The measure is available in the following languages:
PREDLOG
ZAKON O SLOBODI VJEROISPOVIMSTI ILI UYJERENJA I PRAVNOM POLOZAJU VJERSKIH ZAJEDNICA
I. OSNOVNE ODREDBE
Clan 1
Sloboda misli, savjesti i vjeroispovijesti zajeméena Ustavom i potvrdenim i objavljenim medunarodnim ugovorima ostvaruje se u skladu sa ovim zakonom.
Drzava garantuje nesmetano ostvarivanje slobode misli, savjesti i vjeroispovijesti.
Clan 2
Sloboda misli je apsolutna i neprikosnovena.
Clan 3
Sloboda ispoljavanja vjere ili uvjerenja podlije2e samo onim ogranicenjima, neophodnim u demokratskom drus”tvu koja su u interesu javne bezbjednosti, zas”tite javnog poretka, zdravlja ili morala ili zfitite prava i sloboda drugih.
Mjera ogranicenja mora biti srazmjema legitimnom cilju iz stava 1 ovog c1ana, a organ javne vlasti mora voditi racuna da se ne primjenjuje stroza mjera ograniéenja, ako se isti legitimni cilj moze postiéi bloom mjerom ogranicenja.
Clan 4
Sloboda vjeroispovijesti ili uvjerenja s“titi teistiéka, neteistiéka i ateisticka uvjerenja, kao i pravo da se, postupajuéi po sopstvenoj savjesti, ne ispoljava bilo kakva vjera ili uvjerenje.
Sloboda vjeroispovijesti ili uvjerenja podrazumijeva pravo svakog da, postupajuéi po sopstvenoj savjesti, sam ili u zajednici sa drugim, javno ili privatno ispoljava vjeru ili uvjerenje molitvom, propovjedima, obiñajima, obredom ili na drugi nacin, pravo da prihvati ili promijeni vjeru ili uvjerenje, slobode da uéestvuje u vjerskoj pouci i nastavi, ili pouci odnosno nastavi koji odgovaraju neéijem uvjerenju, kao i pravo da njeguje i razvija vjersku tradiciju ili tradiciju u skladu sa necijim uvjerenjem.
Clan 5
Sloboda savjesti podrazumijeva i pravo pojedinca da odbije, u skladu sa zakonom, ispunjenje vojne ili druge obaveze koja ukljucuje upotrebu oNja (prigovor savjesti).
Clan 6
Vjerska zajednica je dobrovoljno, neprofitno udru enje lica iste vjeroispovjesti, koje se osniva radi javnog ili privatnog ispoljavanja vjere, vrs“enja vjerskih obreda i ima svoju strukturu, organe, unutras”nja pravila i vjersko uéenje.
Zajednica uvjerenja, u smislu oYog zakona, je dobrovoljna, neprofitna organizacija koja se osniva radi ostvarivanja odredenih zajednickih ili ops”tih ciljeva ili interesa koji proizilaze iz zajednickih uvjerenja.
Clan 7
Vjerske zajednice su cikve, zajednice vjernika i ostali institucionalni oblici vjerskog djelovanja.
Vjerska zajednica je slobodna u vrsenju vjerskih obreda. Vjerska zajednica slobodno odlucuje, naroéito o:
1. unutras”njoj organizaciji, obrazovanju, sastavu, ovlaséenjima i funkcionisanju njenih organa;
2. imenovanju i ovlas”éenjima svojih vjerskih sluébenika i drugog vjerskog osoblja;
3. pravima i obavezama svojih vjemika, pod uslovom da ne ometaju njihovu vjersku slobodu;
4. povezivanju ili ucestvovanju u meduvjerskim organizacijama sa sjedis”tem u Crnoj Gori ili u inostranstvu.
Clan 8
Djelovanje vjerskih zajednica ne smije biti usmjereno protiv drugih vjerskih zajednica i vjeroispovijesti ako je takvo djelovanje neprikladno i uvredljivo, niti smije biti na s”tetu drugih prava i sloboda vjernika i gradana.
Vjerska zajednica u svom djelovanju podlijeze samo ogranicenjima propisanim zakonom, a koja su neophodna u demokratskom drus”tvu radi za”stite javne bezbjednosti, javnog poretka, zdravlja ili morala ili zas”tite prava i sloboda drugih, pri éemu mjera ogranicenja mora biti sramjerna ovim vrijednostima.
Clan 9
U Crnoj Gori nijedna religija nema status drzavne religije.
Odnosi izmedu drzave i vjerskih zajednica zasnivaju se na uzajamnom razumijevanju i saradnji, posebno u oblasti karitativne, socijalne, zdravstvene, obrazovne i kultume djelatnosti.
Drzava i vjerske zajednice podstiéu toleranciju, dijalog i pos”tovanje izmedu vjemika razlicitih vjerskih zajednica, kao i izmedu vjernika i onih koji nijesu vjernici.
Clan 10
Pojedina pitanja od zajedniékog interesa za Crnu Goru i jednu ili vise vjerskih zajednica mogu se urediti ugovorom koji zakljuéuju Vlada Crne Gore (u daljem tekstu: Vlada) i vjerske zajednice.
Clan 11
Vjerska zajednica samostalno upravlja svojom imovinom na osnovu autonomnih propisa, u skladu sa zakonom.
Clan 12
Dobra koja predstavljaju kultumu ba”stinu Crne Gore, a na kojima pravo svojine ili koris“éenja ima vjerska zajednica, ne mogu se otuditi, premjestati ili imijeti iz drzave, bez saglasnosti Vlade.
Prije donos”enja odluke iz stava 1 ovog clana, Vlada ée zatrañiti misljenje vjerske zajednice.
Clan 13
Niko ne moze na bilo koji nacin biti primoran ili sprijecen da postane ili ostane clan vjerske zajednice niti da ucestvuje ili ne ucestvuje u ispoljavanju vjeroispovijesti. ili uvjerenja.
Niko ne moze biti onemoguéen da zbog pripadnosti ili nepripadnosti vjerskoj zajednici koristi prava koja ima na osnovu zakona.
Clan 14
Zabranjen je svaki vid posredne ili neposredne diskriminacije po osnovu vjere ili uvjerenja i podstieanje vjerske mrznje i netolerancije.
Neée se smatrati diskriminacijom, u smislu stava 1 ovog élana, pripadnost odredenoj vjerskoj zajednici kao legitiman uslov za zapos”ljavanje u vjerskoj zajednici ili njenom organizacionom dijelu kada je pripadnost vjerskoj zajednicl nezamjenjiv uslov i razumno opravdanje za isticanje tog uslova za zaposljavanje.
Clan 15
Prikupljanje, obrada i zas”tita podataka o vjeroispovijesti ili uvjerenju pojedinaca ili grupa vrs*i se u skladu sa zakonom kojim se ureduje zas“tita podataka o liénosti.
Clan 16
Izrazi koji se u ovom zakonu koriste za fiziéka lica u muskom rodu podranimijevaju iste izraze u zenskom rodu.
Clan 17
Nadzor nad primjenom ovog zakona vrs”i organ drzavne uprave nadlezan za zas”titu ljudskih prava i sloboda (u daljem tekstu: Ministarstvo).
II. REGISTRACIJA I EVIDENCIJA VJERSKIH ZAJEDNICA
Clan 18
Vjerska zajednica stiée svojstvo pravnog lica upisom u registar vjerskih zajednica (u daljem tekstu: Registar), koji vodi Ministarstvo.
Registar se sastoji od baze podataka i zbirke dokumenata.
Sadrzaj i naéin vodenja Registra, kao javne evidencije, propisuje Ministarstvo.
Clan 19
Registracija vjerske zajednice ili dijela vjerske zajednice éiji je vjerski centar u inostranstvu nije obavezna.
Vjerske zajednice, odnosno dio vjerske zajednice éiji je vjerski centar u inostranstvu slobodno odlucuje o tome da Ii ée zahtijevati upis u Registar. “
Clan 20
Vjerska zajednica moze da se registruje ako ima najmanje tri punoljetna vjemika koji su crnogorski drzavljani i imaju prebivalis”te u Cmoj Gori ili drzavljani druge drñave ili lica bez drzavljanstva koji imaju odobren stalni boravak u Crnoj Gori, u skladu sa zakonom.
Clan 21
Prijavu za registraciju vjerske zajednice, Ministarstvu podnosi lice ovlasӎeno za zastupanje vjerske zajednice.
Prijava iz stava 1 ovog élana sadrzi:
1) naziv vjerske zajednice koji se mora razlikovati od naziva drugih vjerskih zajednica u mjeri koja omoguéava da se izbjegne zabuna ili gres”ka u identifikaciji zbog sliénosti sa nazivom druge registrovarie zajednice;
2) sjedis”te i adresu vjerske zajednice u Crnoj Gori. Uz prijavu iz stava 1 ovog clana, prilaiu se:
- odluka o osnivanju ukoliko se radi o novoosnovanoj vjerskoj zajednici, sa podacima o licima iz clana 20 ovog zakona (licno ime, dokazi o drzavljanstvu i prebivalis”tu, odnosno stalnom boravku za strance), sa njihovim svojerucnim potpisom;
- podaci o licu ovIas”éenom za zastupanje vjerske zajednice (licno ime, dokazi o drzavljanstvu i prebivalis”tu, odnosno stalnom boravku za strance), sa njegovim svojeruénim potpisom.
U slucaju da vise vjerskih zajednica tvrde da imaju pravo na koris“éenje istog ili sliénog riaziva, odnosno da vis”e lica tvrde da su ovIas”éena da zastupaju vjersku zajednicu ili da vjerska zajednica osporava ovlas”éenje odredenom licu da je zastupa, Ministarstvo o tome odlucuje u skladu sa zakonom kojim se ureduje upravni postupak.
Clan 22
Ako lice ovlaséeno za zastupanje vjerske zajednice ne podnese prijavu za registraciju u skladu sa clanom 21 ovog zakona, Ministarstvo ée odbiti da registruje vjersku zajednicu.
Protiv rjes”enja iz stava 1 ovog clana moée se podnijeti tuiba Upravnom sudu Crne Gore.
Clan 23
Organizacioni dio vjerske zajednice koji djeluje u Crnoj Gori, ciji je vjerski centar u inostranstvu, koji do sada nije bio prijavljen kod nadleznog organa uprave u Crnoj Gori, uz prijavu iz c1ana 21 ovog zakona, prilaée i odluku nadlefiog organa te vjerske zajednice za upis u Registar.
Clan 24
Vjerske zajednice koje su prijavljene i evidentirane kod nadleznog organa uprave u Crnoj Gori u skladu sa Zakonom o pravnom polo2aju vjerskih zajednica („SlNbeni list SRCG”, broj 9/77) i djeluju u Crnoj Gori na dan stupanja na snagu ovog zakona upisuju se u evidenciju postojeéih vjerskih zajednica (u daljem tekstu: Evidencija), koju vodi Ministarstvo, podnos”enjem prijave za upis od strane lica ovlaséenog za zastupanje.
Sadrñaj Evidencije propisuje Ministarstvo.
Clan 25
Podrucje registracije ili evidencije vjerske zajednice u Crnoj Gori moze se prostirati unutar granica Crne Gore.
Sjedis”te registrovane ili evidentirane vjerske zajednice za teritoriju Crne Gore mora biti u Crnoj Gori.
Dio vjerske zajednice ciji je vjerski centar u inostranstvu, a djeluje u Crnoj Gori, moze steéi svojstvo pravnog lica u Crnoj Gon upisom u Registar ili Evidenciju.
Clan 26
Ministarstvo, u roku od 30 dana od dana prijema uredne prijave i potrebne dokumentacije iz cl. 21, 23 i 24 ovog zakona, utvrduje da li su ispunjeni uslovi propisani ovim zakonom za upis vjerske zajednice u Registar ili Evidenciju.
Ako vjerska zajednica ispunjava uslove iz stava 1 ovog c1ana, Ministarstvo donosi rjes”enje o upisu u Registar ili Evidenciju.
Clan 27
Vjerska zajednica podnosi Ministarstvu prijavu o svakoj promjeni podataka iz clana 21 ovog zakona, u roku od 30 dana od nastanka promjene.
Upis promjena vrs”i se u skladu sa odredbama ovog zakona o registraciji vjerske zajednice.
U Registar se mogu upisati, pored vjerskih zajednica, i njihovi organizacioni djelovi, po zahtjevu vjerske zajednice, kao i zajednice vjerskih zajednica, pod uslovima i na naéin propisanim ovim zakonom za registraciju vjerskih zajednica.
Clan 28
Ovim zakonom se ne spijecava niti ograniéava osnivanje ili djelovanje udruzenjima gradana i drugim oblicima organizacija civilnog drus”tva sa svojstvom pravnog lica ili bez svojstva praxnog lica, koji su osnovani radi ostvarivanja slobode misli, savjesti, vjeroispovijesti ili uvjerenja, niti se sprjeéava djelovanje neregistrovanih ili neevidentiranih vjerskih zajednica.
Neregistrovane i neevidentirane vjerske zajednice nemaju pravni polozaj vjerskih zajednica koje su registrovane ili evidentirane u skladu sa onim zakonom i ne mogu sticati i ostvarivati prava koja u skladu sa pravnim poretkom Cme Gore iskljuéivo pripadaju registrovanim ili evidentiranim vjerskim zajednicama, kao pravnim licima.
Clan 29
Nacin osnivanja, status, organi, finansiranje i druga pitanja od znacaja za rad i djelovanje organizacija koje nijesu vjerske zajednice u smislu ovog zakona, a koje se osnivaju radi ispoljavanja slobode misli, savjesti ili uvjerenja, ostvaruje se u skladu sa zakonom kojim se ureduje pravni polozaj nevladinih organizacija.
Clan 30
Vjerskoj zajednici mo2e se odbiti upis u Registar ili Evidenciju ili se moze zabraniti djelovanje, ako:
l) podstice rasnu, nacionalnu, vjersku ili drugu diskriminaciju i nasilje ili raspiruje ili podstiée rasnu, nacionalnu, vjersku ili drugu mrinju, netrpeljivost, razdor ili progon ili na drugi naéin ugrozava ili vrijeda ljudsko dostojanstvo;
2) su svrha, ciljevi i nacin njenog vjerskog djelovanja zasnovani na nasilju ili koriste nasilje kojim se ugrozava zivot, zdravlje ili druga prava i slobode pripadnika te, ili druge vjerske zajednice, kao i drugih lica.
Odredbe ovog élana primjenjuju se i na neregistrovane ili neevidentirane vjerske zajednice, ako postoje razlozi iz stava 1 ovog clana.
Clan 31
O odbijanju upisa vjerske zajednice u Registar ili Evidenciju odlucuje Ministarstvo rjes”enjem.
Protiv rjesenja iz stava 1 ovog clana mode se podnijeti tuñba Upravnom sudu Crne Gore.
Clan 32
Postupak za zabranu djelovanja vjerske zajednice kada postoje razlozi iz élana 30 stay 1 ovog zakona pokreée drzavno tuiilastvo predlogom za zabranu djelovanja vjerske zajednice nadleznom sudu, ako se legitimni cilj u interesu javne bezbjednosti, zas”tite javnog poretka, zdravlja ili morala, ili zas”tite prava i sloboda drugih, nije mogao postiéi blazim mjerama ogranicenja.
Prije donos”enja odluke o zabrani djelovanja vjerske zajednice sud moze vjerskoj zajednici ostaviti primjeren rok da uskladi svoje djelovanje sa javnim poretkom i moralom.
Ako u odredenom vremenskom periodu, koji je odredio sud, vjerska zajednica ispuni zahtjev suda za uskladivanje svog djelovanja sa javnim poretkom i moralom nadlezni sud moze obustaviti postupak za zabranu djelovanja vjerske zajednice.
Clan 33
Ministarstvo ée brisati vjersku zajednicu iz Registra ili Evideneije, ako:
1) vjerska zajednica sama donese odluku o prestanku djelovanja;
2) je vjerskoj zajednici zabranjeno djelovanje u skladu sa odredbama ovog zakona na osnovu pravosnazne sudske odluke.
Vjerska zajednica bris*e se iz Registra ili Evidencije ijes”enjem Ministarstva.
Protiv rjesenja iz stava 2 ovog clana moze se podnijeti tuzba Upravnom sudu Crne Gore.
Clan 34
O imovini vjerske zajednice brisane iz Registra, odnosno Evidencije, nakon izmirenja dugova, odlucuje se na nacin odreden aktima vjerske zajednice.
Ako aktima vjerske zajednice nije odreden nacin postupanja, imovina vjerske zajednice postaje drñavna imovina.
III. PRAVA I OBAVEZE VJERSKIH ZAJEDNICA I NJIHOVU VMRNIKA
Clan 35
Vjerska zajednica obezbjeduje sredstava za obavljanje svoje djelatnosti od prihoda iz sopstvene imovine i vjerskih usluga, zaduébina, legata, fondova, donacija i drugih doprinosa fizickih i pravnih lica, sredstava medunarodnih vjerskih organlzacija ciji su clanovi, sredstava iz drzavnog budieta i bu ieta jedinica lokalne samouprave, kao i drugih poslova i djelatnosti na neprofitnim osnovama, u skladu sa zakonom.
Iz drzavnog budéeta i budieta lokalne samouprave vjerskoj zajednici mogu se odobriti sredstva za aktivnosti kojima se afirmis”e duhovna, kultuma i drzavna tradicija Cme Gore, kao i za podrsku socijalnim, zdravstvenim, karitativnim i humanitamim aktivnostima od posebnog znacaja.
O prihodima iz stava 1 ovog élana vjerska zajednica vodi evidenciju, u skladu sa zakonom i autonomnim propisima vjerske zajednice.
Clan 36
Kontrolu zakonitosti sticanja sredstava vjerske zajednice i kontrolu zakonitosti namjenskog tros”enja sredstava vjerske zajednice iz dréavnog budzeta i budzeta lokalne samouprave vrs*e nadleñni organi, u skladu sa zakonom.
Clan 37
Imovina vjerske zajednice se koristi za vrs”enje vjerskih obreda, izgradnju i odrzavanje vjerskih objekata, kao i u druge socijalne, zdravstvene, kultume, karitativne, vaspitno- obrazovne svrhe, u skladu sa zakonom i autonomnim propisima vjerske zajednice.
Vjerska zajednica za svoje obaveze odgovara cjelokupnom imovinom, u skladu sa zakonom, osim imovinom neophodnom za vrs”enje vjerskih obreda.
Clan 38
Nepokretna i pokretna dobra koja su u svojini vjerske zajednice upisuju se, odnosno registruje, na ime vjerske zajednice ili organizacionog dijela vjerske zajednice ciji je vjerski centar u inostranstvu, a koji ima svojstvo pravnog lica sa sjedis”tem u Crnoj Gori.
Na ime vjerskih zajednica i organizacionih djelova iz stava 1 ovog clana upisuje se i pravo korisӎenja na pokretnim i nepokretnim dobrima u drzavnoj svojini koje je drzava povjerila vjerskoj zajednici na korisӎenje.
Clan 39
Vjerska zajednica moze prikupljati dobrovoljne priloge na osnovu svojih autonomnih propisa, u skladu sa zakonom.
Clan 40
Vjerska zajednica je duina da plaéa poreze, doprinose i druge dazbine, u skladu sa zakonom.
Vjerska zajednica moze biti potpuno ili djelimicno oslobodena poreskih i drugih obaveza, u skladu sa zakonom.
Fiziéka i pravna lica koja daju priloge vjerskoj zajednici mogu biti oslobodena odgovarajuéih poreskih obaveza, u skladu sa zakonom kojim se uvodi odgovarajuéi javni prihod.
Clan 41
Vjerski sluzbenik ima pravo na zdravstveno i penzijsko i invalidsko osiguranje, u skladu sa zakonom.
Vjerska zajednica moée osnovati ustanove za socijalno, odnosno zdravstveno i penzijsko i invalidsko osiguranje vjerskih sluzbenika, u skladu sa zakonom.
Vjerske zajednice duzne su da prijave vjerske s1 ibenike koji ostvaruju prava iz st. 1 i 2 ovog clana, u skladu sa propisima kojim se ureduje placanje doprinosa.
Vjerskoj zajednici iz stava 3 ovog clana, mogu se obezbijediti i sredstva u drzavnom budzetu za zdravstveno i penzijsko i invalidsko osiguranje vjerskih sluibenika, u skladu sa zakonom.
Ako se u drzavnom budéetu obezbijede sredstva za namjenu iz stava 4 ovog clana, Vlada utvrduje iznos sredstava, pri éemu se na vjerske zajednice sa malim brojem vjemika moze primijeniti naéelo afirmativne akcije.
Clan 42
Vjerska zajednica ima pravo da gradi vjerske objekte i vrsi adaptaciju i rekonstrukciju postojeéih, u skladu sa zakonom.
Izgradnja, adaptacija i rekonstrukeija vjerskih objekata izvode se na osnovu dozvola i saglasnosti propisanih zakonom i propisima koji regulis”u oblast izgradnje objekata i zas”titu kulturnih dobara i uz struéni nadzor u skladu sa zakonom.
Nadlezni organ dréavne uprave, odnosno lokalne samouprave, prilikom izrade prostornih planova, razmotriée i iskazane potrebe vjerske zajednice za izgradnju vjerskog objekta.
Organi drzavne uprave nadlezni za poslove uredenja prostora i izgradnje objekata neée razmatrati zahtjeve za izgradnju vjerskih objekata koji nemaju saglasnost nadleznih organa vjerske zajednice u Crnoj Gori, u skladu sa zakonom i autonomnim propisima vjerske zajednice.
Clan 43
Vjerska zajednica ima pristup javnim radio-difuznim servisima i drugim medijima, kao i pravo da samostalno ostvaruje sopstvenu informativnu i izdavacku djelatnost na neprofitnoj osnovi, u skladu sa zakonom.
Clan 44
Vjerska zajednica, u okviru svoje socijalne, kulturne, karitativne i humanitarne djelatnosti, moze osnivati odgovarajuée ustanove u skladu sa zakonom.
Clan 45
Vjerski obredi vrse se u vjerskim objektima.
Vjerski obredi mogu se vrsiti i izvan vjerskih objekata na mjestima dostupnim gradanima, bez odobrenja, uz prethodnu prijavu organu drzavne uprave nadleinom za unutras”nje poslove, u skladu sa zakonom, koji ureduje pravo na javno okupljanje.
Za vjerske obrede koji se vrs”e na zahtjev gradana (porodiéna slava, Yjencanje, krs”tenje, krizrna, suneéenje, ispovijedanje, osvjes”tenje i sl.) nije potrebna prijava iz stava 2 ovog élana, osim ako se ti obredi vrs“e na javnom mjestu, a predstavljaju rizik za bezbjednost ljudi i imovine.
Clan 46
Vjerski sluibenik koji vrs”i vjerski obred moze primiti naknadu, odnosno nagradu za vjerske obrede od lica na ciji zahtjev vrs“i obred, na osnovu autonomnih propisa vjerske zajednice.
O prihodima iz stava 1 ovog clana vjerska zajednica vodi evidenciju, u skladu sa zakonom i autonomnim propisima vjerske zajednice.
U evidenciju iz stava 2 ovog Clana ne smiju se unositi podaci o identitetu lica koje je zatraéilo vrs”enje vjerskog obreda.
Clan 47
Vjerska duhovna briga o vjernicima koji su na sluñbi u Vojsci Crne Gore i policiji ostvaruje se u skladu sa aktom nadleñnog organa drzavne uprave kojim se blize ureduju pravila sluzbe.
Clan 48
Lice koje se nalazi u pritvoru ili izdriava kaznu zatvora, kao i lice koje se nalazi u zavodu za maloljetnike ili ustanovama za smjes”taj djece sa poremeéajima u ponasanju ima pravo na individualnu i zajedniñku vjersku duhovnu brigu, u skladu sa aktom organa drzavne uprave nadleznog za oblast pravosuda.
Clan 49
Lice smjes”teno u zdravstvenoj ustanovi ili ustanovi socijalne zas”tite ima pravo na individualnu i zajedniéku vjersku duhovnu brigu, u skladu sa kuénim redom te ustanove.
Vjerska zajednica duñia je da obrad n iénih podataka o vjemicima vrs”i u skladu sa zakonom kojim se ureduje zastita podataka o licnosti.
III. VMRSKA POUKA I VJERSKE SKOLE
Clan 51
Vjerska pouka se moze izvoditi u vjerskim objektima ili u drugim objektima primjerenim za tu svrhu.
Za uces”ée maloljetnika u vjerskoj pouci potrebna je saglasnost roditelja, odnosno staratelja, kao i saglasnost maloljetnika ukoliko je stariji od 12 godina éixota.
Vjerska pouka sa ucenicima se mo2e izvoditi samo u vremenu kad ucenici nemaju nastavu u skoli.
Clan 52
Roditelji imaju pravo da vrs”e vjersku pouku svog djeteta u skladu sa svojom vjerom ili uvjerenjima, pos”tujuéi fiziéki i psihiéki integritet djeteta.
Clan 53
Skole i ustanove visokog obrazovanja duzne su da pos*tuju prava ucenika i studenata na vjerske pramike, u skladu sa zakonom.
Clan 54
Vjerska zajednica moze da osniva vjerske skole svih nivoa obrazovanja, osim osnovne s”kole, koja je po zakonu obavezna, kao i domove za smjestaj lica koja se s”koluju u tim ustanovama. Vjerska zajednica samostalno utvrduje obrazovni program vjerske s”kole, sadrñinu udébenika i prirucnika i utvrduje uslove za nastavno osoblje.
Obrazovni programi, kao i sadrfiji iidñbenika i priruénika u vjerskim skolama ne smiju biti u suprotnosti sa Ustavom i zakonom.
Clan 55
Usaglas”avanje obrazovnih programa i sadrzaja udébenika i prirucnika vjerskih s*kola sa Ustavom i zakonom, vrs”i organ dr2avne uprave nadlezan za poslove prosvjete.
Odgovorno lice u vjerskoj skoli je duzno da stavi na raspolaganje sve potrebne podatke za vrs*enje nadzora organu iz stava 1 ovog clana, kao i da u roku koji je odredio taj organ ispravi utvrdene nepravilnosti.
Clan 56
Vjerska skola osnovana u skladu sa ovim zakonom moze izvoditi javno vfieée obrazovne programe, ako je dobila licencu u skladu sa propisima iz oblasti obrazovanja.
Vjerska s”kola koja je licencirana, odnosno akreditovana kao obrazovna ustanova, ima pravo na finansiranje iz drzavnog budzeta, srazmjerno broju ucenika, u skladu sa zakonom.
Clan 57
Nastavu u vjerskoj s”koli moée da izvodi lice koje ima dozvolu za rad u skladu sa zakonom, kao i akreditaciju ili odobrenje vjerske zajednice koja osniva vjersku s”kolu.
IV. KAZNE E ODREDBE
Clan 58
Novcanom kaznom od 2.000 eura do 20.000 eura kazniée se za prekrs”aj pravno lice:
1) koje na bilo koji naéin primorava ili sprjeéava drugo lice da postane ili ostane élan vjerske zajednice ili da uéestvuje ili ne uéestvuje u ispoljavanju vjeroispovijesti ili uvjerenja (clan 13 stav 1);
2) koje onemoguéi dtugo lice da zbog pripadnosti ili nepripadnosti vjerskoj zajednici koristi prava koja mu pripadaju po zakonu (élan 13 stay 2);
3) osnuje vjersku skolu za osnovno obrazovanje (clan 54 stav 1).
Za prekrs“aj iz stava 1 ovog clana kazniée se fizicko lice i odgovorno lice u pravnom licu novcanom kaznom od 200 eura do 2.000 eura.
Za prekrsaj iz stava 1 tac. 1 i 2 ovog élana kazniée se preduzetnilc novéanom kaznom od 300 eura do 6.000 eura.
Clan 59
Novéanom kaznom od 200 eura do 2.000 eura kazniée se za prekrs”aj fiziéko lice:
1) roditelj odnosno staratelj koji vr”si vjersku pouku suprotno odluci djeteta (clan 51 stay 2);
2) vjerski sluñbenik koji vrsi vjersku pouku suprotno élanu 51 st. 1 i 3 ovog zakona.
V. PRELAZNE I ZAVRSNE ODREDBE
Clan 60
Podzakonski propisi za sprovodenje ovog zakona donijeée se u roku od s“est mjeseci od dana stupanja na snagu ovog zakona.
Clan 61
Vjerska zajednica koja je prijavljena u skladu sa Zakonom o pravnom poloéaju vjerskih zajednica („Sluñbeni list SRCG“, broj 9/77) moée da dostavi prijavu za upis u Evidenciju u skladu sa ovim zakonom, u roku od devet mjeseci od dana njegovog stupanja na snagu.
Vjerska zajednica koja ne postupi u skladu sa stavom 1 ovog élana neée se smatrati evidentiranom vjerskom zajednicom u smislu ovog zakona.
Vjerska zajednica iz stava 2 ovog élana ima pravo da podnese prijavu za registraciju u skladu sa ovim zakonom.
Clan 62
Vjerski objekti i zemljis”te koje koriste vjerske zajednice na teritoriji Cme Gore koji su izgradeni, odnosno pribavljeni iz javnih prihoda drzave ili su bili u driavnoj svojini do 1. decembra 1918. godine, i za koje ne postoje dokazi o pravu svojine vjerskih zajednica, kao kultuma bas”tina Crne Gore, drzavna su svojina.
Vjerski objekti koji su izgradeni na teritoriji Cme Gore zajedniékim ulaganjima gradana do 1. decembra 1918. godine, a za koje ne postoje dokazi o pravu svojine, kao kultuma bas*tina Crne Gore, drzavna su svojina.
U pogledu postojanja dokaza o cinjenicama iz st. 1 i 2 ovog clana primijeniée se dokazna sredstva i pravila dokazivanja u skladu sa Zakonom o upravnom postupku i supsidijamo Zakonom o pamiénom postupku.
Clan 63
Organ uprave nadlezan za poslove imovine duéan je da, u roku od godinu dana od dana stupanja na snagu ovog zakona, utvrdi vjerske objekte i zemljis”te koji su u smislu clana 62 ovog zakona drzavna svojina, izvrs“i njihov popis i podnese zahtjev za upis prava drzavne svojine na tim nepokretnostima u katastar nepokretnosti.
Organ uprave nadlezan za poslove katastra du an je da upis zahtjeva iz stava 1 ovog élana izvrsi u roku od 15 dana od dana podnosenja zahtjeva, o cemu, bez odlaganja, obavjes”tava vjersku zajednicu koja koristi objekte i zemljis”te iz stava 1 ovog clana.
Clan 64
Po pravosnafiosti odluke kojom se vrsi upis prava drzavne svojine u katastar nepokretnosti u skladu sa élanom 62 st. 1 i 2 ovog zakona, vjerska zajednica nastavlja sa koriséenjem objekata i zemlji”sta koji su predmet upisa do odluke drzavnog organa nadleznog za odlucivanje o driavini, koriscenju i raspolaganju ovim objektima i zemljis”tem.
Clan 65
Danom stupanja na snagu ovog zakona prestaje da vaii Zakon o pravnom poloéaju vjerskih zajednica („Sluibeni list SRCG“, broj 9/77).
Clan 66
Ovaj zakon stupa na snagu osmog dana od dana objavljivanja u „Sluébenom listu Crne Gore“.
OBRAZLOZENJE
I. USTAVNI OSNOV ZA DONOSENM ZAKONA
Ustavni osnov za donos”enje Zakona o slobodi vjeroispovijesti ili uvjerenja i pravnom poloéaju vjerskih zajednica sadrzan je u odredbi clana 16 stav 1 tacka 1 Ustava Crne Gore, kojim je propisano da se zakonom, u skladu sa Ustavom, ureduje nacin ostvarivanja ljudskih prava i sloboda, kad je to neophodno za njihovo ostvarivanje.
II. RAZLOZI ZA DONOSENJE ZAKONA
Obnavljanjem dr2avne nezavisnosti 2006. godine, Crna Gora je stekla i pravo i obavezu da na svojoj teritoriji uredi korpus vjerskih prava i sloboda, odnosno, da normira polozaj vjerskih zajednica i njihovih odnosa sa driavom.
Na ustavnom nivou to je uradila 2007. godine, a na podustavnom nivou jos“ uvijek je u primjeni Zakon o pravnom polozaju vjerskih zajednica iz 1977. godine ( „SI. List SRCG“, boj 9/77).
Imajuéu u vidu da Cma Gora danas funkcionis”e u bitno drugacijem pravnom, politiékom i drus”tvenom sistemu, te da se nalazi u procesu pretpristupnih pregovora za élanstvo u Evropskoj uniji, to podrazumijeva obavezu uskladivanja nacionalnog zakonodavstva sa pravnom tekovinom Evropske unije.
Novi pravni okvir treba da predstavlja optimalno rjes”enje koje ée u skladu sa ustavnim smjemicama uvaziti najvaznije medunarodne standarde u ovoj oblasti i istovremeno uvañiti drus”tvene i vjerske posebnosti Crne Gore.
III. USAGLASENOST SA PRAVNOM TEKOVINOM EVROPSKE UNIJE I POTVRDENIM MEDUNARODNIM KONVENCIJAMA
Predlog zakona o slobodi vjeroispovijesti ili uvjerenja i pravnom polo2aju vjerskih zajednica, uskladen je sa Evropskim zakonodavstvoin, kao i potvrdenim medunarodnim ugovorima UN i Savjeta Evrope:
- Univerzalnom Deklaracijom o ljudskim pravima
- Paktom o gradanskim i politickim pravima
- Paktom o ekonomskim, soeijalnim i kultumim pravima
- Konvencijom o ukidanju svih oblika diskriminacije nad éenama
- Medunarodnom konvencijom o ukidanju svih oblika rasne diskriminacije
- Konvencijom o pravima djeteta
- Evropskom konveneijom za zastitu ljudskih prava i osnovnih slobodama
- Protokolom br. 1 uz EYropsku konvenciju o ljudskim pravima
- Okvimom konvencija o zas”titi nacionalnih manjina (cl. 4(1), 5, 6, 7, 8, 12 i 17)
- Konvencijom o sprecavanju i borbi protiv nasilja nad zenama i nasilja u porodici
- Poveljom o osnovnim pravima i slobodama u Evropskoj uniji
- Preporukom Evropske komisije protiv rasizma i netrpeljivosti
Vlada Crne Gore, na sjednici od 16. maja 2019. godine, utvrdila je Predlog zakona o slobodi vjeroispovijesti ili uvjerenja i pravnom polozaju vjerskih zajednica. Dopisom od 17. maja 2019. godine ministar za ljudska i manjinska prava Mehmet Zenka, zatrfiio je od Evropske komisije za demoRatiju kroz pravo (Venecijanska komisija) Savjeta Evrope mis”ljenje o Predlogu zakona (CDL-REF(2019)014).
U periodu od 23. do 24. maja 2019. godine, delegacija Venecijanske komisije koju su cinili tri izvjestioca, zajedno sa zamjenicom sekretara Venecijanske komisije Simonom Granatom Mengini i predstavnicom Sekretarijata Komiije Zijom Caga Taniarom posjetili su Crnu Goru. Delegacija se sastala sa potpredsjednikom Vlade i ministrom pravde, ministrom za ljudska i manjinska prava, ministrom unutrasnjih poslova, ministrom vanjskih poslova, predsjednikom Skups”tine, predstavnicima parlamentame veéine i opozicije, Zas”titnikom ljudskih prava i sloboda, generalnom direktorkom Direktorata za odnose sa vjerskim zajednicama u Ministarstvu za ljudska i manjinska prava, generalnim direktorom za multilateralne odnose u Ministarstvu unutras”njih poslova, predsjednicom Vrhovnog suda, predstavnicima NVO, predstavnicima vjerskih zajednica, predsjednikom udruzenja pravnika, kao i sa predstavnicima akademske zajednice.
Venecijanska komisija je, nakon posjete eksperata, dana 24. juna 2019. godine, Ministarstvu ljudskih i manjinskih prava dostavila Mis”ljenje na Predlog zakona, koje je usvojeno na Plenamoj sjednici Komisije od 21-22. juna 2019. godine (Mis*1jenje broj 953/2019).
Imajuéi u vidu navedeno, sugestije iz Mis*1jenja Venecijanske komisije u potpunosti su inkorporirane u Predlog zakona o slobodi vjeroispovijesti ili uvjerenja i pravnom poloéaju vjerskih zajednica.
IV. OBJASNJENJE OSNOVNIH PRAVNHI INSTITUTA
Clanom 1. Predloga zakona zagarantovana je sloboda misli, savjesti i vjeroispovijesti.
Clanom 2. Predloga zakona garantovana je svakom lieu sloboda misli kao apsolutno pravo, odnosno pravo koje ne dozvoljava nikakva ograniéenja, dok je u skladu sa relevantnom sudskom praksom i najvis”im pravnim staridardima, slobodu ispoljavanja vjere moguée ograniéiti.
U skladu sa relevantnim odredbama Evropske konvencije, to ogranicenje moguée je u taksativno navedenim situacijama: interes javne bezbjednosti, zastita javnog poretka, zdravlja ili morala ili za”stita prava i sloboda drugih. (clan 3).
Clanom 4. Predloga zakona propisano je da sloboda vjeroispovijesti s”titi teisticka, ateisticka i neteisticka uvjerenja, kao i pravo da se, postupajuéi po sopstvenoj savjesti ne ispoljava bilo kakva vjera ili uvjerenje.
Clanom 5. Predloga zakona ureduje se pravo pojedinca da odbije ispunjenje vojne obaveze ili neke slicne duznosti koja podrazumijeva upotrebu oruéja u skladu sa relexantnim zakonskim propisima (prigovor savjesti).
U clanu 6. Predloga zakona sadrñana je definicija vjerske zajednice kao dobrovoljno, neprofitno udruzenje lica iste vjeroispovijesti, koja se osnivaju radi javnog ili privatnog ispoljavanja vjere i vrs”enja vjerskih obreda. Zakon priznaje svim vjerskim zajednicama njihovu strukturu, organe, unutrasnja pravila i pravo na vjersko ucenje. Odredbama stava 2 ovog clana definisano je da je zajednica uvjerenja, u smislu ovog zakona, je dobrovoljna, neprofitna organizacija koja se osniva radi ostvarivanja odredenih zajednickih ili ops“tih ciljeva ili interesa koji proizilaze iz zajedniékih uvjerenja.
Odredbom clana 7. Predloga zakona definisano je da u vjerske zajednice spadaju crkve, zajednice vjernika i ostali institucionalni oblici vjerskog djelovanja. Vjerska zajednica je slobodna u vrs”enju vjerskih obreda i ima pravo da slobodno odlucuje o pitanjima koja se tiéu unutras”nje organizacije i funkcionisanju njenih organa; imenovanju i ovlaséenju svojih vjerskih sluébenika, pravima i obavezama vjemika i druga pitanja od znaéaja za funkcionisanje vjerske zajednice.
Clanom 8. Predloga zakona propisano je da djelovanje vjerskih zajednica ne smije biti usmjereno protiv drugih vjerskih zajednica i vjeroispovijesti ako je takvo djelovanje neprikladno i uvredljivo, niti smije biti na stetu drugih prava i sloboda vjernika i gradana. Stavom 2 je definisano da vjerska zajednica u svom djelovanju podlijeze samo ograniéenjima propisanim zakonom, a koja su neophodna u demokratskom drus”tvu radi za”stite javne bezbjednosti, javnog poretka, zdravlja ili morala ili zñtite prava i sloboda drugih, pri cemu mjera ogranicenja mora biti srazmjerna ovim vrijednostima.
Clanom 9. Predloga zakona uredeni su odnosi izmedu vjerskih zajednica i drzave koji poéivaju na principima medusobne tolerancije i pos”tovanja i uzajamnom razumijevanju i saradnji.
Clanom 10. Predloga zakona ostavljena je moguénost da se neka pitanja izmedu drzave i vjerskih zajednica mogu urediti i posebnim ugovorima.
Clanom 11. Predloga zakona predvideno je da vjerska zajednica samostalno upravlja imovinom na osnovu svojih autonomnih propisa.
Clanom 12. Predloga zakona definisano je da se dobra koja predstavljaju kulturnu bas“tinu Crne Gore, a na kojima pravo svojine ili koris”éenja ima vjerska zajednica, ne mogu otuditi, premjes”tati ili iznijeti iz drzave, bez saglasnosti Vlade uz prethodno pribavljeno mis”ljenje vjerske zajednice.
Clanom 13. Predloga zakona je propisano da niko ne moze biti primoran iIi sprijeéen da postane ili ostane clan vjerske zajednice niti da uéestvuje ili ne ucestvuje u ispoljavanju vjeroispovijesti ili uvjerenja, kao i to da niko ne moze biti onemoguéen da zbog pripadnosti ili nepripadnosti vjerskoj zajednici uiiva svoja prava koja mu po zakonu pripadaju.
Odredbama clanova 14. Predloga zakona garantuje se zabrana posredne i neposredne diskriminacije prema svim kategorijama lica.
Clanom 15. Predloga zakona propisana je shodna primjena zakona kojim se ureduje zastita podataka o licnosti.
Clanom 16. Predloga zakona propisana je rodna ravnopravnost jezika uvodenjem u konkretnom sluéaju klauzule da se sve odredbe propisa moraju jednako odnositi na mus”karce i zene na nacin da izrazi koji se u ovom zakonu koriste za fiziéka lica u mus”kom rodu podrazumijevaju iste izraze u zenskom rodu.
Clanom 17. ovog predloga propisano da organ drzavne uprave nadlezan za pitanja ljudskih prava i sloboda vrsi nadzor nad primjenom zakona.
Poglavljem II Predloga zakona uredeno je pitanje registraclje i evidencije vjerskih zajednica.
Clanom 18 Predloga zakona predvideno je da vjerska zajednica stice svojstvo pravnog lica upisom u Registar koji se vodi u nadlefiom organu drzavne uprave, ciji sadrzaj i nacin vodenja propisuje nadlezno ministarstvo.
Clanom 19 Predloga zakona propisana je dobrovoljnost registracije vjerske zajednice ili dijela vjerske zajednice éiji je vjerski centar u inostranstvu, dok se stavom 2 ovog clana definis”e da vjerska zajednica, odnosno dio vjerske zajednice éiji je vjerski centar u inostranstvu slobodno odluéuje o tome da li ée zahtijevati upis u Registar.
Odredbom clanova 20 i 21 Predloga zakona propisani su uslovi odnosno sadréaj prijave za registraciju.
Clanom 22 Predloga zakona propisano je da nezadovoljna stranka moze pokrenuti postupak pred Upravnim sudom protiv rjes”enja Ministarstva kojim se odbija registracija.
Odredbom clana 23 Predloga zakona propisano je da organizacioni dio vjerske zajednice koji djeluje u Crnoj Gori, ciji je vjerski centar u inostranstvu, koji do sada nije bio prijavljen kod nadleinog organa uprave, dodatno pñla e i odluku nadleznog organa te vjerske zajednice za upis u Registar.
Odredbama élana 24 Predloga zakona propisano je da se one vjerske zajednice koje su prethodno bile upisane i djeluju u Crnoj Gori na dan stupanja na snagu ovog zakona, upisuju u evidenciju postojeéih vjerskih zajednica, te da sadrzaj te evidencije kao i prethodno pomenutog Registra propisuje nadle ni organ drzavne uprave.
Clanom 25 Predloga zakona propisano je podrucje registracije ili evidencije vjerske zajednice u Crnoj Gori.
Clanom 26 Predloga zakona propisani su rokovi za odlucivanje po prijavama za upis vjerske zajednice u Registar ili Evidenciju.
Odredbama clana 27 Predloga zakona propisana je obaveza vjerske zajednice da obavijesti Ministarstvo o svakoj promjeni podataka u skladu sa ovim zakonom, u roku od 30 dana od nastanka promjene.
Odredbama élana 28 Predloga zakona garantovana je sloboda udruzivanja drugim organizacijama i udruzenjima koje se osnivaju radi ostvarenja slobode misli, savjesti, vjeroispovijesti ili uvjerenja. Stavom 2 istog clana definisano je da one vjerske zajednice koje nijesu registrovane niti evidentirane u skladu sa ovim zakonom ne mogu sticati ni ostvarivati ona prava koja pripadaju registrovanim i evidentiranim vjerskim zajednicama, kao pravnim licima.
Odredbama élana 29 Predloga zakona propisana je shodna primjena zakona kojim se ureduje pravni polozaj nevladinih organizacija na organizacije koje se osnivaju radi ispoljavanja slobode misli, savjesti ili uvjerenja a nisu vjerske zajednice.
Odredbama clanova 30 i 31 Predloga zakona propisani su razlozi za odbijanje upisa u Registar ili Evideneiju ili zabranu djelovanja te postupak odluéivanja i pravnog lijeka u sluéaju odbijanja upisa.
Odredbom élana 32 Predloga zakona uredeno je da postupak za zabranu djelovanja pokreée drzavno tuzilas”tvo. Stavom 2 ovog clana ostavljena je moguénost da prije donos*enja odluke o zabrani djelovanja, vjerska zajednica moée uskladiti svoje djelovanje u skladu sa zakonom.
Odredbama clana 33 Predloga zakona definisani su nacin brisanja i posledice brisanja iz Registra ili Evidencije i shodna primjena zakona kojim se ureduje upravni postupak.
Odredbama élana 34 Predloga zakona propisano je da o imovini vjerske zajednice brisane iz Registra, odnosno Evidencije, nakon izmirenja dugova, odlucuje se na nacin odreden aktima vjerske zajednice. Ako vjerske zajednice nisu odredile naéin postupanja u ovom sluéaju, njihova imovina postaje drzavna imovina.
Poglavljem III uredena su prava i obaveze registrovanih i evidentiranih vjerskih zajedriica i njihovih vjernika.
Odredbom clana 35 Predloga zakona propisano je da vjerska zajednica obezbjeduje sredstva za obavljanje svoje djelatnosti od prihoda iz sopstvene imovine i vjerskih usluga, zaduzbina, legata, fondova, donacija i drugih doprinosa fizickih i pravnih lica, sredstava medunarodnih vjerskih organizacija éiji su élanovi, sredstava iz budéeta Cme Gore i bu‹1ieta jedinica lokalne samouprave, kao i drugih poslova i djelatnosti na neprofitnim osnovama, u skladu sa zakonom. Stavom 2 ovog clana definisario je da se iz dréavnog bu ieta i budieta lokalne samouprave vjerskoj zajednici mogu odobriti sredstva za aktivnosti kojima se afirmis”e duhovna, kultuma i drzavna tradicija Cme Gore, kao i za podrs*ku socijalnim, zdravstvenim, karitativnim i humanitamim aktivnostima od posebnog znaéaja.
Odredbom élana 36 Predloga zakona utvrdeno je da kontrolu zakonitosti sticanja i namjenskog tros”enja sredstava vjerske zajednice iz dr2avnog budzeta i budéeta lokalne samouprave vrse nadlefii organi u skladu sa zakonom.
Odredbama clana 37 Predloga zakona definisano je da vjerska zajednica za svoje obaveze odgovara cjelokupnom imovinom, tako da sakralni objekti i pokretne stvari neophodne za vjerske obrede ne mogu biti predmet izvrs”enja.
Clanom 38 Predloga zakona propisan je naéin i vrsta upisa, odnosno pravo koriséenja pokretne ili nepokretne imovine.
Odredbom Clana 39 Predloga zakona definisano je da vjerska zajednica moze prikupljati dobrovoljne priloge na osnovu svojih autonomnih propisa, u skladu sa zakonom.
Clan 40 Predloga zakona propisuje da je vjerska zajednica duzna da plaéa poreze, doprinose i druge daébine u skladu sa zakonom, uz moguénost da ista moée biti oslobodena poreskih i drugih obaveza uz ispunjenje zakonskih uslova.
Odredbom clana 41 Predloga zakona regulisano je pravo na zdravstveno, penzijsko i invalidsko osiguranje. Stavom 2 istog clana dato je ovla“séenje vjerskim zajednicama da mogu osnivati ustanove za soeijalno, odnosno zdravstveno, penzijsko i invalidsko osiguranje vjerskih sluzbenika u skladu sa zakonom. Stavom 4 ovog clana propisana je moguénost obezbjedivanja sredstava u drzavnom budzetu za zdravstveno, penzijsko i invalidsko osiguranje vjerskih sluzbenika u skladu sa zakonom.
Odredbom clana 42 Predloga zakona dato je pravo vjerskim zajednicama da grade vjerske objekte i vrs“e rekonstrukciju i adaptaciju postojeéih objekata, uz ispunjavanje odredenih uslova u skladu sa zakonom.
Odredbom élana 43 Predloga zakona propisano je da vjerska zajednica ima pristup radio-difuznim servisima i drugim medijima, kao i pravo da samostalno ostvaruje sopstvenu informativnu i izdavaéku djelatnost na neprofitnoj osnovi u skladu sa zakonom.
Odredbom élana 44 Predloga zakona data je moguénost vjerskim zajednicama osnivanja odgovarajuéih ustanova u skladu sa zakonom.
Odredbama élanova od 45 do 50 Predloga zakona predvidena je moguénost vrsenja vjerskih obreda u, ali i izvan vjerskih objekata. Pod odredenim uslovima je vjersku i duhovnu brigu moguée vrs”iti i prema vjernicima u sluñbi policije i Vojske Crne Gore, kao i prema licima koja se nalaze u pritvoru ili na izdrzavanju kazne zatvora ili u zdravstvenim ustanovama.
Poglavlje IV Predloga zakona ureduje pitanje vjerske pouke i vjerske s”kole.
Clanom 51 Predloga zakona data je moguénost da se vjerska pouka moze vrs“iti ne samo u vjerskim objektima veé i na drugim, za to prikladnim mjestima. Stavom 2 istog élana propisano je da je neophodna saglasnost roditelja, odnosno staratelja, ukoliko je lice maloljetno, a ukoliko je maloljetno lice starije od 12 godina éivota potrebna je i njegova saglasnost.
Clanom 52 Predloga zakona definisano je pravo roditelja da vrs”e vjersku pouku svog djeteta u skladu sa svojim uvjerenjima uz postovanje fizickog i psihickog integriteta djeteta.
Odredbom élana 53 Predloga zakona propisano je da su s”kole i druge obrazovne ustanove duine da omoguée pravo uéenika i studenata na ispovijedanje vjere u vrijeme vjerskih praznika.
Odredbama clana 54 Predloga zakona data je moguénost vjerskim zajednicama da osnivaju vjerske s”kole svih nivoa obrazovanja, osim osnovnog, kao i data moguénost osnivanja domova za smjes”taj lica u tim ustanovama.
Clanom 55 Predloga zakona propisano je ovlas”éenje organa drzavne uprave nadleznog za poslove prosvjete u vezi sa usaglas”avanjem obrazovnih programa i sadrzaja udibenika i priruénika vjerskih s”kola sa Ustavom i zakonom.
Shodno odredbi élana 56 Predloga zakona licencirana odnosno akreditovana vjerska s”kola kao obrazovna ustanova, trna pravo na finansiranje iz drzavnog budzeta, u skladu sa zakonom, dok je clanom 57 propisano da nastavu moze izvoditi samo lice koje trna dozvolu za rad kao i akreditaciju od strane vjerske zajednice.
U poglavlju V Predloga zakona propisane su riovcane kazne za krs*enje odredbi ovog zakona za pravna i fiziéka lica ( élanovi 58 i 59).
Poglavlje VI Predloga zakona definis”e prelate i zavr”sne odredbe.
Odredbom clana 60 Predloga zakona propisana je obaveza donos”enja podzakonskih propisa za sprovodenje ovog zakona u roku od 6 mjeseci od dana stupanja na snagu ovog zakona.
Clanom 61 Predloga zakona utvrdeui su rokovi za preuzimanje podataka o vjerskim zajednicama iz postojeéih evidencija kao i rokovi za upis u Evidencije u skladu sa ovim Zakonom.
Odredbom Clana 62 Predloga zakona propisano je da su vjerski objekti i zemljis”te koje koriste vjerske zajednice na teritoriji Cme Gore koji su izgradeni, odnosno pribavljeni iz javnih prihoda drzave iIi su bili u driavnoj svojini do 1. decembra 1918. godine, i za koje ne postoje dokazi o pravu svojine vjerskih zajednica, kao kultuma ba”stina Cme Gore, drzavna svojina. Stavom 3 detaljnije je definisano da ée se u pogledu postojanja dokaza o éinjenicama primjenjivati dokazna sredstva i pravila dokazivanja u skladu sa Zakonom o upravnom postupku i supsidijamo Zakonom o parnicnom postupku.
Odredbom Diana 63 Predloga zakona propisana je obaveza organa nadleinog za poslove imovine u vezi sa popisom objekata i zemljista u skladu sa ovim Zakonom. Stavom 2 je definisano da organ uprave nadlezan za poslove katastra du2an je da upis zahtjeva iz stava1 ovog clana izvrs”i u roku od 15 dana od dana podnos”enja zahtjeva, o cemu, bez odlaganja, obavjes”tava vjersku zajednicu koja koristi objekte i zemljis“te iz stava 1 ovog é1ana.
Clanom 64 definisano je da po pravosna nosti odluke kojom se vrs”i upis prava drzavne svojine u katastar nepokretnosti u skladu sa élanom 62 st. 1 i 2 ovog zakona, vjerska zajednica nastavlja sa koriséenjem objekata i zemljis”ta koji su predmet upisa do odluke drzavnog organa nadleénog za odluéivanje o dréavini, koris”éenju i raspolaganju ovim objektima i zemljis”tem.
Odredbama élanova 65 i 66 definisan je prestanak vfienja Zakona o pravnom polozaju vjerskih zajednica iz 1977. godine ( „S1. List SRCG“, boj 9/77) i stupanje na snagu ovog zakona.
VI. PROCMNA FINANSIJSKIH SREDSTAVA ZA SPROVODENM ZAKONA
Za sprovodenje ovog zakona nijesu potrebna dodatna finansijska sredstva iz drzavnog budéeta.
Crna Gora Ministarstvo za Ijudska i manjinska prava
IZVJESTAJ SA JAVNE RASPRAVE O NACRTU ZAKONA O SLOBODI VJEROISPOVIJESTI ILI UVJERENJA I PRAVNOM POLOZAJU VJERSKIH ZAJEDNICA
Shodno Programu rada Vlade Cme Gore za 2019. godinu ustanovljena je obaveza izrade Zakona o slobodi vjeroispovijesti ili uvjerenja i pravnom polozaju vjerskih zajednica.
Analiza pravnog okvira navela nas je na zakljuéak da u Crnoj Gori samo usvajanjem novog pravnog propisa moze da se uredi korpus vjerskih prava i sloboda, odnosno, da se normira polozaj vjerskih zajednica i njihovih odnosa sa drzavom u skladu sa ustavnim odredbama i pravnom tekovinom Evropske unije.
U skladu sa navedenom obavezom, Ministarstvo za Ijudska i manjinska prava je, na osnovu Clana 41 stav 1 Zakona o drzavnoj upravi („Sluibeni list RCG”, broj 38/03 i
„Sluibeni list CG”, br. 22/08 i 42/11) i clana 55 Uredbe o organizaciji i naéinu rada dréavne uprave (Sluibeni list CG”, br. 5/12, 25/12, 44/12, 61/12, 20/13, 17/14, 06/15, 80/15), donijelo Rjes”enje o formiranju Radne grupe za izradu Nacrta zakona o slobodi vjeroispovjesti ili uvjerenja i pravnom polozaju vjerskih zajednica.
U skladu sa Uredbom o postupku i nañinu sprovodenja Javne rasprave u pripremi zakona („Sluñbeni list CG” broj 12/12), Ministarstvo za ljudska i manjinska prava je objavilo Javni poziv gradanima, strucnim i nauñnim institucijama, vjerskim zajednicama, nevladinim organizacijama, medijima i drugim zainteresovanim organizacijama, zajednicama i pojedincima da se ukljuc”e u Javnu raspravu o Nacrtu zakona.
Javna rasprava je trajala od 03.08.2015. godine do 30.09.2015. godine (ukupno, 59 dana). U okviru Javne rasprave odrzana su tri okrugla stola i to:
- Dana 07.09.2015. godine u Bijelom Polju
- Dana 10.09.2015. godine u Kotoru
- Dana 14.09.2015. godine u Podgorici
Okruglim stolovima su prisustvovali predstavnici vjerskih zajednica, nevladinih organizacija i drugih zainteresovanih strana.
II. PREDLOZI, SUGESTIJE I KOMENTARI
Tokom izrade ovog propisa, Ministarstvo je sprovelo niz konsultacija sa predstavnicima svih vjerskih zajednica. Konsultacije su redovno vrsene od 2015. godine sa ciljem pronalfienja najkvalitetnijeg pravnog okvira. Veéina komentara je dostavljana u usmenoj formi na sastancima ili tokom Javne rasprave i odnosila se na prethodnu verziju Nacrta zakona.
Ti komentari su sljedeéi:
1. Naslov Predloga — potrebno promijeniti naslov koji je glasio Zakon oslobodi vjeroispovijesti jer se odnosi i na pitanja vjerskih zajednica
2. Cl. 4 st. 3 — promijeniG odredbu da vjerska zajednica obavjes*tava na povjerljiv nacin Vladu o izboru vjerskih velikodostojnika
3. Clan 16 — potrebno je promijeniti da vjersku zajednicu mogu osnivati iskljucivo drEavljani dr2ave Crne Gore
4. Cl. 42 — potrebno promijeniti da se vjerska pouka moée yr ti samo uobjektima u kojima se vrs”e vjerski poslovi i vjerski obredi
5. Cl. 42 st. 2 — promijeniti starosnu dob djece jer se smatra da je ona postavljena prenisko.
6. Cl. 52. St. 1 — promijeniti odredbu o imovini koja ée postati driavna svojina
Odgovor obradivaéa:
1. Predlog je prihvaéen, promijenjen je naslov zakona jer je, kao s”to su sugerisali iz vecine vjerskih zajednica a naroéito od strane Mitropolije crnogorsko— primorske, naslov Zakon o slobodi vjeroispovijesti neadekvatan jer se odnosi znacajnim dijelom i na polozaj vjerskih
2. Predlog je prihvaéen i ovim pravnim propisom jemcimo potpunu slobodu vjerskih zajednica prilikom izbora svog rukovodstva, s”to je i u skladu sa standardima propisanim od strane Evropskog suda za ljudska
3. Prihvacen je predlog od strane vjerskih zajednica da vjerske zajednice mogu osnivati i oni koji nisu drzavljani Cme Gore uz potvrdu stalnog boravka. Ovakvu liberalizaciju standarda smo dodatno omogucili prihvatanjem da vjersku zajednicu mogu osnovati samo tri Clana koja su drzavljani Cme Gore ili imaju stalni boravak u nas“oj drzavi. Takode smo prihvatili i sugestije o procedurama za prijavu pa je time izbrisana prethodno predvidena obaveza o dostavljanju osnovnih vjerskih tekstova u „autentiénom tekstu”. Prihvaceni su i predlozi da se vjerska pouka moze vr”siti i na mjestima podobnim za tu svrhu, s”to je takode bila jedna od sugestija vjerskih
4. lako je od pojedinih vjerskih zajednica bilo prigovora da o slobodi vjeroispovijesti ne bi trebala odluéivati djeca od svega 12 godina zivota, ta odredba je zadrzana jer je, po nas“em mis”ljenju, u skladu sa clanom 14 st. 1 Konvencije o pravima djeteta gdje je propisana obaveza drzava da priznaju pravo djeteta na slobodu
5. Nismo mogli prihvatiti sugestiju o brisanju odredaba kojima je propisano da vjerske zajednice moraju da dokafi pravo svojine na imovini za koju se utvrdi da je izgradena prije godine. Apsolutno nismo saglasni da je rijeñ o bilo kakvom obliku konfiskacije i nacionalizacije vjerskih objekata veé samo uvodenje pravnog reda u imovinske podatke vjerskih zajednica i utvrdivanje s”to predstavlja a s*to ne predstavlja drzavnu svojinu. Ovim odredbama se ovim propisima „ne oduzima imovina” niti jednoj vjerskoj zajednici, vec naprotiv, s”titi se pravo svojine svim vjerskim zajednicama koje dokaru da imaju pravo svojine na vjerskim objektima i zemljis“tu.
III. PREDLOZI, SUGESTIJE I KOMENTARI ZAINTERESOVANIH GRADANA
Zainteresovani gradanin je istakao:
1. Da je odredba da „Nastavu u vjerskoj s”koli mogu da izvode samo crnogorski dréavljani”
2. Zas”to vjerske s“kole ne mogu osnivati s”kole na nivou osnovnog obrazovanja?
Odgovor obradivaca:
1. Ovim Nacrtom (Predlogom) je prihvacena ova sugestija te samim tim nastavu moze da izvodi lice koje ima dozvolu za rad u skladu sa zakonom, kao i akreditaciju ili odobrenje vjerske zajednice koja osniva vjersku s”kolu (cl. 57).
2. Ovaj predlog nije mogao biti prihvaéen jer je osnovno obrazovanje zakonska obaveza i njeno sprovodenje je u nadleñnosti javnih vlasti Crne