prezbiterij, župnik CO ili filijale. Svi ostali duhovnici u CO su u stalnoj službi, bez prava glasovanja.
Članovi po zasluzi su dugogodišnji aktivni članovi CO, čije iskustvo CO ovako nastavlja koristiti i čije zasluge na ovaj način priznaje. Nakon usuglašavanja prijedloga župnika i prezbiterija, imenuje ih skupština CO ili filijale. Imaju savjetodavnu ulogu.
Dugogodišnji zaslužni članovi Prezbiterija mogu nakon prestanka članstva biti u vijeću imenovani za počasne članove Prezbiterija. Prezbiterij ih poziva na sjednice, gdje imaju samo savjetodavnu ulogu.
Broj biranih prezbitera ovisi o brojnosti zajednice.
Prezbiterij se sastoji:
- od predsjednika crkvene općine, pomoćnih svećenika-župnika općine, đakona ili njihovih zamjenika u svećeničkoj službi i svećenika,
- ostalih biranih članova Prezbiterija moraju biti laici.
Članak 20.
Broj biranih prezbitera u crkvenim općinama iznosi od 2 do 10 prezbitera.
U općinama do 10 članova bira se samo predsjednik CO.
U općinama do 50 članova 2.
U općinama do 100 članova 6 prezbitera.
U općinama do 200 članova 8 prezbitera.
U općinama preko tog broja 10 prezbitera.
Članak 21.
Prezbiter može biti samo onaj koji je član crkvene općine najmanje godinu dana, koji je upućen i ima iskustvo u crkvenom životu.
Među članovima prezbiterija s pravom glasa ne može biti rodbinskih odnosa do trećeg koljena.
Prezbiter ne obnaša funkcije u ECRH koje bi mogle dovesti do podijeljene lojalnosti i sukoba interesa.
Članak 22.
Predsjednika CO i ostale prezbitere bira skupština CO.
Članak 23.
Pravo glasanja na godišnjoj skupštini ima svaki član crkvene općine od dana konfirmacije. Biran može biti član crkvene općine sa 18 i više godina starosti evidentiran na popisu članova sa pravom glasa.
Članak 24.
Pravo glasovanja nema i ne može biti biran:
- onaj koji je pod starateljstvom ili koji je radi duševnih smetnji pod skrbništvom,
- koji je prema zaključcima Prezbiterija izgubio pravo glasovanja i pravo biti biran zbog neizvršavanja crkvenih dužnosti ili je neprijateljski djelovao protiv crkve i crkvene općine ili živi nečasnim životom.
Postoji pravo da se žali, Crkvenom Sudu ECRH ako se izgubi pravo glasa.
Članak 25.
Prezbiter preuzima svoju dužnost s uvođenjem u službu, u roku od 15 dana.
Mandat prezbitera traje šest godina i počasni je. Svake tri godine polovina se izdvoji iz Prezbiterija, te se polovina prezbitera nanovo bira.
Prezbiteri kojima je prestala služba u Prezbiteriju, mogu se ponovno birati za prezbitere nakon jednog mandata. Nakon drugog mandata mora proći tri godine da se opet može biti izabran.
Stari Prezbiterij prestaje sa radom, kada novi bude uveden u službu.
Članak 26.
Skupština crkvene općine može prezbiteru oduzeti njegov mandat, kada ustanovi da prezbiter više ne ispunjava propisane uvjete za prezbitera, ili ako svoju službu prezbitera zanemaruje ili nije u stanju obavljati svoje dužnosti.
Skupština crkvene općine izabire novog prezbitera koji se postavlja na mjesto bivšeg prezbitera i novi prezbiter je na tom položaju sve do isteka mandata bivšeg prezbitera.
Nadležnost
Članak 27.
Članovi Prezbiterija zajedničkom odgovornošću i zajedno sa župnikom vode crkvenu općinu. Oni svojim sudjelovanjem u crkvenom životu i radu na zadaćama crkvene općine, svojim načinom života trebaju biti članovima crkvene općine za primjer, te ih voditi živoj i djelotvornoj suradnji i pripremati ih za nove zadaće.
Članak 28.
Prezbiterij treba:
a) omogućavati da se u crkvenoj općini naviješta Riječ i dijele Sakramenti
b) voditi brigu o kršćanskom odgoju i poduci mladih
c) zauzimati se za stare, bolesne, siromašne i za one kojima je potrebna zaštita i pomoć; promicati socijalne službe i djela na području crkvene općine
d) nastojati da se nedjelje i blagdani svetkuju i da se bogoslužni red poštuje
e) voditi popis članova crkvene općine s pravom glasa
f) sazivati godišnju skupštinu
g) upravljati imovinom crkvene općine
h) brinuti se za uzdržavanje crkvenih zgrada
i) određivati obvezna davanja za crkvu
j) odlučivati o troškovniku crkvene općine i primati godišnje obračune
k) zapošljavati općinske službenike i druge radnike u okviru svojih mogućnosti, te ih nadzirati u službi
l) pripremati i izvršavati poziv svećenika-župnika.
Pristanak Prezbiterija je potreban, kada se uobičajeno vrijeme Bogoslužja za duže vrijeme želi promijeniti.
POSEBNE SLUŽBE
Članak 29.
U crkvenoj općini postoje i posebne službe u kojima mogu raditi članovi crkvene općine (npr. lektor, kateheta, đakon, vođa đakonije, omladinski voditelj, odgovorna osoba za žensko društvo, crkvenjak i dr.). S njima se može stvoriti radna grupa u službi crkvene općine koju nadzire i savjetuje svećenik-župnik.
Radna grupa ima zadaću, da u mnoštvu službi, promiče jedinstvo i život crkvene općine te o svom radu izviješta Prezbiterij.
SKUPŠTINA CRKVENE OPĆINE
Članak 30.
Crkvenom općinom upravlja skupština crkvene općine, koju sačinjavaju svi članovi crkvene općine s pravom glasa. Skupština crkvene općine raspravlja o izvješću Predsjedništva i ostalih djelatnika crkvene općine, prihvaća godišnji obračun i proračun, bira Prezbiterij, prihvaća program rada i brine se o izvršavanju prihvaćenih odluka i zaključaka. Skupštinu crkvene općine saziva Prezbiterij najmanje jedanput godišnje. Po ukazanoj potrebi skupština se može sazivati i više puta. Poziv za sjednicu dostavlja se najmanje 7-14 dana prije održavanja sjednice.
Skupština crkvene općine obavlja slijedeće poslove:
a) brine se o crkvenom ćudorednom životu,
b) odlučuje o organizacijskim i gospodarskim poslovima crkvene općine, razmatra financijski izvještaj i godišnji plan,
c) prihvaća ili odbija programe tekućih poslova,
d) bira predstavnike i delegate u Sinodu,
e) bira prezbitere
f) na prijedlog Sinodalnog vijeća i uz potvrdu Sinode razrješava predstavnike i delegate u Sinodi
g) bira svećenike uz sudjelovanje tijela ECRH prema crkvenom zakonu
Skupština se mora sastati kada to pisano zatraži trostruko veći broj članova crkvene općine od broja Prezbitera ili ako to zatraži Sinodalno vijeće.
Skupština može donijeti zaključke natpolovičnom većinom prisutnih članova, a kada se radi o raspolaganju i otuđenju crkvene imovine, mora odluku donijeti 2/3 prisutnih članova uz suglasnost ECRH.
SVEĆENIČKA SLUŽBA
Namještenje
Članak 31
Pravo na namještenje u ECRH imaju ravnopravno sve osobe bez obzira na spol, rasu, nacionalnost i socijalni status.
Postavljanje u službu i ređenje svećenika za CO mora zatražiti skupština CO.
Biskup može zarediti a CO izabrati, za svećenika-župnika osobu za koju biskup potvrđuje da ima dovoljno opće obrazovanje, potrebno znanje o teologiji te koja je spremna položiti svećenički ispit iako ta osoba nije diplomirala teologiju.
Članak 32.
Izobrazba svećenika traži završen studij evangeličke teologije. na Evangeličkom teološkom fakultetu ili na drugim teološkim fakultetima.
Sinoda može prihvatiti pravo na službu svećenika-župnika svakom onom kandidatu koji dolazi iz zajednice koja je potpisnik Leuenberškog sporazuma.
Svećenici koji su diplomirali na drugim teološkim fakultetima moraju polagati ispit iz povijesti Evangeličke crkve u Republici Hrvatskoj, kateheze, liturgike i poznavanja Zakona Evangeličke crkve u Republici Hrvatskoj.
Članak 33.
Potrebu i mogućnost za ostvarivanje i popunjavanje radnih mjesta na razini ECRH, utvrđuje Sinoda na prijedlog Sinodalnog vijeća. Potrebu za svećenikom – župnikom utvrđuje skupština CO i upućuje Sinodalnom vijeću.
Sinodalno vijeće u suradnji s Prezbiterijem CO traži rješenje unutar ECRH. U drugom krugu rješenje se traži sa partnerima ECRH. U trećem krugu, Sinodalno vijeće raspisuje natječaj i imenuje natječajnu komisiju. Kandidate predlaže Sinodalno vijeće skupštini općine koja vrši konačan izbor.
Članak 34.
Svećenici koji ispunjavaju uvjete za namještenje, imaju pravo natjecanja na raspisano upražnjeno mjesto župnika. Kao uvjet moraju imati dvogodišnji vikarijat.
Vikari mogu obavljati svećeničku dužnost do izbora župnika.
Preduvjet za namještenje svećenika je zaređenje i državljanstvo Republike Hrvatske.
U nedostatku domaćih svećenika po potrebi može biti namješten i strani državljanin čija Crkva ili misijska organizacija mora sklopiti sa Evangeličkom crkvom u RH Ugovor o suradnji, kojim se reguliraju prava i obveze. Crkva preuzima obvezu zdravstvenog osiguranja.
Sa zaređenjem svećenik prima ovlaštenje za javno navještavanje Božje riječi, upravljanje Sakramentima, pravo na službeno djelovanje u Evangeličkoj crkvi u Republici Hrvatskoj, pravo upotrebljavanja svog službenog naziva i nošenje službenog svećeničkog odijela.
Članak 35.
Svećenik koji je izabran, postavljen je na 6 godina i može biti ponovno biran.
Biranog svećenika u prvu službu na bogoslužju biskup uvodi u službu.
Misionari mogu djelovati u ECRH u skladu s Ugovorom sklopljenim između Misije i ECRH, s mogućnošću napredovanja u službi, te mogu obavljati sve službe, osim predstavljanja ECRH pred državnim organima (samo državljani RH).
Članak 36.
Svećenici ECRH sačinjavaju svećenički kolegij koji ima savjetodavnu ulogu.
Članak 37.
Biskup može biti župnik u jednoj crkvenoj općini uz pomoć službe vikara.
Služba svećenika – župnika
Članak 38.
Župnik-svećenik je u svojoj službi vezan za svoju ordinacijsku prisegu te treba javno naviještati Riječi Evanđelja Isusa Krista, upravljati Sakramentima, podučavati i vršiti dušobrižništvo.
Službu župnika-svećenika mogu obavljati i vikari uz suglasnost i odluku biskupa.
Članak 39.
Propovijedanje i upravljanje Sakramentima ostaje pridržano rukopoloženom svećeniku-župniku. Javno naviještanje Evanđelja potpomaže se službom lektora. Dijeljenje Sakramenata mogu vršiti samo svećenici ali u podjeli Sakramenata mogu pomagati aktivni članovi crkvenog odbora ili uz ovlaštenje biskupa, svaki kršćanin u izuzetnim situacijama (rat, viša sila i sl.). U situacijama hitne potrebe načelno svaki službenik je pozvan da služi i predstavlja Evanđelje u svakom neophodnom obliku.
Članak 40.
Župnik-svećenik je odgovoran za pravilno upravljanje zajednicom. On vodi crkvene knjige, dnevnik crkvene općine i izdaje potvrde u ime Prezbiterija.
Članak 41.
Obvezan Božjom Riječi, župnik-svećenik je u okvirima crkvenog Ustava u svojoj službi riječi i dušobrižništva samostalan.
Članak 42.
Između župnika-svećenika i pojedinog člana crkve, kod ispovijedi postoji obveza čuvanja ispovjedne tajne, koja ne prestaje ni onda kada službovanje župnika-svećenika prestaje, u skladu sa crkvenim zakonom.
Članak 43.
Župnik-svećenik s Evangeličkom crkvom u RH temeljem Ugovora o radu zasniva radni odnos, a njegovo radno mjesto je crkvena općina. Po potrebama ECRH i druge crkvene općine uz prethodnu suglasnost i odluku Sinodalnog vijeća i crkvene općine.
Članak 44.
Župnik-svećenik u crkvenoj općini je jedini nadležan za članove svoje crkvene općine.
Za izvršenje obreda članovi općine mogu se obratiti drugom svećeniku-župniku. Taj treba imati suglasnost domaćeg svećenika-župnika i Prezbiterija, ako za to ne postoje zapreke.
PREDSTAVLJANJE I UPRAVLJANJE EVANGELIČKOM CRKVOM U RH
Članak 45.
Sinoda, Sinodalno vijeće, predsjednik Sinode i biskup su zajedno odgovorni za život i službu ECRH. Sinoda odlučuje o svim pitanjima crkve. Njoj su odgovorni svi organi za svoj rad.
Članak 46.
ECRH radi u jedinstvu koje dolazi do izražaja u zajedničkom predstavljanju, vodstvu i Ustavu.
SINODA (Opći sabor)
Članak 47.
Sinoda je pozvana da život i djelovanje u bratskom dogovoru prikazuje i unapređuje i da se zakonima i propisima to osigurava i razvija.
Sinoda osniva i zatvara CO i filijale i donosi zakone, bira i nadzire svoje organe, daje uvjetna i bezuvjetna pomilovanja.