Statut IZ-e Sandžaka

I OPŠTE ODREDBE

Član 1.

Ovim Statutom uređuju se organizacija i oblici vjerskog života na području Islamske zajednice Sandžaka, struktura i nadležnosti organa Islamske zajednice Sandžaka (u daljem tekstu: Islamska zajednica) i druga pitanja od interesa za vjerski život na svom području. 

Član 2.

Islamska zajednica svoju organizacionu strukturu zasniva na načelima Ustava Islamske zajednice Srbije. 

Član 3.

Islamska zajednica ima svojstvo pravnog lica. 

Član 4.

Sjedište Islamske zajednice je u Novom Pazaru.  

Član 5.

Simboli Islamske zajednice su predviđeni Ustavom. 

Član 6.

Organi i ustanove Islamske zajednice imaju pečat okruglog oblika sa znakom Islamske zajednice. 

Član 7.

Organi Islamske zajednice samostalni su u izvršavanju ovog Statuta kao i drugih propisa Islamske zajednice. 

Član 8.

Islamska zajednica Sandžaka naročito može ostvarivati veze sa Islamskom zajednicom u Bosni i Hercegovini na vjerskom, obrazovnom, nacionalnom, kulturnom i drugom polju. 

Član 9.

Cilj Islamske zajednice je da razvija vjersku svijest među muslimanima, organizuje vršenje vjerskih obreda i drugih vidova ispoljavanja vjerskih osjećanja. Svoj cilj Islamska zajednica ostvaruje:
• osnivanjem i održavanjem džamija i mesdžida kao centara vjerskog života,
• održavanjem vjerskog poučavanja,
• izučavanjem Islama,
• osnivanjem i radom vjerskih škola, fakulteta i vaspitno-odgojnih ustanova,
• osnivanjem i održavanjem biblioteka, izdavačkih kuća, muzeja, instituta, hanikaha, humanitarnih društava, arhiva i drugih ustanova Islamske zajednice,
• organizovanjem izdavačke djelatnosti,
• osnivanjem i djelovanjem odgovarajućih dobrotvornih i humanitarnih ustanova,
• sticanjem, održavanjem i zaštitom imovine,
• uspostavljanjem i održavanjem saradnje sa islamskim zajednicama, ustanovama i organizacijama u nas i u svijetu,
• saradnjom sa Islamskim zajednicama u okruženju i šire,
• saradnjom sa muslimanskim nacionalnim institucijama,
• saradnjom sa organima javne vlasti i odgovarajućim institucijama u zemlji,
• saradnjom sa drugim vjerskim zajednicama,
• svakom drugom djelatnošću usmjerenom na vjersko-kulturno uzdizanje muslimana.

Član 10.

Vjersko poučavanje se vrši u džamijama, mesdžidima i drugim prostorijama. Vjersko poučavanje mogu obavljati samo lica koja su za to zadužena ili su za obavljanje takvih poslova posebno ovlašćena od Mešihata Islamske zajednice.

II IMOVINA ISLAMSKE ZAJEDNICE

Član 11.

Imovinu Islamske zajednice čine vakufska dobra i druge stvari, prava i novčana sredstva. 

Član 12.

Imovina služi Islamskoj zajednici za djelatnosti kojima se postiže cilj Islamske zajednice i ne može se koristiti za druge svrhe. 

Član 13.

Imovina Islamske zajednice stiče se od:
• vakufskih dobara i druge pokretne i nepokretne imovine Islamske zajednice,
• redovnih doprinosa,
• zekata, sadekatu-l-fitra i kurbana,
• prihoda organizacija i ustanova Islamske zajednice koje ostvaruju dobit,
• fondova,
• preduzeća i drugih oblika privređivanja,
• poklona, vasijjeta i drugih prihoda i priloga.

Član 14.

Islamska zajednica ima pravo da osniva preduzeća i druge oblike privređivanja radi sticanja materijalnih sredstava za obavljanje svoje djelatnosti. 

Član 15.

Svako fizičko i pravno lice može u duhu šerijatskih propisa uvakufiti imovinu. Vakufska dobra su po svojoj prirodi neotuđiva. 
Član 16.
Vakufskom imovinom upravlja Vakufska direkcija. U upravljanju vakufskom imovinom primjenjuju se odredbe vakufname i vasijjeta. Džamije su posebna vakufska dobra, te su kao takve isključivo svojina Islamske zajednice, kojima upravljaju nadležni organi Islamske zajednice. Svi vakufski objekti po svojoj prirodi i karakteru imaju status službenih prostorija.

III USTROJSTVO ISLAMSKE ZAJEDNICE

1. DŽEMAT

Član 17.

Džemat je osnovna organizaciona jedinica Islamske zajednice. Džemat u pravilu sačinjava skupina od najmanje 100 muslimanskih domaćinstava, koja žive na jednom području i koja su međusobno povezana u izvršavanju zajedničkih islamskih dužnosti. Odluku o formiranju džemata donosi Rijaset Islamske zajednice, na prijedlog nadležnog muftije. 

Član 18.

Organi džemata su Skupština džemata i Džematski odbor. 

Član 19.

Skupštinu džemata sačinjavaju svi članovi Islamske zajednice iz tog džemata koji su navršili 18 godina života. Skupština džemata bira: Džematski odbor, predsjednika džematskog odbora, zastupnike džemata u skupštini medžlisa i delegate džemata za izborno tijelo koje bira sabornike Islamske zajednice, te donosi važnije odluke koje se tiču organizacije džemata i vjerskog života u džematu. 

Član 20.

Džematski odbor ima pet članova u džematima koji imaju do 200 domaćinstava i sedam članova u džematima sa više od 200 domaćinstava. Imam je član džematskog odbora po položaju. Imam se brine o vjerskom životu u džematu, vodi matične knjige džemata i predstavlja džemat u stvarima vjere. 

Član 21.

Džematski odbor osigurava uvjete za vjerski život u džematu. Džematskom odboru mogu biti povjereni od viših organa Islamske zajednice i drugi poslovi koji su vezani za džamiju i džemat. Predsjednik Džematskog odbora predstavlja džemat u administrativnim i imovinskim poslovima i predsjedava Skupštinom džemata.

2. MEDŽLIS

Član 22.

Medžlis je viša organizaciona jedinica Islamske zajednice koja u pravilu obuhvata najmanje pet džemata koji čine povezanu cjelinu. Odluku o osnivanju novog medžlisa ili pripajanju postojećeg medžlisa drugom medžlisu donosi Vrhovni Sabor Islamske zajednice na prijedlog nadležnog Mešihata Islamske zajednice. Organi medžlisa su: Skupština medžlisa i Odbor medžlisa.
Skupštinu medžlisa čine izabrani zastupnici džemata.
Džemati koji imaju do 200 domaćinstava u Skupštinu medžlisa biraju jednog zastupnika, a džemati sa više od 200 domaćinstava biraju dva zastupnika.

Skupština medžlisa:
• bira članove Odbora medžlisa,
• daje opšte smjernice za rad Odbora medžlisa,
• usvaja godišnji izvještaj o radu Odbora medžlisa,
• daje saglasnost na budžet i završni račun medžlisa.

Član 23.

Odbor medžlisa je izvršni organ Islamske zajednice na području medžlisa i ima status pravnog lica. Broj članova Odbora medžlisa određuje se prema broju pripadnika Islamske zajednice na području medžlisa i ne može biti manji od pet niti veći od petnaest. Glavni imam medžlisa je član Odbora medžlisa po položaju. Odbor medžlisa:
• organizuje vršenje vjerskih obreda i vjerske pouke,
• izvršava odluke i provodi uputstva viših organa Islamske zajednice,
• stara se o izgradnji i održavanju džamija, mesdžida, mekteba, te čuvanju mezarluka, turbeta i druge imovine Islamske zajednice,
• osigurava sredstva za funkcionisanje Islamske zajednice prikupljanjem redovnih doprinosa i drugih priloga i prihoda u jedinstveni fond i isplaćuje plate službenicima na svom području,
• stara se o uvjetima i potrebama vjerskog života na području medžlisa,
• nadzire rad Džematskih odbora i daje im uputstva za rad,
• brine se o imovini Islamske zajednice,
• daje prijedloge za postavljenje i razrješenje imama, hatiba i muallima,
• vodi neposredan nadzor nad radom svojih službenika,
• donosi budžet i završni račun i dostavlja ih na odobrenje Mešihatu Islamske zajednice,
• blagovremeno ispunjava svoje materijalne obaveze prema Mešihatu Islamske zajednice i podnosi mu izvještaj o svom radu.
Predsjednik Odbora medžlisa predsjedava Skupštinom medžlisa, rukovodi radom Odbora medžlisa i predstavlja medžlis u administrativnim i imovinskim poslovima.  

Član 24.

Kada Mešihat Islamske zajednice utvrdi da Odbor medžlisa ne obavlja svoje djelatnosti u skladu sa Ustavom, Statutom i drugim propisima Islamske zajednice, donijeće odluku o njegovom raspuštanju i naložiti Skupštini medžlisa da izabere novi Odbor medžlisa u roku od 30 dana. Do izbora novog Odbora medžlisa poslove će obavljati povjereništvo od tri člana, koje imenuje Mešihat Islamske zajednice. 

Član 25.

Glavni imam se brine o vjerskom životu na području medžlisa i odgovoran je za rad imama, hatiba i muallima. Glavni imam predstavlja medžlis u stvarima vjere. Glavnog imama postavlja, premješta i razrješava dužnosti Reis-ul-ulema na prijedlog nadležnog muftije.

3. MUFTIJA

Član 26.

Muftija je glavni vjerski organ na području Mešihata. 

Član 27.

Sjedište muftije i područje Mešihata određuje Vrhovni Sabor Islamske zajednice.

Član 28.

Muftiju postavlja, premješta i razrješava dužnosti Vrhovni Sabor Islamske zajednice na prijedlog Reis-ul-uleme. Za muftiju može biti imenovan alim koji je svojim pozna¬vanjem islamskog učenja i svojim ponašanjem stekao ugled među pripadnicima Islamske zajednice, koji posjeduje visoko islamsko obrazovanje i najmanje pet godina rada u Islamskoj zajednici. Muftija predstavlja Islamsku zajednicu u stvarima vjere na području Mešihata, te:
• tumači islamske norme i izdaje fetve,
• nadzire rad imama, hatiba, muallima i muderrisa,
• stara se o zaštiti vjerskih prava muslimana,
• brine se o uvjetima za izvršavanje islamskih dužnosti,
• stara se o izvršavanju odluka i uputa viših organa Islamske zajednice,
• predlaže postavljenje, razrješenje i premještaj glavnog imama.

Član 29.

Vrhovni Sabor Islamske zajednice svake četiri godine potvrđuje postavljenje muftije, na prijedlog Reis-ul-uleme. 

Član 30.

Muftija ima ured. Muftiji u radu pomaže Savjet kojeg čine svi glavni imami i direktori medresa sa područja Mešihata. 

Član 31.

Muftija polaže zakletvu pred Reis-ul-ulemom i u radu je odgovoran Reis-ul-ulemi.    

4. MEŠIHAT

Član 32.

Mešihat Islamske zajednice je vrhovni vjerski i administrativni organ na svom području. 

Član 33.

Mešihat Islamske zajednice  sačinjavaju predsjednik i devet članova. 

Član 34.

Članove Mešihata Islamske zajednice bira Sabor Islamske zajednice na prijedlog predsjednika Mešihata. 

Član 35.

Mandat članova Mešihata Islamske zajednice traje četiri godine. 

Član 36.

Područja djelatnosti Mešihata Islamske zajednice su:
• organizacija vjerskog života,
• mearifski poslovi,
• izgradnja i održavanje objekata Islamske zajednice,
• saradnja sa islamskim organizacijama i ustanovama u svijetu,
• administrativno-pravni i
• privredno-finansijski poslovi.

Član 37.

Mešihat Islamske zajednice:
• rukovodi svim poslovima Islamske zajednice,
• izvršava odluke Sabora Islamske zajednice i priprema njegovo zasijedanje,
• vrši nadzor nižih organa, institucija i ustanova na svom području,
• stara se o opštoj organizaciji vjerske pouke,
• organizuje prikupljanje sredstava zekata, sadekatu-l-fitra i prihoda od kurbanskih kožica,
• predlaže Saboru Islamske zajednice finansijski plan i završni račun i provodi njegovo izvršavanje,
• osigurava zaštitu vjerskih prava muslimana,
• uspostavlja i održava neposredne veze sa islamskim zajednicama,
• potvrđuje finansijske planove i završne račune Odbora medžlisa,
• daje odobrenje za izgradnju i opravke objekata Islamske zajednice,
• odobrava promjene namjene korišćenja i eventualno rušenje dotrajalih objekata Islamske zajednice uz odobrenje Vakufske direkcije,
• imenuje disciplinsko vijeće i disciplinskog tužioca,
• podnosi izvještaj o svom radu Saboru Islamske zajednice,
• o svom radu redovno informiše Rijaset Islamske zajednice Srbije,
• usvaja izvještaje nižih organa,
• verifikuje izbor članova Odbora medžlisa na prijedlog Centralne izborne komisije,
• redovno i na odgovarajući način obavještava organe, institucije i pripadnike islamske zajednice o svom radu i donesenim odlukama.

Član 38.

U hitnim slučajevima Mešihat Islamske zajednice donosi odluke iz nadležnosti Sabora Islamske zajednice iz člana 60, osim odluka iz tački 1, 2, 4, 5, 6, 7 i 10.
O svim odlukama donijetim na način predviđen u prethodnom stavu, Mešihat Islamske zajednice je dužan da obavijesti Sabor Islamske zajednice na prvom redovnom zasijedanju radi usvajanja.

Član 39.

Mešihat Islamske zajednice može po pravu nadzora poništiti odluku nižih organa Islamske zajednice ukoliko je takva odluka u suprotnosti sa šerijatskim propisima, odredbama Ustava i/ili ovog Statuta. 

Član 40.

Mešihat Islamske zajednice radi u sjednicama a odluke donosi ako sjednici prisustvuje najmanje 2/3 članova Mešihata. Mešihat Islamske zajednice donosi odluke većinom glasova prisutnih članova. 

Član 41.

Sjednice Mešihata Islamske zajednice se održavaju po ukazanoj potrebi, a najmanje jedanput u tri mjeseca. 

Član 42.

Sjednice Mešihata Islamske zajednice saziva i njihovim radom predsjedava predsjednik Mešihata, a u njegovoj odsutnosti ili spriječenosti lice koje on za to ovlasti. 

Član 43.

Na sjednicama Mešihata Islamske zajednice vodi se zapisnik koji sadrži sljedeće podatke:
• datum i mjesto održavanja sjednice,
• broj prisutnih i odsutnih članova Mešihata,
• dnevni red sjednice,
• podatke o prijedlozima i sadržaju diskusije,
• podatke o donijetim odlukama, navodeći tačno da li je odluka donijeta jednoglasno ili većinom glasova.
U zapisnik sa sjednice Mešihata Islamske zajednice moraju se unijeti izdvojena mišljenja pojedinih članova u vezi donijetih odluka. 

Član 44.

Mešihat Islamske zajednice može imati stalne i povremene komisije. 

Član 45.

Prava i dužnosti organa, postupak u načinu zasnivanja i prestanak radnog odnosa radnika u organima Islamske zajednice, kao i disciplinsku i materijalnu odgovornost, utvrđuje Mešihat Islamske zajednice posebnim aktom. Prava i obaveze radnika vjerskih ustanova navedenih u prethodnom stavu ovog člana, uređuju se Pravilnikom o sistematizaciji i analitičkoj procjeni radnih mjesta, u skladu sa ovim Statutom.  

5. PREDSJEDNIK MEŠIHATA

Član 46.

Predsjednik Mešihata Islamske zajednice je Muftija Islamske zajednice Sandžaka. Predsjednik Mešihata Islamske zajednice predstavlja Islamsku zajednicu u zemlji i inostranstvu. 

Član 47.

Za predsjednika Mešihata Islamske zajednice mogu biti kandidovani istaknuti alimi koji posjeduju visoko islamsko obrazovanje i najmanje pet godina rada u Islamskoj zajednici, čije je ponašanje kao i ponašanje članova uže porodice u skladu sa islamskim propisima, te da su dobri poznavaoci arapskog jezika. 

Član 48.

Način kandidovanja i ostala procedura u vezi izbora predsjednika Mešihata Islamske zajednice reguliše se posebnom odlukom Vrhovnog Sabora Islamske zajednice u skladu sa  Ustavom Islamske zajednice Srbije.  

Član 49.

Predsjednika Mešihata Islamske zajednice bira i razrješava Vrhovni Sabor Islamske zajednice Srbije na prijedlog Reis-ul-uleme. Odluka o izboru predsjednika Mešihata Islamske zajednice donosi se većinom glasova ukupnog broja članova biračkog tijela iz prethodnog stava. Ako je na listi više kandidata, pa ni jedan kandidat ne dobije potrebnu većinu iz prethodnog stava, glasanje se ponavlja onoliko puta koliko je kandidata na listi, s tim što se na svakom ponovljenom glasanju eliminiše kandidat sa najmanjim brojem glasova. Ukoliko ni poslije ponovljenog glasanja niko od kandidata ne dobije potrebu većinu, čitav postupak se ponavlja. 

Član 50.

Mandat predsjednika Mešihata Islamske zajednice traje četiri godine. 

Član 51.

Predsjednik Mešihata Islamske zajednice se stara o dosljednoj primjeni šerijatskih propisa, Ustava Islamske zajednice i ovog Statuta. 

Član 52.

Predsjednik Mešihata Islamske zajednice priprema sjednice Mešihata i potpisuje sva akta, rješenja donijeta na osnovu odluke Mešihata, stara se o izvršenju odluka Mešihata i predstavlja Mešihat pred vjerskim, kulturnim, državnim i drugim organima. 

Član 53.

Predsjednik Mešihata Islamske zajednice vodi posebnu brigu o pravilnom materijalnom i finansijskom poslovanju Mešihata.
Tekuće poslove iz nadležnosti Mešihata Islamske zajednice vrši predsjednik u skladu sa ovim Statutom. 

Član 54.

U hitnim slučajevima predsjednik Mešihata Islamske zajednice donosi odluke iz nadležnosti Mešihata i podnosi ih Mešihatu na usvajanje na prvoj narednoj sjednici. 

Član 55.

Predsjednik Mešihata Islamske zajednice predlaže Reis-ul-ulemi izdavanje murasele profesorima vjerskih nauka i hatibima. 

Član 56.

Predsjednik Mešihata Islamske zajednice za obavljanje vjerskih i stručnih poslova iz pojedinih oblasti može imenovati određeni broj savjetnika iz reda lica koja posjeduju znanje i sposobnost za obavljanje datih poslova. 

Član 57.

Funkcija predsjednika Mešihata Islamske zajednice je plaćena. Visinu plate predsjednika i ostalih zaposlenih u Mešihatu Islamske zajednice utvrđuje Mešihat u skladu sa Pravilnikom o platama zaposlenih. Članovi Mešihata imaju pravo na dnevnice i putne troškove. Visinu dnevnica i putnih troškova određuje Sabor Islamske zajednice. 

Član 58.

Predsjednik Mešihata Islamske zajednice za svoj rad odgovara Saboru Islamske zajednice i Reis-ul-ulemi.  

6. SABOR

Član 59.

Sabor Islamske zajednice je najviši predstavnički i zakonodavni organ Islamske zajednice na svom području. 

Član 60.

Sabor Islamske zajednice u okviru svoje nadležnosti:
• donosi Statut Islamske zajednice i druge opšte propise,
• raspravlja i odlučuje o svim poslovima Islamske zajednice,
• određuje smjernice za sve organe Islamske zajednice,
• bira i razrješava članove Mešihata Islamske zajednice u skladu sa Statutom,
• osniva ustanove i fondove i odobrava osnivanje preduzeća i  udruženja na području Mešihata,
• donosi finansijski plan i odobrava završni račun Mešihata Islamske zajednice,
• razmatra i odobrava izvještaj Mešihata Islamske zajednice o njegovom radu,
• imenuje stalne i povremene komisije,
• donosi propise o taksama za administrativne radnje u Islamskoj zajednici,
• imenuje Više disciplinsko vijeće,
• vrši i druge poslove koje mu odredi viši organ Islamske zajednice.

Član 61.

Zasijedanja Sabora Islamske zajednice su redovna i vanredna. Redovno zasijedanje Sabora Islamske zajednice saziva se dva puta godišnje. Vanredno zasijedanje Sabora saziva se kada se ukaže potreba a na pisano obrazloženi zahtjev Mešihata Islamske zajednice ili najmanje 1/3 članova Sabora. Zasijedanje saziva predsjednik Sabora. 

Član 62.

Broj članova Sabora Islamske zajednice utvrđuje Sabor Statutom. Medžlisi će biti zastupljeni u Saboru Islamske zajednice procentualno broju muslimana 1:10.000. 

Član 63.

Za člana Sabora Islamske zajednice može biti biran svaki pripadnik Islamske zajednice koji živi na području Islamske zajednice i ima najmanje 18 godina života. Kandidat za člana Sabora Islamske zajednice treba da ima islamsku naobrazbu i da je po svojoj islamskoj i moralnoj ispravnosti dostojan i po svom opšem obrazovanju sposoban da vrši funkciju člana Sabora. 

Član 64.

Članove Sabora Islamske zajednice biraju Skupštine medžlisa koje čine predstavnici svih džemata na području jednog medžlisa. 

Član 65.

Mandat članova Sabora Islamske zajednice traje četiri godine. Novi izbori za Sabor Islamske zajednice raspisuju se prije isteka mandata Sabora. Izbore raspisuje Mešihat Islamske zajednice, koji ujedno utvrđuje datum i mjesto održavanja izbora. To se po pravilu obavlja u određenom roku u svim izbornim jedinicama a najkasnije u roku od 60 dana od raspisivanja. 

Član 66.

Izborima rukovodi Centralna izborna komisija koju imenuje Mešihat Islamske zajednice. 

Član 67.

Izbori za članove Sabora Islamske zajednice održavaju se po medžlisima. 

Član 68.

Sabor Islamske zajednice radi u zasijedanjima a odluke donosi većinom glasova. Odluke su valjane ako je na zasijedanju prisutno najmanje 2/3 članova. 

Član 69.

Predsjednik Sabora Islamske zajednice priprema i saziva zasijedanje Sabora i predsjedava njime. U slučaju nje-gove spriječenosti da vodi zasijedanje, zasijedanjima predsjedava potpredsjednik. Prijedlog dnevnog reda i pisani materijal u vezi dnevnog reda zasijedanja Sabora dostavlja se članovima Sabora najmanje 15 dana prije održavanja zasijedanja. 

Član 70.

Zasijedanje Sabora Islamske zajednice je javno. Sabor može odlučiti, kada to zahtijevaju interesi Islamske zajednice, da se zasijedanje ili dio zasijedanja održi uz isključenje javnosti. 

Član 71.

Način svog rada Sabor Islamske zajednice utvrđuje Poslovnikom o radu Sabora, koji donosi na prvom ili na jednom od narednih zasijedanja. Na zasijedanjima Sabora Islamske zajednice vodi se zapisnik. Zapisnik vodi lice koje odredi predsjedavajući zasijedanja. Zapisnik potpisuju predsjedavajući i zapisničar, a po potrebi i ovjerači zapisnika. 

Član 72.

Funkcija predsjednika, potpredsjednika, sekretara i članova Sabora Islamske zajednice je počasna. Za vrijeme zasijedanja ili službenih putovanja imaju pravo na dnevnice i putne troškove. Odluku o visini dnevnica članova Sabora Islamske zajednice donosi Sabor. 

Član 73.

Sva službena i ostala akta koja donosi Sabor Islamske zajednice, potpisuje predsjednik Sabora.

IV SLUŽBENICI ISLAMSKE ZAJEDNICE

Član 74.

Vjerske i vjersko-prosvjetne poslove u okviru Islamske zajednice obavljaju: muftije, glavni imami, imami, hatibi, vaizi, mualimi (mualime) i muezini glavnih džamija.

Muftija je glavno vjersko lice Islamske zajednice na području muftiluka. Za muftiju može biti imenovano lice koje ima visoko islamsko obrazovanje i najmanje pet godina rada u Islamskoj zajednici.

Glavni imam je vodeće vjersko lice na području određenog medžlisa čiji je zadatak da usmjerava i usklađuje rad džematskih imama i organizuje vjerski život na tom području.

Imam je vjersko lice koje na području određenog džemata predvodi skupne vjerske obrede (ibadet), organizuje druge vjerske aktivnosti i kao vjerski autoritet razvija islamsku svijest i moral među muslimanima.

Hatib je vjersko lice koje posjeduje ovlašćenje (muraselu) od Reis-ul-uleme za držanje hutbi u okviru džume i bajram-namaza.

Vaiz je lice ovlašćeno da putem prikladnih vazova objašnjava islamsko učenje i radi na vjersko-kulturnom uzdizanju muslimana.

Muallim (muallima) je vjersko lice koje vrši vjersko poučavanje i obrazovanje muslimana.

Muezin u glavnoj džamiji je lice sa vjerskim obrazovanjem koje pomaže imamu pri vršenju skupnih vjerskih obreda i drugih vjerskih poslova vezanih za džamiju. 

Član 75.

Za rješavanje svojih staleških pitanja vjerski službenici osnivaju udruženja u okviru Islamske zajednice. 

Član 76.

Administrativne i stručne poslove obavljaju lica koja rade na upravno-pravnim, finansijskim i drugim zadacima u organizacijama, ustanovama i institucijama Islamske zajednice.  

Član 77.

Nastavno-naučne i odgojne poslove obavljaju lica koja rade u islamskim školama, islamskim fakultetima, islamskim institutima, islamskim naučno-istraživačkim centrima i sličnim ustanovama. 

Član 78.

Svim službenicima prestaje služba u Islamskoj zajednici kada ispune zakonske uslove za penzionisanje. 

Član 79.

Disciplinska odgovornost službenika Islamske zajed¬nice postoji u slučaju: kršenja islamskih normi ponašanja i propisa Islamske zajednice, neizvršavanja ili neurednog izvršavanja radnih zadataka. Materijalna odgovornost postoji u slučaju prouzrokovanja štete namjerno ili krajnjom nepažanjom. Postupak za utvrđivanje materijalne i disciplinske odgovornosti reguliše se posebnim propisima. 

V  USTANOVE ISLAMSKE ZAJEDNICE

Član 80.

Odgojno-obrazovne, humanitarno-socijalne i privredno-finansijske djelatnosti u Islamskoj zajednici obavljaju se u ustanovama Islamske zajednice. 

Član 81.

Rukovodeće dužnosti u ustanovama Islamske zajednice povjeravaju se osobama koje uživaju ugled u svom džematu i ustanovi u kojoj rade, koje posjeduju odgovarajuće znanje i koje imaju organizacione sposobnosti. 

Član 82.

U okvirima Islamske zajednice mogu se osnivati udruženja. Rad udruženja uređuje se Statutom. Statut donosi skupština udruženja, a potvrđuje ga Vrhovni Sabor Islamske zajednice.  

VI FINANSIRANJE

Član 83.

Prihodi za rad Sabora Islamske zajednice, Mešihata Islamske zajednice i njihovih ustanova obezbjeđuju se iz:
1. sredstava koja osiguravaju Odbori medžlisa u odnosu na budžet odbora, 10% od namijenjenih stavki, koje će biti precizirane posebnom odlukom Mešihata Islamske zajednice,
2. zekat i sredstva sadekatu-l-fitra,
3. prihodi od kurbanskih kožica,
4. prihodi od izdavačkih djelatnosti,
5. dotacije,
6. pokloni,
7. dobrovoljni prilozi,
8. prihodi preduzeća i drugih oblika privređivanja i
9. drugi izvori. 

Član 84.

Finansijsko poslovanje organa Islamske zajednice obavlja se donošenjem budžeta. Budžet sadrži pregled prihoda po vrstama i visini, pregled po organima, ustanovama, namjeni, kao i finansijske propise o izvršenju budžeta. 

Član 85.

Budžet Mešihata Islamske zajednice donosi Sabor Islamske zajednice na prijedlog Mešihata, budžet Odbora medžlisa donosi Odbor medžlisa uz prethodnu saglasnost Mešihata. Prilikom podnošenja svog budžeta Odbor medžlisa je dužan da istovremeno dostavi i specifikaciju imovine, obaveza i potraživanja odbora, kao i jedan primjerak platnog spiska, odnosno registar mjesečnih primanja. 

Član 86.

Bliže propise o izradi budžeta i završnog računa, kao i propisa o finansijsko-materijalnom poslovanju svih organa Islamske zajednice, donosi Mešihat Islamske zajednice. 

Član 87.

Svaka ustanova Islamske zajednice donosi svoj budžet, koji odobrava Mešihat Islamske zajednice. 

Član 88.

Budžet se donosi za jednu kalendarsku godinu. Ako se budžet ne bude donio na vrijeme, vrši se privremeno finansiranje u visini budžetskih sredstava iz prethodne godine, ali ne za duže od tri mjeseca. Odluku o privremenom finansiranju donosi Mešihat Islamske zajednice. Budžetska godina računa se od 1. januara do 31. decembra. 

Član 89.

Ako se u toku budžetske godine ukaže potreba za izm¬jenom budžeta, o tome će odlučivati organi koji su nadležni za donošenje budžeta, vodeći pri tome računa o uravnoteženosti budžetskih prihoda i rashoda. 

Član 90.

Budžetskim sredstvima upravlja računovođa po nalogu naredbodavca. Računovođa je za svoj rad odgovoran naredbodavcu i kolegijalnom organu koji je donio budžet. 

Član 91.

Završni račun o izvršenju budžeta Mešihata Islamske zajednice podnosi se Saboru Islamske zajednice na odobrenje. Završni račun o izvršenju budžeta Odbora medžlisa odobrava Mešihat Islamske zajednice. Odbor medžlisa je dužan da Mešihatu Islamske zajednice dostavi svoj završni račun do 31. marta tekuće godine. Završni račun Sabora Islamske zajednice Sabor odobrava na prvom zasijedanju tekuće godine za prethodnu budžetsku godinu.  

Član 92.

Mešihat Islamske zajednice je dužan da vrši pregled finansijsko-materijalnog poslovanja kod svih organa i vjer¬skih ustanova. Nalog za vršenje pregleda izdaje predsjednik Mešihata Islamske zajednice. Izvještaj o poslovanju organa i vjerskih ustanova Mešihat razmatra na svojoj prvoj sjednici. Ako se na osnovu izvještaja o izvršenom pregledu utvrdi da ima nepravilnosti i zloupotreba u finansijsko-materijalnom poslovanju i da je prouzrokovana materijalna šteta organu ili ustanovi Islamske zajednice, Mešihat je dužan da preduzme potrebne mjere do nadoknade štete od strane odgovornih lica koja su prouzrokovala štetu. 

Član 93.

Sredstva za pokriće rashoda Sabora Islamske zajednice, Mešihata Islamske zajednice, vjerskih srednjih škola, fakulteta i ustanova, obezbjeđuju Odbori medžlisa svojim doprinosom, u skladu sa članom 83. tačka 1. 

VII UPRAVLJANJE VAKUFIMA I DRUGOM IMOVINOM

Član 94.

Vakufima upravlja Vakufska direkcija i ustanove Islamske zajednice u skladu sa pravilima koja donosi Islamska zajednica. 

Član 95.

Novac dobijen od prodaje nepokretne vakufske imovine mora se uložiti u neku drugu nepokretnu imovinu. Nadležni organ ili ustanova je dužna da se pridržava odredaba vakufname, prema postojećim tradicijama (tea-muli kadim). Nijedna kupoprodaja nepokretne imovine ne može se vršiti bez prethodne saglasnosti Rijaseta Islamske zajednice. 

Član 96.

Organi i institucije Islamske zajednice kod kojih se nalazi nepokretna imovina na korišćenje, staraju se o njenom održavanju i pravilnom korišćenju na način kako to propiše viši organ Islamske zajednice.

Član 97.

Davanje nepokretne imovine pod zakup drugim pravnim i fizičkim licima vrši se javnim nadmetanjem, o čemu odlučuje Mešihat Islamske zajednice ili odgovarajući Odbor medžlisa. 

Član 98.

Adaptacija vjerskih objekata, odnosno opravka radnih sredstava, vrši se na osnovu pisanog prijedloga o potrebi adaptacije-opravke i predračunske vrijednosti tih radova. Adaptacija-opravka objekata i sredstava povjerava se licu ili preduzeću preko pisanih ponuda ili neposredno pogodbom, ako iznos ne prelazi visinu koju odredi odgo¬varajući organ. Obračun i isplata za izvršene radove na adaptaciji-opravci vrši se nakon tehničkog pregleda izvršenih radova od strane komisije koja sastavlja zapisnik o obavljenom pregledu. U toku izvođenja radova, izvođaču radova može se uplatiti na žiro-račun ugovoreni iznos u obliku akontacije u skladu sa obimom izvršenih radova. 

Član 99.

Prilikom davanja imovine pod zakup preko javnog nadmetanja ili kada se vrši adaptacija objekata preko pisanih ponuda, vodi se zapisnik u koji se unosi: datum, ime objekta, tok nadmetanja i utvrđivanje najpovoljnijih ponuda za davanje pod zakup ili za adaptaciju, odnosno popravku. 

Član 100.

Nijedna kupoprodaja ili zamjena nepokretne imovine ne može se vršiti bez saglasnosti Rijaseta Islamske zajed-nice. Ugovor o kupoprodaji ili zamjeni nepokretne imovine koji se zaključuje bez prethodne saglasnosti Rijaseta Islamske zajednice, ništavan je. 

Član 101.

Ako poništeni ugovor prouzrokuje materijalne štete Islamskoj zajednici, odgovorno lice je dužno da nadoknadi prouzrokovanu štetu. 

Član 102.

Ugovor o kupoprodaji, zamjeni, davanju pod zakup kao i o adaptaciji objekata, zaključuje Odbor medžlisa, odnosno Mešihat Islamske zajednice ili vjerska institucija. Ugovor potpisuje predsjednik organa ili direktor institucije koji je zaključio ugovor.  

Član 103.

Kupoprodaja pokretne imovine vrši se neposrednom pogodbom. O načinu prodaje pokretne imovine odlučuje odgovara¬jući organ. Za svaku kupovinu pokretne imovine potrebno je da u budžetu ili fondovima imaju za to obezbijeđena sredstva. 

Član 104.

Pokretne stvari koje imaju kulturnu i historijsku vrijednost ili predstavljaju spomenik kulture, ne mogu se otuđivati ili pokloniti. 

Član 105.

Nadležni organ ili ustanova vodi evidenciju o pokretnoj imovini na svom području. Nadležni organ ili ustanova vodi knjigu inventara pojedi¬načno za svaku džamiju sa podacima o vremenu kada je nabavljen inventar, vrijednosti stvari, načinu nabavke, kratak opis i približnu pojedinačnu vrijednost tih stvari. Svaka kupljena ili na drugi način dobijena stvar mora se odmah uvesti u knjigu inventara. Na kraju svake kalendarske godine nadležni organ ili ustanova vrši popis čitave pokretne imovine na svom području sa svim podacima iz knjige evidencije. Jedan primjerak popisa imovine nadležni organ ili ustanova je dužna dostaviti Mešihatu Islamske zajednice. 

Član 106.

O čuvanju i održavanju inventara i stvari od vrijednosti u džamijama, staraju se: imami, predsjednici Džematskih odbora i muezini džamija. Za stvari od posebne vrijednosti, Mešihat Islamske zajednice određuje poseban način njihovog čuvanja. 

Član 107.

Organi Islamske zajednice se obavezuju da pokretnu imovinu osiguraju kod organizacija za osiguranje imovine. Organi Islamske zajednice mogu preduzeti i druge mjere radi čuvanja svoje imovine. 

VIII IZBORNI SISTEM

Član 108.

Aktivno biračko pravo u Islamskoj zajednici ima svaki član Islamske zajednice koji je navršio 18 godina života. Pasivno biračko pravo u Islamskoj zajednici ima svaki član Islamske zajednice koji je navršio 18 godina i koji izvršava svoje obaveze u džematu. 

Član 109.

Izbori u Islamskoj zajednici vrše se glasanjem između više kandidata. Komisija za izbore dužna je odbiti kandidaturu lica za koje se utvrdi da ne ispunjava uvjete za izbor u organe Islamske zajednice. U predstavničkim organima Islamske zajednice ne može biti više od 1/2 vjerskih službenika, niti manje od 1/3.  

Član 110.

Izabrani organi Islamske zajednice obavljaju svoju dužnost i poslije isteka mandata, sve do izbora, odnosno, konstituiranja novih organa. 

Član 111.

Nosioci dužnosti u predstavničkim i izvršnim organima Islamske zajednice imaju pravo na podnošenje ostavke. Nosilac dužnosti u organima Islamske zajednice opoziva se ili razrješava dužnosti kada se utvrdi:
• da su njegovo ponašanje i rad u suprotnosti sa islamskim normama,
• da radi suprotno propisima i odlukama organa Islamske zajednice,
• da ne izvršava osnovne obaveze na mjestu za koje je izabran, odnosno imenovan,
• da je svoj položaj zloupotrijebio i/ili
• da je nesposoban da obavlja svoju dužnost.  

IX PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE

Član 112.

Sva normativna akta Islamske zjednice obavezno se moraju uskladiti sa odredbama ovog Statuta i Ustava Islamske zajednice Srbije u roku od šest mjeseci od dana usvajanja istog. 

Član 113.

Statut Islamske zajednice može se promijeniti u potpunosti ili preko statutarnih amandmana. Prijedlog za promjenu Statuta može podnijeti 1/3 članova Sabora Islamske zajednice ili Mešihata Islamske zajednice. Odluku o izmjeni Statuta donosi Sabor Islamske zajednice. Nacrt akta o promjeni Statuta se stavlja na javnu raspravu, koja ne može trajati kraće od 30 dana, nakon koje Mešihat Islamske zajednice utvrđuje prijedlog akta o promjeni Statuta i dostavlja ga Saboru Islamske zajednice. 

Član 114.

Viši organi Islamske zajednice mogu ukinuti pojedinačne odluke nižih organa ukoliko one nisu u skladu sa propisima Islamske zajednice. 

Član 115.

Konstituiranjem organa izabranih i imenovanih u skladu sa ovim Statutom, prestaje mandat dosadašnjim organima. 

Član 116.

Sabor Islamske zajednice daje autentično tumačenje odredaba ovog Statuta.  

Član 117.

Ovaj Statut stupa na snagu danom donošenja, a objaviće se na zvaničnom sajtu Islamske zajednice

 
U Novom Pazaru, 4.10.2007. godine

Predsjednik Sabora Islamske zajednice Sandžaka,
Mustafa ef. Makić